“Policija, kao i druge službe sigurnosti danas moraju osim reaktivnog djelovanja na neki događaj prvenstveno djelovati proaktivno. To znači da se ne čeka prijava kaznenog djela ili nekog događaja, nego se analitičkim metodama predviđa i prevenira kriminalitet i potencijalno opasna društvena ponašanja te se u ranoj fazi detektiraju terorističke prijetnje”, otkriva u razgovoru za Jutarnji list ministar unutarnjih Davor Božinović najavljujući time budući smjer rada hrvatske policije.
Ovog tjedna, 7. i 8. studenog Visoka policijska škola domaćin je međunarodne znanstveno-stručne konferencije “Veliki skupovi podataka u provedbi zakona:od reaktivnog do proaktivnog”, a čiji je medijski pokrovitelj Jutarnji list. Na konferenciji će međunarodni stručnjaci pokazati najnovija programska rješenja u provođenju zakona. Ministar Božinović tvrdi da je ova konferencija iznimno važna za MUP u cijelosti te najavljuje novi tehnološki iskorak hrvatske policije jer dosadašnje metode borbe protiv kriminala više nisu dostatne. “Unutar proračuna moramo tražiti načine kako ne samo održati, već i povećati svoju učinkovitost.
Elektroničke baze
Jedan od odgovora leži bliže nego što mislimo; u podacima kojima već raspolažemo. Nažalost, MUP je jedna od onih agencija koja na tom području mora još proći daleki put. Elektroničke baze nisu dovoljno razvijane, a da ne spominjem njihovu povezanost kao preduvjet modernog analitičkog posla. Klasične analitičke metode više nisu dostatne u današnjem online svijetu.
Proaktivno djelovanje
Ova konferencija je početak sustavnog promišljanja korištenja baza podataka i digitalnih tehnologija, kao permanentnog načina našega rada”. Kada najavljuje proaktivno djelovanje policije, Božinović smatra kako njeni djelatnici ne čekaju prijavu kaznenog djela ili nekog događaja, već analitičkim metodama predviđaju i preveniraju kriminalitet, potencijalno opasna društvena ponašanja ali i u ranoj fazi detektiraju terorističke prijetnje. Za takvo proaktivno djelovanje, hrvatska policija već ima određene alate poput Geografsko informacijskog sustava (GIS) nabavljenog sredstvima Europske unije. Ovaj sustav omogućuje mapiranje kriminala i geografsko profiliranje s ciljem primjene na operativnoj, taktičkoj i strateškoj razini u policijskoj praksi, u kriminalističkim istraživanjima, ali i preventivnim aktivnostima policije s ciljem smanjenja stope kriminaliteta. Sustav omogućuje i preciznu analizu ponašanja počinitelja kaznenih djela te je ujedno moguće predvidjeti i njihova ponašanja. Sljedeći korak je nadogradnja GIS sustava za potrebe granične policije kako bi se analizirala kretanja počinitelja kaznenih djela, odnosno migranata. Na taj način će se predviđati nezakoniti prelasci državne granice. No, ovaj sustav će pomagati i u svakodnevnim prometnim situacijama. Tako će se integracijom podataka o prometnim prekršajima i nezgodama u GIS sustav moći izraditi analize i predviđanja na kojim lokacijama i kada dolazi do najčešćih poteškoća u prometu.
Prioriteti
“Njegova osnovna svrha jest unapređenje kapaciteta MUP-a na suzbijanju organiziranog kriminaliteta, terorizma kao i drugih oblika složenog kriminaliteta putem unapređenja kapaciteta i postojećeg poslovnog procesa kriminalističko-obavještajne analitike u PNUSKOK-u. Nadalje, u tijeku je i osnivanje jedinice za provedbu direktive EU o evidenciji podataka o putnicima, poznatije kao PNR direktive, a ujedno se sredstvima Unije nabavlja informacijski sustav za podršku rada te jedinice. Sustav će omogućiti integraciju podataka iz različitih izvora, bilo domaćih bilo stranih, čijom će se analitičkom obradom predviđati i otkrivati mogući počinitelji kaznenih djela ili terorističkih aktivnosti”, najavljuje Božinović. Sav ovaj tehnološki iskorak je i u svrhu što učinkovitije provedbe nove Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona sustavu domovinske sigurnosti. “Prioriteti MUP-a su poboljšanje učinkovitosti sustava sigurnosti općenito te stjecanje uvjeta za suočavanje sa suvremenim izazovima poput terorizma, migracija, visokotehnološkog kriminaliteta, ali i osnaženje sposobnosti u suzbijanju organiziranog i gospodarskog kriminaliteta. Cilj je da MUP postane proaktivniji te razvija znanja koja će doprinjeti većoj sigurnosti naših građana”, zaključuje Božinović.
Uspješno uspostavljena digitalizacija usluga: U prva dva mjeseca 163 građana putem interneta zatražila vozačku
Projektom e-Građani i eOsobne iskaznice omogućeni su preduvjeti za digitalizaciju usluga koje MUP pruža građanima. Ministar Božinović otkriva kako su u prva dva mjeseca 163 građana putem interneta zatražila novu vozačku dozvolu, što je nova e-usluga MUP-a. “Znam da vam se taj broj ne čini velikim, ali građane treba stalno podsjećati da trebaju biti prijavljeni na sustav eGrađani i sudjelovati u pogodnostima koje im taj sustav omogućuje.
Daljnjim razvojem sustava omogućit će se i zaprimanje zahtjeva za biometrijskom putovnicom, a prijenosom ovlasti na stanice za tehnički pregled građani neće morati na šalterima ovjeravati dokumente vozila. Tako će se smanjiti gužve na šalterima, a povezivanjem sustava, policija konstantno dobiva potrebne podatke u realnom vremenu. Korištenjem sustava poslovne inteligencije racionalnije će se raspoređivati djelatnike na šalterskim poslovima.
Isto tako će se detektirati “špice” kada je potrebno rasporediti najveći broj djelatnika kako bi se što više smanjilo vrijeme čekanja građana na usluge. U tijeku je nabava sustava kojim će se informatizirati i automatizirati poslovni procesi obrade svih vrsta prekršaja. Građanima će se preko sustava eGrađani omogućiti dostava podataka o primjerice osobi koja je upravljala vozilom koje je počinilo prekršaj”, najavljuje Božinović.