Nakon serije rujanskih kišnih ciklona već je u nekoliko gradova Hrvatske zabilježena rekordna količina oborina, ne samo za mjesec rujan, nego i za bilo koji mjesec u godini.
Tijekom rasprave o ovogodišnjem kišovitom rujnu, na stranicama Crometeo foruma postavilo se i pitanje o dosad najkišovitijem mjesecu, odnosno mjesecima u Hrvatskoj.
Ekipa Crometea stoga je analizirala, odnosno zbrojila dostupne mjesečne podatke o količini oborine za odabranih 13 glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a u razdoblju od 1961. godine pa zaključno do ovogodišnjeg rujna.
- Stanice čiji podaci su korišteni u statistici su: Rijeka, Varaždin, Zagreb Grič, Ogulin, Zavižan, Gospić, Knin, Osijek, Zadar, Split Marjan, Hvar, Lastovo i Dubrovnik. Odabrano je tih 13 stanica jer 'pokrivaju' sve krajeve Hrvatske i za sve njih imamo neprekidne podatke od 1961. godine.
Ovo je samo jedan mogući 'pogled' na oborinske podatke. Pravi bi odgovor mogli dati klimatolozi na temelju podataka iz dužeg razdoblja odnosno za veći broj meteoroloških postaja koje bi još bolje 'pokrile' područje Hrvatske - napominju iz Crometea.
Prema toj analizi najkišovitiji je bio listopad 1974. godine u kojem je suma oborina na navedenih 13 meteoroloških postaja iznosila 3810.0 mm. Slijedi studeni iz 1962. godine sa 3678.5 mm, a na 'trećem' mjestu. Ovogodišnji je rujan u svojih prvih 18 dana na navedenih 13 postaja zabilježio 2522.7 mm kiše. Po tome je zasad na 23. mjestu 'najkišovitijih' mjeseci. Koliko će se još popeti na ovoj neslužbenoj listi, ostaje da se vidi.
DHMZ na svojim internetskim stranicama objavljuj iscrpan popis mjesečnih i godišnjih količina oborina za mnoga mjesta u Hrvatskoj od 2009. godine na dalje, iako broj meteoroloških postaja malo varira od godine do godine. Ukoliko se zbroji ukupna mjesečna količina oborine u proteklih osam godina onda se dobije da su listopad 2015. i rujan 2014. u zadnjih 8 godina bili najkišovitiji mjeseci. Ta dva mjeseca su „visoko“ pozicionirana i na našoj „ukupnoj“ listi s podacima od 1961. godine, piše Crometeo.