PORUKE IZ WASHINGTONA

MMF Vladi: Znatno smanjite poreze i napokon počnite štedjeti

    AUTOR:
    • Branka Stipić

  • OBJAVLJENO:
  • 23.06.2010. u 18:50

Bruno Konjević / CROPIX

Izvješće MMF-a na prvi je pogled vrlo pohvalno. No, ispod površine krije se cijeli niz preporuka Vladi što tek mora učiniti želi li da Hrvatska izađe iz krize

ZAGREB - Vladi je u pregovorima sa sindikatima stigla neočekivana podrška iz Washingtona: izvršni odbor MMF-a u svojem je posljednjem izvještaju preporučio fleksibilizaciju tržišta rada i smanjenje plaća u javnom sektoru, što su i Vladini ciljevi u posljednjim izmjenama Zakona o radu i gospodarskim mjerama.

Na prvi pogled, MMF je jako nahvalio Hrvatsku: vlasti su efikasno reagirale na krizu, pa su očuvale financijsku stabilnost, obuzdale deficit, zadržale povjerenje ulagača i pristup međunarodnim tržištima kapitala.

Cijeli niz preporuka

HNB je pametno vodio monetarnu politiku i osigurao likvidnost banaka, a Vlada je dobro odigrala kad je lani zamrznula plaće i mirovine te povećala poreze.

No, pažljivije čitanje MMF-ova ‘nalaza’ o zdravlju hrvatske ekonomije pokazuje da su pohvale samo uvod u znatno teže štivo: cijeli niz preporuka što još treba učiniti ako se želimo izvući iz krize i dogodine imati rast od 2 posto, inflaciju od 2,7 posto, manju nezaposlenost i niži vanjski dug.

Zajednička crta svih preporuka je da država mora smanjiti poreze i istodobno početi znatno štedjeti. MMF ne navodi koje bi poreze trebalo smanjiti, no moderna ekonomska teorija inzistira na smanjenju poreza koji opterećuju rad jer tako države postaju konkurentnije. U hrvatskome je slučaju riječ ne samo o smanjenju poreza na dohodak, nego i o smanjenju doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Ti se prihodi djelomice mogu nadoknaditi privatizacijom, čiji nastavak MMF preporučuje, baš kao i smanjenje izdataka za mirovine i zdravstvo te kontrolu troškova socijalne pomoći.

‘MMF-ovo je izvješće očekivano’, kaže Branko Grčić, SDP-ov gospodarski strateg i dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu. ‘MMF se uvijek zalaže za neoliberalni koncept čije su teze veća fleksibilnost tržišta rada, revizija socijalnih beneficija, nastavak privatizacije i slično’, nastavlja Grčić. Njega brine što ne vidi kako Ministarstvo financija misli riješiti ozbiljnu krizu na prihodnoj strani proračuna i smanjiti deficit, dakle rezati rashodnu stranu, a da to ne utječe na potrošnju i konkurentnost.

Sve manje trošimo

Grčić je uvjeren da u Hrvatskoj slijedi duga stagnacija ili jako spori oporavak jer pada osobna potrošnje hrvatskih građana, koji će nagodinu, procjenjuje, imati 2,5 do 3 milijarde kuna manje za trošenje.

Kao i puno puta ranije, MMF je i u posljednjem izvješću glavne poslove i odgovornost prebacio na Vladu, koja odgovara za fiskalnu politiku. ‘Ciklično uravnoteženi proračun osigurava nužan politički prostor i održivost duga’, zaključuje MMF u skladu sa svojom funkcijom svjetskog financijskog policajca: pobrinuti se da države budu sposobne vratiti dugove svojim kreditorima. Zbog toga mu je stalo da nam gospodarstvo raste i da budemo konkurentni, jer ćemo tada moći zaraditi da bismo vraćali kredite.

MMF o Hrvatskoj (u brojkama)

2009. 2010. 2011.

Promjena BDP-a (%) -5,8 0 2

Nezaposlenost (udio u radnoj snazi, %) 9,2 9,5 9

Inflacija (%) 2,4 2 2,7

Prihodi proračuna (% BDP-a) 38,7 37,6 37,4

Rashodi proračuna (% BDP-a) 41,9 41,2 41,1

Javni dug (% BDP-a) 35,4 38,2 39,6

Vanjski dug (% BDP-a) 97,4 99,9 98,6

Devizne rezerve (u mlrd eura) 9,365 9,947 9,364

Najčitanije