HDZ i Most neće pregovarati samo o modelima otkupa dionica Ine od mađarskog MOL-a i ustavnoj zaštiti nacionalnih tvrtki, nego i o načinu biranja uprava tvrtki u državnom vlasništvu, doznajemo iz razgovora s ljudima koji su uključeni u te procese.
Most želi, kažu nam izvori, da se šefovi tvrtki u državnom vlasništvu biraju na javnim natječajima, jer smatraju da nema smisla imenovati privremene uprave na šest mjeseci, što je i Vlada nedavno u odluci usvojila, već da se što prije treba krenuti u natječaje i naći najkvalitetnije kadrove.
Privremene uprave
- Treba ubrzati te postupke, i u tvrtkama u kojima uskoro istječu mandati raspisati javne natječaje. Naravno da ćemo u nekim tvrtkama morati imenovati privremene uprave kako bi društva normalno funkcionirala, ali mi se zalažemo za natječaje tamo gdje to možemo napraviti brzo - kaže naš sugovornik upoznat s ovom tematikom.
Stav je Mosta da su natječaji najbolji način kadroviranja, ne samo zato što se na taj način dovode najsposobniji ljudi već i stoga što privremene uprave ne bi imale motiva dobro raditi ako znaju da su tu na rok od samo šest mjeseci. Taj stav se čini dosta logičnim, posebice nakon što je Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), na čijem je čelu ministar državne imovine Goran Marić, nedavno predložilo da se s mjesta predsjednika Uprave Plinacroa smijeni Marin Zovko, koji je 2013. na to mjesto doveden kao nestranački, a 2014. je proglašen i za menadžera godine. Na njegovu poziciju predložen je Ivica Arar, koji i sada radi u toj tvrtki kao direktor sektora, a Marić je njegovo imenovanje predložio bez da je za mišljenje pitao nadležnog ministra zaštite okoliša i energetike, mostovca Slavena Dobrovića, pa u Mostu s pravom negoduju zbog toga.
- Riječ je o tome da nadležno ministarstvo CERP-u šalje prijedloge, a to ovdje nije bio slučaj, pa sada rješavamo taj problem. Ali nema nikakve pukotine u odnosima s partnerima iz HDZ-a, riječ je o administrativnoj pogrešci - napominju neslužbeno u Mostu.
Navode i kako je nadležno Ministarstvo dobro surađivalo s dosadašnjim šefom Plinacroa Zovkom, ali da isto tako misle da se može i bolje, pa se stoga i tu zalažu za natječaj, što je opet stvar dogovora s HDZ-om.
- Plinacro može puno bolje raditi. Ima li to veze sa sadašnjom upravom ili politikama koje su im zadavale zadatke, ne znam, ali mi sigurno nismo zadovoljni ni s razvojem LNG-a, niti činjenicom da Plinacro ima najveće marže za plin u Europi - kaže naš sugovornik.
Slična je situacija i s HEP-om. U političkim kuloarima se priča da se Most i HDZ ne mogu dogovoriti oko moguće nove uprave, pa bi bilo najbolje, kažu nam sugovornici, da se ide u natječaj.
Suradnja s SDP-om
A što s onim upravama kojima mandat istječe tek za godinu-dvije, pitamo mostovce? Takva je situacija, primjerice, u JANAF-u koji vodi HNS-ovac Dragan Kovačević, neki bi rekli vrlo uspješno.
- To je ono što trebamo dogovoriti s HDZ-om. Sada su nam prioritet uprave kojima brzo istječe mandat. Kada je riječ o JANAF-u, ta tvrtka je monopolist i ne treba imati posebne vještine za dobar rezultat. Nije nitko bogomdan i treba uvijek tražiti najkvalitetnije ljude, ali to ćemo rješavati u dogovoru s HDZ-om nakon što riješimo prioritetne tvrtke - odgovaraju neslužbeno naši sugovornici iz Mosta.
HDZ-ov dio Vlade pak neslužbeno poručuje samo kako te teme još nisu na dnevnom redu, ali ne izjašnjavaju se je li im prihvatljiv ovaj stav Mosta.
Kada je riječ o modelima otkupa Ine, predsjednik Mosta i Sabora Božo Petrov u ponedjeljak je javno rekao kako će, ako se doista IPO HEP-a pokaže kao najbolji model, inzistirati na ustavnoj zaštiti od daljnje prodaje tvrtki od strateškog interesa - a ako to ne prođe, jer treba dvotrećinska većina, a i SDP se tome protivi - onda će inzistirati na referendumu za koji smatraju da će sigurno proći. Iako se HDZ ispočetka protivio tome, jučer je prvi put premijer Andrej Plenković u Saboru rekao kako se o modelima zaštite može razgovarati, ali nije jasno je li mislio na ustavnu ili zakonsku zaštitu.
- Budući da imamo bolna iskustva s Inom, nama je važno da se takve situacije u budućnosti spriječe, i to ustavnom zaštitom. Tada bismo mogli razgovarati i o prodaji HEP-a i to je onda win-win situacija, jer tako uprava mora raditi transparentnije i bolje, a s druge strane imate trajnu zaštitu od rasprodaje - pojašnjava jedan mostovac.
Strateški partner za Inu da, ali samo na projektima
Most ne bi išao u daljnju privatizaciju Ine ako se ona vrati u stopostotno vlasništvo države, da se zaključiti u razgovoru s ljudima iz te stranke, već bi se partner mogao naći u projektima.
- To je naš stav otpočetka. Jer bilo koji partner ima stalnu pretenziju da vas sasvim preuzme. Mi trebamo tražiti partnere u projektima za, primjerice, istraživanja u sjevernom Jadranu, Slavoniji, jer time partneri dijele rizik i dobit, ali mi usvajamo nova znanja i tehnologije. To je Ina već radila u Africi - kažu u Mostu.