Od listopada 2008. najveća hrvatska zaštitarska tvrtka Sokol-Marić je od Financijske agencije (Fine) te Finine tvrtke kćeri Fina gotovinski servisi (Fina GS), osnovane 2009., uprihodila 38 milijuna kuna na osnovi aneksa ugovora o najmu kazeta za prijevoz novca s elektrokemijskom zaštitom (EKZ). Od toga je čista dobit zaštitarske tvrtke oko 16 milijuna kuna.
Mogli kupiti kazete
Aneks ugovora 04-189-ZG u ime Fine potpisao je njezin tadašnji direktor Mato Regvar, potpuno identičan ugovor je 29. rujna 2010. potpisao i Željko Filipović, direktor tada novoosnovane Finine tvrtke kćeri Fina GS, a riječ je zapravo o nastavku suradnje pod jednakim uvjetima sa zaštitarskom tvrtkom, samo ovaj put u ime novosnovane tvrtke Fina GS na koju je prebačena sva djelatnost prijevoza novca. Prema odredbama tih ugovora, Fina i Fina GS dogovorile su isplatu mjesečnoga paušala Sokol-Mariću od 806.000 kuna za najam i eventualni popravak EKZ kazeta.
Na osnovi toga ugovora Fina GS, koja je za razliku od tvrtke osnivača Fine u velikim financijskim problemima, dužna je do sada Sokol-Mariću oko 9 milijuna kuna. Isplativost posla s najmom EKZ kazeta, dakle činjenica da Fina i Fina gotovinski servisi d.o.o. plaćaju veliki novac jednoj privatnoj tvrtki za uslugu koju su same mogle osigurati kupnjom vlastitih kazeta, a koje su do sada mogle u potpunosti isplatiti, danas je predmet istrage državnih tijela zbog sumnji u motive odgovornih osoba da sa Sokol-Marićem sklope ugovor o najmu. Također, Fina GS nedavno je ponovno aktualizirala javni natječaj za kupnju tih kazeta kako ih više ne bi morala unajmljivati. No, ono što zvuči još nevjerojatnije je da je Fina, kako su nam i službeno potvrdili iz agencije, EKZ kazete počela primjenjivati tek 2009., zbog čega je Agencija morala plaćati i kazne, premda su već u listopadu 2008. i Sokol-Mariću plaćali dogovoreni mjesečni paušal od spomenutih 806.000 kuna.
Na pitanje u kojem je konkretno razdoblju 2009. počela primjena EKZ kazeta, iz Fine nam pak nisu odgovorili, no prema izvorima Jutarnjeg riječ je o ljetu ili jeseni te godine. Iz toga proizlazi da su kazete koje je Fina unajmila skupljale prašinu skoro godinu dana, Mariću je u tome razdoblju isplaćeno oko 8 milijuna kuna, a Fina je uz sve to još plaćala kazne državi.
Počelo u lipnju 2007.
Cijela situacija počela je u lipnju 2007., kada je tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin donio pravilnik prema kojemu sve institucije koje se bave djelatnošću prijevoza novca to trebaju obavljati u kazetama s elektrokemijskom zaštitom. Rok do kojega su morale implementirati EKZ bio je maksimalno 6 mjeseci, dakle do 28. prosinca 2007. Vlasnik Sokol-Marića, Zlatko Marić, pak, tvrdi da u tim poslovima nema ništa nezakonito i da je njegova tvrtka već više puta ponudila svojim klijentima, među kojima je i Fina, da sami otkupe kazete. Isplativost posla s iznajmljivanjem EKZ kazeta za svoju tvrtku ne spori, no tvrdi da se zarada čini puno većom nego što je, jer je njegova tvrtka u kupnju kazeta uložila znatan novac, oko 22 milijuna kuna, za što su i podigli kredit.
- Kada je uredba o EKZ-u donesena, u razgovoru sa svim našim klijentima, pa tako i s Finom, ponudili smo im koji od modela suradnje žele. Oni su se odlučili na unajmljivanje - kaže je Marić koji tvrdi da nikakvu povlaštenu informaciju o donošenju pravilnika 2007. nije imao.
- Tek nakon donošenja pravilnika mi smo počeli kupovati kazete - kaže Marić. On smatra da je EKZ svakako bio potreban te da nakon njegove primjene gotovo nisu imali niti jedan prepad na pošiljke novca, dok su takvi napadi ranije bili učestali.
- Tri mjeseca nakon donošenja pravilnika mi smo sklopili prvi ugovor s Finom o najmu kazeta, a prema njegovim odredbama kazete smo iznajmljivali po lokaciji, dakle koliko im je bilo potrebno, toliko smo im iznajmili. No, nova Uprava s Regvarom na čelu je 2. listopada raskinula taj ugovor te je u listopadu sklopljen novi ugovor, ovaj put za mjesečnu paušalnu svotu - rekao nam je Marić.
Na pitanje zbog čega je Fina kasnila gotovo godinu dana s ugradnjom obaveznih EKZ kazeta, Marić kaže da to nije njegova greška jer su oni u trenutku potpisivanja ugovora bili spremni za pružanje usluge. - Kako su dovozili vozila, mi smo ih opremali. Ispunili smo sve što su tražili - kaže Marić.