Ministar financija Zdravko Marić predstavio je jučer u Banskim dvorima ključni projekt nove Vlade - sveobuhvatnu poreznu reformu koja će u primjeni biti već od 1. siječnja iduće godine. Najvažniji naglasci iz predstavljene reforme su porezno rasterećenje plaća i mirovina, a od 2018. i snižavanje opće stope PDV-a za jedan postotni poen.
Kalkulator za izračun plaće
Ono što je građanima najzanimljvije jest povećanje neoporezivog dijela dohotka sa sadašnjih 2600 kuna na 3800 kuna, a definiraju se i samo dvije stope za oporezivanje. Tako će se od 1. siječnja iduće godine ukinuti stopa poreza na dohodak od 12 posto, te će postojati samo dvije stope, od 24 posto i 36 posto, umjesto sadašnjih 25 i 40 posto. Osnovni osobni odbitak bit će ujednačen za sve, bez obzira na to jeste li umirovljenik ili živite na potpomognutim područjima, i iznosit će 3800 kuna. Porezna stopa od 24 posto primjenjivat će se za dohotke do 17.500 kuna, a sve više od toga oporezivat će se po stopi od 36 posto.
To konkretno znači da će se brojka od sadašnjih 915.000 ljudi koji ne plaćaju porez na dohodak povećati za 550 do 560.000, pa u konačnici oko 1,5 milijuna ljudi od 2,75 milijuna poreznih obveznika neće plaćati porez na dohodak.Ovom se reformom predlaže i podizanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavane članove te se predviđa i dodatno umanjenje porezne obveze za 50 posto za umirovljenike, osobe na potpomognutim područjima i gradu Vukovaru.
Roditelj koji ima jedno dijete te živi u gradu koji ima prirez od 12 posto sada do dohotka od gotovo 5520 kuna neto više neće plaćati porez, a ako ima dvoje djece, taj iznos raste na 8000 kuna.
Ciljevi izmjena
- Ciljevi reforme su gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, poticaj demografskoj obnovi, zadržavanje visokostručnih kadrova, naglašenija socijalna pravednost, a posebno poticaj razvoju obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva i poljoprivrede - poručio je jučer s prve sjednice Vlade premijer Andrej Plenković. Stopom od 12 posto, pak, oporezivat će se samo prihodi od imovine, kapitala i kamate od štednje te osiguranja, a uvodi se i sintetičko oporezivanje drugog dohotka te obveza uplate doprinosa na taj dohodak, ali po sniženim stopama - za zdravstvo umjesto 20 na 10 posto, a za mirovinsko s 15 na 7,5 posto. Opća stopa poreza na dobit snižava se s 20 na 18 posto, ali se ukida olakšica za plaćanje poreza na reinvestiranu dobit i slobodne zone. Stopa poreza na dobit bit će još niža za poljoprivrednike, obrtnike i male poduzetnike s godišnjim prihodima manjim od 3 milijuna kuna i iznosit će 12 posto.
Porez na nekretnine
Vraćaju se i olakšice za kupnju automobila, a raste i postotak porezno priznatih rashoda na reprezentaciju s 30 na 50 posto, a priznavat će se i porezni rashod za nenaplaćena potraživanja.
Opća stopa PDV-a ostaje 25 posto, a od 2018. se snižava na 24 posto. Iduće godine smanjuje se stopa PDV-a s 25 na 13 posto na repro-materijal u poljoprivredi, dječje sjedalice za automobile, odvoz smeća i isporuku lijesova i urni. PDV raste na usluge u ugostiteljstvu i šećer s 13 na 25 posto te na kinoulaznice raste s pet na 13 posto. Od 2018. postojat će samo dvije stope PDV-a, i to 12 i 24 posto, što znači ukidanje stope od pet posto koja sada vrijedi za kruh, mlijeko, knjige, udžbenike, lijekove s liste HZZO-a...
Opća stopa poreza na promet nekretninama smanjuje se s pet na četiri posto, ali se ukida oslobađanje od poreza kod kupnje prve nekretnine. Od 2018. ukida se komunalna naknada i uvodi se jednostavni porez na nekretnine koji će biti prihod jedinica lokalne samouprave. Oporezivat će se i električne cigarete, u 2017. dva puta će dizati trošarine na cigarete, a mijenjat će se i porez na motorna vozila.
- Učinak ove reforme u prvoj godini iznosit će približno od 1,8 do 2 milijarde kuna, ali smanjenje udjela poreza u BDP-u imat će pozitivan učinak na potencijalnu stopu rasta, a sustav će postati jednostavniji, transparentniji i pravedniji - tvrdi Marić.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?