NOVI ODNOS SNAGA

Nakon što je Vlada u deset dana nabildala proračun za dvije milijarde kuna, postavlja se ključno pitanje - je li Plenkovićev proračun održiv?

Andrej Plenković, Boži Petrov, Kolinda Grabar-Kitarović, Miroslav Šeparović
 HANZA MEDIA

Proračun Vlade i njezinih ureda u sljedećoj će godini iznositi nešto više od 352 milijuna kuna, što je oko 53 posto više nego ove godine: 10 posto rastu troškovi za zaposlene, 49 posto materijalni rashodi, 73 posto rastu rashodi za usluge, 31 posto bit će veći troškovi za zaposlene u Uredu predsjednika Vlade, udvostručava se budžet Ureda za protokol, 28,5 posto više dobit će Direkcija za korištenje službenih zrakoplova, a 64 posto više Ured za zakonodavstvo...

Međutim, više od 40 posto ukupnog novca na poziciji Vlade - 147,2 milijuna kuna - otići će u budžet Ureda za udruge, čime sadašnja Vlada jasno pokazuje da je u potpunosti raskrstila s politikom Zlatka Hasanbegovića koju je vodio prema civilnom sektoru.

U fotogaleriji pogledajte promjene u proračunima svih ministarstava u odnosu na 2016. godinu uz obrazloženja:

Projekti EU

Podsjetimo, u mandatu prošle Vlade potpore nevladinim udrugama dramatično su pale te je proračun Ureda smanjen sa 124 na 53 milijuna kuna, da bi sada za 2017. bio vraćen na razinu višu i od one u 2015. godini. Tako će Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - neophodna za funkcioniranje niza udruga jer sufinancira hladni pogon - dobiti gotovo 42 milijuna kuna, dok su lani dobili samo 25 milijuna kuna, i to nakon niza prosvjeda jer im je u prvom planiranju bilo namijenjeno samo 16 milijuna. Sredstva za sufinanciranje projekata EU povećana su 65 posto, na 3,1 milijun kuna, no još su dvostruko niža nego u 2015. godini.

Za 65 posto povećan je i ukupni proračun Ureda za nacionalne manjine, koji će sljedeće godine iznositi 38,7 milijuna kuna. Čini se da će savjeti nacionalnih manjina ponovno dobiti sredstva slična onima iz 2015. Prošla ih je Vlada tijekom ove godine dramatično smanjila: primjerice, Srpsko nacionalno vijeće, prema planu za 2016., trebalo je dobiti 1,88 milijuna kuna, prema 7,5 milijuna u 2015., Romsko nacionalno vijeće 375 tisuća prema tri milijuna godinu dana ranije, itd. Za sljedeću godinu savjeti manjina nisu izraženi u proračunu kao posebne stavke, ali je udvostručena općenita stavka Programi za nacionalne manjine, sa 11,1 na 25,5 milijuna kuna. Zamjetno je da se režu sredstva za programe za Rome.

Predsjednici manje

Bitno smanjenje očekuje i Ured za ravnopravnost spolova, kojem se proračunska sredstva režu 42 posto, sa 5,2 na 3 milijuna kuna.

Sredstva koja će na raspolaganju imati Sabor rastu u sljedećoj godini 9,2 posto: 42 posto povećani su troškovi za materijalne rashode te za dva i pol puta naknade osobama izvan radnog odnosa. Za gotovo trećinu će pak pasti potpora za Spomen područje Jasenovac (sa 700 tisuća na 500 tisuća kuna), a za polovicu troškovi za saborsku televiziju. Budžet Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ostaje u ovogodišnjim okvirima - precizno, smanjuje se 1,8 posto.

Ustavni sud u sljedećoj godini može računati sa 15 posto više novca, točnije sa 32,1 milijun kuna. Najviše rastu rashodi za zaposlene - 17 posto, što iznosi oko četiri dodatnih milijuna kuna u odnosu na ovu godinu i šest milijuna više u odnosu na realizaciju iz 2015. godine.

Tri od četiri pravobraniteljstva - pučko, dječje i za osobe s invaliditetom - očekuje povećanje novaca od 6 do 12 posto. Jedino Pravobraniteljstvo za ravnopravnost spolova neće profitirati - njihov će budžet biti manji za 0,8 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 17:17