ZAGREB - Treba li kurikulum za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje nositi predznak nacionalni ili hrvatski, pitanje je koje je posvađalo stručnjake koji rade na njegovoj pripremi. Svađa je išla toliko daleko da se one koji se protive nazivu hrvatski diskvalificira po nacionalnoj osnovi.
Stručnom javnosti ovih dana kruži e-mail koji je poslan i našoj redakciji u kojem jedan svećenik i profesor s KBF-a proziva zamjenicu predsjednika Vijeća za kurikulum Branislavu Baranović kao glavnog zagovornika atributa “nacionalni” umjesto “hrvatski” tvrdeći da je ona Srpkinja. “Branislava nije hrvatska verzija imena. Zna se kojem narodu to pripada. Da li ta gospođa ima problema s priznavanjem hrvatskog atributa? Ako jest, onda nije za to mjesto”, piše među ostalim visokopozicionirani crkveni dužnosnik.
Tužile ga šefu Vijeća
Stručna javnost već duže vrijeme nije suglasna oko toga treba li se dokument zvati nacionalni ili hrvatski okvirni kurikulum. Nekima se čak nije dopao ni naziv kurikulum, pa predlažu da se on preimenuje u hrvatsku inačicu - uputnik. Sve se zakuhalo nakon što je
Josip
Baričević, jedan od članova Vijeća, inače autor programa školskog vjeronauka, na Katehetskoj ljetnoj školi za vjeroučitelje u osnovnim školama održanoj u Splitu od 27. do 29. kolovoza, umjesto termina Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) upotrijebio naziv Hrvatski nacionalni kurikul (HNK).
Seminar još nije ni završio, a Branislava Baranović, zamjenica predsjednika Vijeća i još dvije članice Vijeća ( Aleksandra Čižmešija i Ružica Razum), uputile su pismo predjedniku Vijeća dr. Neviju Šetiću. U pismu se ističe kako je Baričević na javnome skupu iznio neistine i poluistine o radu Vijeća. Među ostalim Baričeviću stavljaju u krimen da je na skupu “bez suglasnosti vijeća, Nacionalni okvirni kurikulum (ili Okvir nacionalnog kurikuluma) preimenovao u Hrvatski nacionalni kurikul (HNK) za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje”, a rabio je i termin Hrvatski nacionalni odgojno-obrazovni uputnik.
Privremeno ime
Vijest se akademskim krugovima proširila poput požara, pa su se javili zagovornici termina “hrvatski” i oni koji misle da je dovoljno da dokument nosi predznak “nacionalni” jer je takva praksa i u drugim zemljama. U raspravu se ektroničkim putem skandaloznim šovinstičkim ispadom uključio i visoki crkveni dužnosnik.
Pritom nije poštedio ni svoju kolegicu na KBF-u dr. Ružicu Razum za koju je napisao kako bi joj zastupa li doista takav stav trebalo odreći svaku vezu s KBF-om. U Ministarstvu obrazovanja za sada su oprezni oko toga kako će se dokument u konačnici stvarno zvati. Za sada on se zove Nacionalni okvirni kurikulum. Državna tajnica za osnovno školstvo
Dijana
Vican kaže kako je dokument u prvotnoj verziji lektorirao pokojni
Tomislav Ladan, pa ako je njemu kao vrsnom jezikoslovcu to bilo prihvatljivo, ne vidi zašto bi to trebalo mijenjati.
Uloga gotovana
- Ako je Fincima, Englezima i Francuzima prihvatljivo da se njihov dokument nosi ime nacionalni kurikulum, ne vidim razloga zašto bi kod nas trebalo biti drukčije. To su standardizirani termini - kazala je Vican. Apsolutno neprihvatljivim Vican drži preminovanje termina kurikulum u uputnik jer ta riječ, tvrdi, ima posve drugačiji smisao.
- Uputnik je nešto što je utabano, što nastavnike ne stavlja u ulogu kreativca, već gotovana - rekla je Vican.
I. Kalogjera-Brkić
Stručnom javnosti ovih dana kruži e-mail koji je poslan i našoj redakciji u kojem jedan svećenik i profesor s KBF-a proziva zamjenicu predsjednika Vijeća za kurikulum Branislavu Baranović kao glavnog zagovornika atributa “nacionalni” umjesto “hrvatski” tvrdeći da je ona Srpkinja. “Branislava nije hrvatska verzija imena. Zna se kojem narodu to pripada. Da li ta gospođa ima problema s priznavanjem hrvatskog atributa? Ako jest, onda nije za to mjesto”, piše među ostalim visokopozicionirani crkveni dužnosnik.
Tužile ga šefu Vijeća
|
Početak svađe:
Baričević je prvi upotrijebio termin ‘Hrvatski nacionalni kurikul’ Dijana Vican: Nema šanse da naziv kurikulum preimenujemo u uputnik |
Seminar još nije ni završio, a Branislava Baranović, zamjenica predsjednika Vijeća i još dvije članice Vijeća ( Aleksandra Čižmešija i Ružica Razum), uputile su pismo predjedniku Vijeća dr. Neviju Šetiću. U pismu se ističe kako je Baričević na javnome skupu iznio neistine i poluistine o radu Vijeća. Među ostalim Baričeviću stavljaju u krimen da je na skupu “bez suglasnosti vijeća, Nacionalni okvirni kurikulum (ili Okvir nacionalnog kurikuluma) preimenovao u Hrvatski nacionalni kurikul (HNK) za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje”, a rabio je i termin Hrvatski nacionalni odgojno-obrazovni uputnik.
Privremeno ime
Vijest se akademskim krugovima proširila poput požara, pa su se javili zagovornici termina “hrvatski” i oni koji misle da je dovoljno da dokument nosi predznak “nacionalni” jer je takva praksa i u drugim zemljama. U raspravu se ektroničkim putem skandaloznim šovinstičkim ispadom uključio i visoki crkveni dužnosnik.
Otvoreno vrijeđanje
 Ima li gospođa Branislava Baranović problema s priznavanjem hrvatskog atributa? Ako ima, onda joj nije mjesto u Vijeću’ |
Uloga gotovana
- Ako je Fincima, Englezima i Francuzima prihvatljivo da se njihov dokument nosi ime nacionalni kurikulum, ne vidim razloga zašto bi kod nas trebalo biti drukčije. To su standardizirani termini - kazala je Vican. Apsolutno neprihvatljivim Vican drži preminovanje termina kurikulum u uputnik jer ta riječ, tvrdi, ima posve drugačiji smisao.
- Uputnik je nešto što je utabano, što nastavnike ne stavlja u ulogu kreativca, već gotovana - rekla je Vican.
 |
 |
| Svađa je u akademskim krugovima otišla toliko daleko da se zamjenicu predsjednika Vijeća Branislavu Baranović vrijeđa na nacionalnoj osnovi jer je glavna zagovornica prijedloga da se kurikulum zove ‘nacionalni’ umjesto ‘hrvatski’
|
Državna tajnica za osnovno školstvo Dijana Vican ne vidi zašto dokument ne bi nosio ime nacionalni kurikulum.
- Ako je takvo ime prihvatljivo Fincima, Englezima i Francuzima, ne znam zašto bi kod nas bilo drukčije - kaže Vican |
I. Kalogjera-Brkić