Od ove školske godine djeca u 1119 od 1393 hrvatskih osnovnih i srednjih škola imat će osiguran besplatni obrok voća, povrća i mliječnih proizvoda. Odluka je to Ministarstva poljoprivrede, donesena u svibnju ove godine, u sklopu programa “Školska shema”.
Novi program obuhvaća već dosadašnju Shemu voća i povrća te Program mlijeka u školama, ali se od dosadašnje sheme razlikuje u smislu operativne provedbe. Naime, do ove godine dobavljači voća i povrća bili su ti koji su podnosili zahtjev za odobravanje raspodjele voća i povrća, a od ove školske godine svaka škola koja želi sudjelovati u Školskoj shemi sama odabire dobavljača.
- Dobavljač i škola dogovaraju učestalost raspodjele voća i povrća tjedno, vrste voća i povrća koje se isporučuju te ukupan broj učenika. Između ostalog, dobavljač je dužan svaki od 35 školskih tjedana isporučiti 100 do 150 grama voća po učeniku, a cijena po učeniku ne smije prijeći utvrđenu za cijelu školsku godinu - rekli su iz Ministarstva poljoprivrede.
Besplatno voće i povrće, koje će se isporučivat najmanje jednom tjedno, namijenjeno je učenicima osnovnih i srednjih škola. Mlijeko i mliječne proizvode dobivat će učenici do četvrtog razreda osnovne škole jednom tjedno najmanje 12 tjedana u nastavne dane u skladu sa školskim kalendarom tijekom cijele školske godine. Za provedbu ovog programa osigurano je 23 milijuna kuna. Europska komisija dodijelila je Hrvatskoj oko 1,7 milijuna eura za voće i povrće te oko 800 tisuća eura za mlijeko i mliječne proizvode.
I učenike pitaju što vole
Osnovna škola Gračani jedna je od onih koje su iskazale interes za novu Shemu. Ravnateljiica škole Nataša Gjuran objasnila je što misli o ovom programu.
- Pratimo trendove, uključili smo se u Školsku shemu. Mislim da su sva sredstva koja su namijenjena djeci, bilo za hranu ili neki vid obrazovanja, uvijek dobrodošla. Najgore je kada sredstva koja su nam namijenjena iz Europskih fondova ne iskoristimo. To je ludost. A i neprofesionalno odrađen posao - rekla je ravnateljica.
Osnovna škola Gračani ima 407 učenika. Za njih dnevno kuhaju dvije kuharice koje jelovnik sastavljaju na tjednoj bazi.
- Trudimo se da hrana uvijek bude svježa, djeci zanimljiva, ali i zdrava. Pratimo ono što oni vole jesti i poštujemo njihove želje, ali trudimo se nuditi što više povrća i voća te raznoliku prehranu, kao i da je to u skladu sa standardima. Iako djeca najviše vole i da ima malo ‘meseka’ i povrća, vole i krumpire i slatko. Sve što oni vole, mi nudimo. Ali i ono što nije tako popularno, poput brokule, pokušavamo zamaskirati da i to prođe, da nije toliko prepoznatljivo i da djeca ne odbiju. Borimo se s njima - kroz smijeh govori ravnateljica.
Svježi namazi
Učenike će ručak uvijek dočekati svježe kuhan, kaže, a ponose se i time što tijekom cijelog dana u ponudi imaju voće, kolačiće i domaće, svježe pripremljene namaze.
- Tijekom dana sva djeca, bez obzira na to jesu li u programu prehrane ili ne, mogu doći u kuhinju, uzeti komad voća, namazati nešto na kruh i to pojesti. Prakticiramo da svatko tko se osjeća gladan može doći u kuhinju. Pogotovo je to dobro nakon nastave tjelesnog odgoja ili kad imaju zahtjevniji sat. Kad se tako iscrpe, katkad i cijeli razred dođe, pa pojedu punu zdjelu jabuka ili krušaka - kaže ravnateljica.
Osim Ministarstva poljoprivrede, u poboljšanje školske prehrane uključilo se i Ministarstvo zdravlja. Ono je još 2012. godine donijelo Normative za prehranu u osnovnim školama i Nacionalne smjernice za prehranu učenika. Nacionalne smjernice vrijede za sve hrvatske škole i njima bi se škole trebale voditi pri osmišljavanju i izradi jelovnika. Nutricionistkinja Sara Cobal objasnila je koliko se preporučene smjernice uistinu provode.
- Iz iskustva mogu reći da određene škole rade odličan posao. Doista uključuju preporučene vrste namirnica u jelovnike - mlijeko i mliječne proizvode, složene žitarice, mahunarke, ribu, orašaste plodove - te izbacuju namirnice bogate zasićenim masnoćama, kao što su piroške i kroasani, suhomesnate proizvode, deserte bogate jednostavnim šećerima, poput krafni, i paze na količinu soli tijekom priprave ručka. U ovisnosti o financijskoj situaciji škole, opremljenosti kuhinje, edukaciji i zainteresiranosti kuhara u konačnici će ovisiti i kvaliteta školskog jelovnika. Nažalost, postoje i one škole u Hrvatskoj koje i dalje nemaju vlastitu kuhinju te ne mogu pripremati obroke za svoje učenike.
Cobal je ujedno voditeljica projekta “Petica - igrom do zdravlja”, koji je Hrvatski liječnički zbor pokrenuo 2014. godine. Program je to proveden u više od 16 zagrebačkih škola.
- Kuhare smo obrazovali putem stručnog skupa ‘Petica - igrom do zdravlja’, na kojem su bolje upoznati s nacionalnim smjernicama za prehranu učenika te su sudjelovali na radionicama u kojima su sami osmišljavali jelovnike po pravilnim principima prehrane - kaže Cobal.