Eugen Viktor Feller, jedan od poznatijih ljekarnika jugoistočne Europe s početka prošlog stoljeća, izazvao je 1906. u Zagrebu nemalu sablazan građana. U jeku svjetske slave, dok je izvozio svoj poznati ljekoviti pripravak Elsa-fluid u zemlje na svim kontinentima, na Jelačićevu trgu na svoju je zgradu Elsa-fluid dom postavio reklamu, skulpturu u obliku boce, visine gotovo dva kata.
Eugen Viktor Feller bio je majstor marketinga i već tada je znao: nije važno što se priča, nego da se priča. Na pripravku Elsa-fluida zgrnuo je ozbiljno bogatstvo. Za njegova je života prodano oko 27 milijuna bočica tog lijeka.
Tko je bio i što je značio u svoje doba vidjet će se na izložbi “Od Elsa-fluida do Elsa-fluid doma - Eugen Viktor Feller u javnom i kulturnom životu Donje Stubice i Zagreba”, koja se 31. listopada u sklopu manifestacije Tjedan Izraela otvara u Židovskoj općini u Zagrebu. Autorice izložbe su prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU i povjesničarka umjetnosti Jasenka Ferber Bogdan iz Arhiva za likovne umjetnosti HAZU.
Radnik u Pregradi
Eugen V. Feller rođen je 1871. u židovskoj obitelji u Lavovu u Ukrajini. Školovao se za ljekarnika i potom krenuo trbuhom za kruhom diljem Austro-Ugarske Monarhije. Pet godina morao je stažirati da bi stekao pravo zvati se ljekarnikom. Tako je došao i u Hrvatsku.
- Radio je u ljekarnama te se zapošljava u tvornici ljekarničkih specijaliteta francuskog ljekarnika Thierryja u Pregradi. Bila je to mala tvornica, ali Eugen Feller očito je ondje naučio mnogo toga. Govorimo o vremenu prije pronalaska kemoterapeutika. Mnogi su ljekarnici tada imali svoje pripravke, ali Eugen Feller sve je dignuo na višu razinu - objašnjava Stella Fatović-Ferenčić.
U Pregradi se i zaljubio u Idu koja je radila u pošti te su se uskoro vjenčali. Zajedničkim kapitalom, jer Feller nije bio siromašan, kao ni njegova Ida, a u to su doba i ljekarnici dobro zarađivali, otvaraju svoju tvornicu ljekarničkih specijaliteta u Donjoj Stubici. Prije je kratko radio i u ljekarni u Grubišnom Polju, gdje je već počeo smišljati svoj budući slavni eliksir. Krajem 1899. kupuje ljekarnu u Donjoj Stubici, a prekoputa nje na trgu otvara 1901. i tvornicu. Bila je smještena u reprezentativnoj historicističkoj novoj zgradi, a na gornjem katu bio je stan za Fellerovu obitelj. Njegova je tvornica preporodila Donju Stubicu. Pošta je radila danonoćno, dnevno je odlazilo oko 400 pošiljaka lijeka, bočice su svakodnevno slane u svijet. Izvozio je u gotovo sve europske zemlje - u Austriju, Njemačku, Italiju, Francusku, Englesku, u daleki Japan i Kinu, u Egipat i u Ameriku.
No što je to u napitku bilo tako specijalno, pitamo autorice izložbe. U čemu je tajna Elsa-fluida?
- To je bio pripravak koji je sadržavao više od 70 posto alkohola i biljne ekstrakte - kaže Stella Fatović-Ferenčić.
Tako je u vrijeme prohibicije zapečaćeni pripravak bio vrlo popularan u Americi.
- Možemo se mi sad narugati i reći da je to bila nekakva alkoholna vodica, ali njegov pripravak imao je certifikat tadašnjeg ministarstva zdravstva i ušao je u službenu austrijsku farmakopeju. Nije Eugen Feller bio šarlatan, bio je ljekarnik koji je završio fakultet i položio sve ispite te dobro poznavao - naglašava Stella Fatović-Ferenčić.
Manje je poznato, dodaje Jasna Faber Bogdan, i da su katkad ljekarnici bili utjelovljenje ne samo znanja svoje struke nego i pronicavosti i spretnosti najboljih trgovaca i poduzetnika, a nerijetko i umjetničke rafiniranosti.
Bočica za vojsku
Postoji i pokoje svjedočanstvo da su tijekom Prvog svjetskog rata vojnici u svojoj opremi nosili i bočicu tog lijeka. Elsa-fluid preporučivao se svima: mladima i starima, vojnicima, planinarima, domaćicama, radnicima, lovcima, radnicima u rudniku, seljacima. Elsa-fluid napitak reklamiran je kao jačajući i oživljavajući, dobar za zubno meso, grlo, za njegu kože, bol u udovima, umor, također dobar i kao sredstvo za čišćenje, za dezinficiranje tijela. Kućni lijek gotovo za sve.
Dok je stanovao u Donjoj Stubici, Eugen V. Feller bio je nakon grofa Vranyczanyja najbogatiji stanovnik kraja, a što se vidi iz sačuvanih poreznih prijava. Uglavnom, kako je obitelj rasla, a posao je cvjetao, Eugen Feller odlučuje se na preseljenje u Zagreb. Podiže prvo 1903. godine zgradu na Tomislavovu trgu 4 koju za njega gradi poznato građevinsko poduzeće Hönigsberg i Deutsch.
- Bila je to krasna dvokatnica, neobična, u neogotičkom stilu. I danas dobro izgleda jer je nedavno obnovljena. Za razliku od drugih koji su gradili na području Donjeg grada u to vrijeme i davali stanove u najam pa su u zgradama stanovale po dvije, tri obitelji, Feller gradsku palaču gradi za sebe i svoju mnogobrojnu obitelj. U prizemlju je bio ured, u podrumu skladište za fluid, a iznad stambeni dio za obitelj i pomoćno osoblje - priča Jasenka Ferber Bogdan.
No kako se i dalje bogatio, posao je dalje cvjetao, a obitelj je rasla, imao je 12 djece, pa se opet odlučuje na preseljenje. Na uglu Jelačićeva trga i današnje Jurišićeve gradi golemu zgradu, ponovno s građevinskom tvrtkom Hönigsberg i Deutsch. Bila je to prva četverokatnica na trgu.
- Arhitekt je bio Vjekoslav Bastl, učenik slavnog bečkog arhitekta Otta Wagnera. U ovoj je zgradi Eugen V. Feller također stanovao s obitelji. Kćeri su imale svoje sobe, dječaci svoje, bile su tu i sobe za poslugu, guvernante, a u prizemlju uredi. No, izvan svih očekivanja Zagrepčana bilo je pročelje koje je kompletno bilo okrenuto prema reklamiranju. Bila je to prva golema javna reklama u Zagrebu. Ogromna boca Elsa-fluida sa svoje dvije vile koje su na etiketi bočice. Zagrepčani su bili očajni. Na pročelju je uz sve to još pisalo golemim slovima: “Što je Elsa-fluid - to se zna” - govori Jasenka Ferber Bogdan.
Može se danas raspravljati je li sve bilo lijepo ili nije, ali za ono je doba, smatraju autorice izložbe, bilo avangardno. Problem je bio što je već počelo doba modernizma u arhitekturi, lišenog svakog ukrasa na pročelju.
Majstor za reklamu
Dakle, Eugen Viktor Feller bio je majstor za reklamu. Čim je lansirao pripravak, već na početku, velik dio novca odmah je ulagao u reklamiranje i po tome je bio drukčiji od mnogih ljekarnika svoga vremena.
- Bio je bogat i mogao si je priuštiti intenzivnu kampanju reklamiranja. Puno je energije posvećivao reklami u vrijeme dok je to kod nas bilo rudimentarno. Oglašavao se u tisku, tiskao je brošure koje su se dijelile. Osvojio je i mnoge svjetske nagrade za pripravak i na boci su bile u medaljonima oznake nagrada, išao je na izložbe koje su također donosile publicitet - kaže Stella Fatović-Ferenčić.
Uskoro se Feller odlučuje na gradnju nove kuće za svoju obitelj, ovaj put u Jurjevskoj ulici 31 gradi vilu Feller. Zgradu na Jelačićevu trgu prodao je nešto kasnije Sternu, koji ulaže u obnovu njezina pročelja na način da s nje skida sve ukrase i uređuje ju u modernističkom stilu. Zanimljivo je i da su se Zagrepčani s vremenom navikli na bocu pa su se počeli nalaziti i dogovarati za susrete - ispod boce. Zgrada gubi originalnu fasadu 1928. kada je modernizirana prema koncepciji poznatog njemačkog arhitekta Petera Behrensa, kada je proširena i postaje peterokatnica.
- Današnji izgled zgrade, prema mišljenju većine suvremenih kritičara arhitekture, više odgovara cjelokupnoj koncepciji trga - kaže J. Ferber Bogdan.
Možda i pod utjecajem kritika, vila koju je sagradio u Jurjevskoj ulici bila je modernistička, katnica kubičnih volumena, u Jugend stilu. Za arhitekta je angažirao polubrata Mathiasa Fellera, iz Münchena, o kojem se danas u nas malo zna. Dobio je neograničen budžet.
- Bila je to vila izuzetnog standarda, zapravo čitav kompleks koji je imao i gospodarsku zgradu te zgradu za garažu, prvu garažu u Zagrebu, te divne vrtove do Sofijina puta - kaže J. Ferber Bogdan.
Total design
Vila Feller imala je 28 soba, salone, grijanje. Unutarnje uređenje, uz divne zidne slike Fritza Hegenbarta, obuhvaćalo je sve, bila je primjer total designa, čak je i pribor za jelo bio posebno dizajniran. Zadnjih deset godina više gotovo i nije izlazio iz svoje vile. Svojim bi Fordom, jednim od prvih automobila u Zagrebu, išao samo do banke. Eugen V. Feller bio je osobenjak, povučen, promućuran, samozatajan čovjek. No volio je svoju suprugu Idu.
- Usmenom predajom doznajemo da je taj poznati i bogati ljekarnik bio samotnjak po prirodi. Nije mario za društva, a zazirući od posjetitelja živio je povučenim životom, osobito nakon što se preselio u jednu od najcjelovitije uređenih zagrebačkih vila. Unutarnje i vanjsko uređenje predstavljalo je Gesamtkunstwerk, “cjelovito umjetničko djelo” koje je bilo ideal tog razdoblja - smatra J. Ferber Bogdan.
Nakon Prvog svjetskog rata njegova tvornica nije proizvodila samo poznati pripravak.
- S vremenom je proširio ponudu, tako su postojale i Elsa-pilule za gotovo sve moguće trbušne probleme, a s vremenom je lansirao i kozmetičke i higijenske proizvode - kaže S. Fatović-Ferenčić.
Prema obiteljskoj legendi, stari je Feller recepturu Elsa-fluida ponio sa sobom u grob. Umro je 1936. i pokopan je u obiteljskoj grobnici u Arkadama na Mirogoju, gdje su već počivale njegove dvije kćeri, Marica i Elsa, koja je nosila ime po Eugenovoj majci.
Brojna djeca
Desetero Eugenove djece doživjelo je odraslu dob, a svi su bili visoko obrazovani. U Hrvatskom bibliografskom leksikonu njih je četvero i jedan unuk - slikar i imenjak Eugen Feller. Sin Eugena V. Fellera bio je svjetski poznati matematičar Vilim Feller, genij koji je radio na teoriji relativnosti. Nekoliko ih je bilo ljekarnika. Tijekom Drugoga svjetskog rata tri su Eugenova sina izgubila život. Najgore je prošao ljekarnik Kazimir, koji je preuzeo ljekarnu u Donjoj Stubici. Oženio se židovkom Helenom, s kojom je imao sina Ivana. Uspostavom NDH Kazimir je odveden u Jasenovac gdje je pogubljen, a njegov sin i supruga pogubljeni su u logoru u Staroj Gradiški.
Autorice izložbe djelo Eugena V. Fellera istražuju već dvadeset godina. Podaci o njemu zagubljeni su ili uništeni, naročito oni vezani uz dio ljekarničke djelatnosti.
- Poticaj za istraživanje dobile smo u Donjoj Stubici u prostorima lijepe, neobarokne donjostubičke ljekarne koja je postojala još do prije nekoliko godina, uz manji dio originalne opreme, ali je zatvorena. To je pomalo tužna priča jer smo se otkrićem Fellerove zgrade u Donjoj Stubici kroz tadašnji Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture pri Ministarstvu kulture bili založili za obnovu zgrade nekadašnje tvornice. Ona je i obnovljena prije nekog vremena, no zgrada je sada prazna. Ljekarna je zatvorena, dio inventara je u Muzeju seljačke bune, dio u praznom prostoru. Nevjerojatno je da se čitava priča ne iskoristi u turističke svrhe. Čak bi se danas i sam pripravak dao ponovno proizvesti za suvenir. Vjerujem da će tamo ipak jednom osvanuti Muzej Feller ili nešto slično - smatra Jasenka Ferber Bogdan. Na izložbi koja se otvara u Židovskoj općini bit će izloženi neki od predmeta iz ljekarničkog pribora, kao i originalna bočica s etiketom iz zbirke kolekcionara Jure Gašparca, fotografije obitelji i slično. Izložit će se i neki predmeti iz vile Feller u vlasništvu obitelji Zdenković (Feller) te predmeti iz gornjostubičkog Muzeja seljačkih buna.