KRIZA U BOLNICAMA, OD RUJNA I U LJEKARNAMA?

Nestašica lijekova: Oboljeli od karcinoma bez terapije, spašavajuse samo životno ugroženi!

Dok ravnatelji bolnica sliježu ramenima, iz veletrgovina kažu: bez novca ne možemo naručivati lijekove
 Boris Arbanas/CROPIX

Nedostatak lijekova u Općoj bolnici Varaždin podigao je ovih dana na noge pacijente u Varaždinskoj županiji. Jutarnjem listu javio se pacijent kojem je zbog nedostatka citostatika u varaždinskoj bolnici na nekoliko dana odgođena kemoterapija, a on nije jedini kojemu se to dogodilo.

Prošlog i početkom ovog mjeseca slične su priče stizale i iz Zadra i Dubrovnika, ali i nekih drugih županijskih bolnica, a razlog krize s lijekovima nije nepoznat. Naime, dugovanja za lijekove nekih bolnica vuku se i po dvije godine pa su veledrogerije odlučile stati na kraj kupovanju lijekova na veresiju jer su i njihove lisnice sve tanje.

Klinike bez panike

U veledrogerijama procjenjuju da bi već od početka rujna moglo biti nestašica lijekova ne samo u bolnicama nego i u ljekarnama jer se dugovanja za lijekove iz mjeseca u mjesec samo povećavaju. Zbog toga veledrogerije ne mogu naručivati robu jer - nemaju novca, a bankarski su krediti preskupi. Zasad je situacija zadovoljavajuća samo u državnim, odnosno kliničkim bolnicama, čiji su stara dugovanja riješena prošlog mjeseca s uplatom od gotovo 190 milijuna kuna.

Da je situacija napeta s lijekovima u varaždinskoj Općoj bolnici potvrdio nam je i ravnatelj dr. Denis Grgurević.

Kritično u Varaždinu

- Na žalost, najviše nedostaju lijekovi za teške bolesnike na onkologiji i hematologiji. Riječ je o skupim lijekovima koji se plaćaju iz bolničkog proračuna u kojem mjesečno nedostaje oko 1,5 milijuna kuna - ističe dr. Grgurević. Osim toga, nedostaju testovi za transfuziju, što može biti pogubno jer je varaždinska bolnica regionalni centar za prikupljanje krvi.

Sve je to razlog što nekim pacijentima moramo odgađati terapiju na nekoliko dana dok ne stigne novac za mjesečnu potrošnju. Najgore je što dugovanje veledrogerijama za lijekove, koje je proteklih godina naraslo do 150 milijuna kuna, od kojih je 110 milijuna dospjelih obveza, ne možemo podmiriti sami iz bolničkog proračuna. Jer on iznosi 14,6 milijuna mjesečno - objašnjava dr. Grgurević.

Glava iznad vode

- Zasad držimo glavu iznad vode, ali koliko dugo još možemo, ne znam. Ne možemo naručiti onoliko lijekova koliko nam treba jer su nam veledrogerije odlučile isporučiti polovicu vrijednosti lijekova koje smo platili prošlog mjeseca - objašnjava dr. Miran Martinac, ravnatelj zagrebačkog KB-a Sveti Duh.

- Kratki zsmo za oko milijun kuna mjesečno. Zasad imamo dovoljno lijekova za kemoterapiju i ne odgađamo nužne operacije. Štedimo i uštedjeli smo, ali stare dugove ne možemo podmiriti iz tekućeg poslovanja - dodaje dr. Martinac.

Situacija je alarmantna je i u dubrovačkoj bolnici.

- Nije fer da se u blagajnu HZZO-a slijevaju sredstva iz doprinosa koje plaćaju svi građani, a da se saniraju samo dugovanja kliničkih bolnica, objašnjava Branko Bazdan, ravnatelj OB-a Dubrovnik.

Riječi ravnatelja potvrđuje i Jasminko Herceg, predsjednik Udruge veledrogerija pri HGK-u. Po njemu, ako se situacja ne riješi, u rujnu lijekova neće biti niti za one koji svoje obveze prema veledrogerijama podmiruju. One, kaže, zbog dugova ne mogu više nabavljati nove lijekove.

Rješenje je objedinjena nabava?

- Sasvim je sigurno da pacijenti neće ostati bez potrebne terapije i o tome ćemo održati hitni sastanak u MInistravu zdravlja - tvrdi pomoćnik ministra zdravlja dr. Luka Vončina. Na primjedbe iz većine bolnica da su im proračuni prekratki odgovara da će se kod izračuna mjesečnih limita za sljedeću godinu uzeti u obzir svi objektivni troškovi koje su zdravstvene ustanove imale ove godine, što će vjerojatno dovesti do realnijih iznosa. No, Vončina kaže kako bi se opće bolnice koje nisu u vlasništvu države već županija ipak trebale u što većem broju priključiti tzv. objedinjenoj nabavi lijekova, potrošnog materijala jer će tako sigurno smanjiti troškove, i to značajno.

- Mora se naći održivo rješenje za financiranje bolnica tako da nema rastrošnosti, ali ni novih gubitaka. U suprotnom, svaka sanacija bit će samo vatrogasna mjera nakon koje slijedi novi požar - zaključuje dr. Vončina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 05:34