AQUATIKA

'NEVIDLJIVI' KARLOVAČKI MUZEJ RIJEKA Jedinstven pogled u svijet voda i riječnih ribica u zgradi prekrivenoj travom

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 28.09.2016. u 08:19

Karlovac, 210916.
Muzej rijeka i slatkovodni akvarij Aquatika.
Na fotografiji: prostor Aquatika.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / HANZA MEDIA

Riječ je o jedinstvenom muzejskom projektu čiju zgradu smještenu uz obalu rijeke Korane potpisuje poznati studio 3LHD

Aquatika, karlovački slatkovodni akvarij i muzej rijeka koji se uz desnu obalu rijeke Korane otvara za mjesec dana, atraktivan je prostor u kojem će se moći upoznati i doživjeti bogatstvo naših rijeka, prvenstveno bioraznolikost karlovačkih rijeka i jezera.

Neće to biti jedan od onih “dosadnih” statičnih muzeja nego mjesto nezaboravnog doživljaja ulaska u svijet voda i riječnih ribica. Prvenstveno jer sadrži akvarije, ali i zbog zvučne instalacije koja prati postav te vizualnih efekata koji će se projicirati na podu.

U akvarije su ovih dana počele stizati i prve ribice kojih će biti 120 vrsta, od toga do 40 endemskih, a sve zajedno oko 5000 primjeraka. Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, vrijednosti 36,691.939 kuna, od čega bespovratna sredstva Fonda iznose 36,222.282 kuna.

Predstavnik investitora za projekt bio je Grad Karlovac s voditeljicom pročelnicom Marinom Grčić, a zanimljivu arhitekturu potpisuje poznati studio 3LHD, autori hotela Lone, splitske Rive i Mosta hrvatskih branitelja u Rijeci. S dvoje članova 3LHD-ova projektnog tima koji je radio na projektu karlovačkog akvarija; voditeljicom projekta Irenom Mažer Hranuelli i Viborom Granićem našli smo se nedavno u Karlovcu te dobili ekskluzivan uvid pred otvorenje.

- Projekt karlovačkog akvarija i muzeja rijeka jedinstveni je slatkovodni akvarij s ribama koje nastanjuju ili su u prošlosti nastanjivale hrvatske rijeke te vrstama koje su u njih unesene. Zamišljeno je da se projektom prikaže sva bioraznolikost rijeka i njihovih porječja, dakle i flore i faune - kaže Irena Mažer Hranuelli.

Karlovac, 210916.
Muzej rijeka i slatkovodni akvarij Aquatika.
Na fotografiji: prostor Aquatika.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
 

Pješačka rampa

Arhitektonskim jezikom ispričano, opisuje I. Mažer Hranuelli, zgrada muzeja je nenametljiva, prekrivena biljkama i zelenim nasipom. Ovih je dana prva stidljiva trava počela ozelenjavati krovove. Izdaleka se zapravo zgrada ne uočava lako, dobro se sakrila u okolišu zelene i neizgrađene desne obale rijeke Korane.

- U želji da tako i ostane, objekt je postao nevidljiv, zatrpan “šancima” kao referenca na povijesnu karlovačku zvijezdu, okruženu obrambenim zemljanim nasipima. Sva vanjska obodna pročelja objekta te krovovi nasuti su i ozelenjeni - opisuje Mažer Hranuelli.

Uz objekt akvarija je nekoliko dječjih igrališta. Do ulaza se prilazi kroz tri “procjepa” s raznih strana zgrade. Ulaskom kroz njih otvara se centralni prostor trga koji određuju tri dijela objekta. Pročelja zgrade orijentirana prema trgu imaju hrapave betonske zidove, koji asociraju na zemlju oblikovanu prolaskom vode kroz korito rijeke. U jednom od ostakljenih vanjskih dijelova muzeja je ulaz s budućom suvenirnicom i čitaonicom, s duge strane je prostor za ugostiteljski objekt, a u trećem uredski prostori. Ulaskom u izložbeni prostor postupno se smanjuje intenzitet svjetla kako bi se pažnja posjetitelja usmjerila na izloške. Ulazak je to u priču o rijekama, te se uskoro pred nama otvara pogled na akvarije, dok prostor lagano ponire. Rampa za obilazak vijuga i kao rijeka se spušta u podrumsku etažu.

- Izložbeni postav je prikaz ambijenata koji se nižu uz tipičnu kršku rijeku. Vanjski bazen na trgu izvor je krškog polja, nakon ulaska bazeni uz rampu kojom se spušta prikazuju tok rijeke od izvora prema ušću, špilja predstavlja rijeku ponornicu i pokazuje endemske vrste u njoj, a tunel simbolizira prolazak kroz vodu i izlazak na ušće rijeke gdje akvariji prikazuju močvarna staništa i slap sa sedrenom barijerom - objašnjava I. Mažer Hranuelli.

Akvariji su postavljeni uzduž, iznad i ispod putanje posjetitelja. Uz pješačku rampu ribe se u vodi promatra odozgo kao prilikom šetnji uz rijeku, zatim sa strane – pa se vidi ispod vodene površine.

- Interijer je zamišljen i izveden kao crna kutija, kao u teatru, koja služi da se u njoj sav fokus nađe na sceni - u našem slučaju akvariju - kaže arhitektica iz 3LHD-a.

25 bazena

Vrlo je zahtjevno bilo odgovoriti na specifične tehnološke potrebe ovog projekta.

- Svaki od akvarija ima sustav za filtraciju i prateću tehnologiju koju smo u prostor smjestili tako da ju posjetitelj ne primjećuje i da mu vidljiva ostane samo scenografija određenog akvarija i njegov biotop - objašnjava V. Granić.

U zgradi je smješteno 25 bazena sa stotinjak živućih slatkovodnih ribljih vrsta Europe. Neki od bazena su dvodijelni ili trodijelni, jedan je vanjski, a najveći je oblikovan kao tunel kroz koji posjetitelji mogu proći i vidjeti u akvarij kroz prozirni dio svoda. Posebni komad zakrivljenog akrilnog stakla za akvarij-tunel došao je iz Švicarske, dok su ostala stakla za akvarije izrađena u Hrvatskoj. U nekim su akvarijima primjerci rijetkih vrsta koje su iščezle iz hrvatskih staništa. U jednom se ovih dana među prvima smjestila golema riba jesetra, koja, uz morskog psa, spada u najstarije vrsta riba. Kupljeno je 20 vrsta riba, a ostalih sto je ulovljeno u rijekama te se sada prilagođavaju životu u akvariju. Neke od endemskih vrsta sad će se prvi put moći pogledati u sklopu izložbe. Iz prirodnih staništa ne smije ih se izlovljavati, ali je karlovački akvarij dobio dopuštenje za ulov jednog primjerka godišnje. Kako se radi o edukativnoj izložbi, uz svaki akvarij stajat će opis i grafički prikaz posebnosti vrste.

Karlovac, 210916.
Muzej rijeka i slatkovodni akvarij Aquatika.
Na fotografiji: prostor Aquatika.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
 

Biotopski akvariji

Špilju u kojoj su akvariji s endemskim vrstama je oblikovao kipar Igor Lenard, a zvučnu kulisu sa zvukovima iz prirode Miodrag Gladović. Arhitekti 3LHD-a na ovom su projektu, uz za njih uobičajenu suradnju s brojnim umjetnicima i dizajnerima, intenzivno surađivali i sa znanstvenicima. Na projektu su radili biolozi, ihtiolozi (Marko Ćaleta i Zoran Marčić), veterinari (Dražen Oraić), kemijski inženjeri (Franjo Jović) te dizajneri biotopskih akvarija (Aquatic-design).

- U svijetu postoje brojni akvariji. Češće su to komercijalni koji imaju primjerke riba iz svih krajeva svijeta. Rjeđi su primjeri kao karlovački gdje su svi akvariji biotopski, što znači da su ribe i biljke iz prirode, s konkretnih i stvarnih lokacija i staništa - kaže I. Mažer Hranuelli.

Aquatika će biti namijenjen turistima ali i edukaciji, odnosno učenicima, studentima, hobistima i znanstvenicima. Namjera projekta je i produženje turističke sezone karlovačke regije.

ELIPSO

Izdvajamo