Jedna od tema sastanka šefova država ili vlada EU u Bruxellesu je i utvrđivanje kriterija i rokova oko odluke za premještaj agencija EU - Agencije za lijekove EMA i nadzornog tijela za banke EBA - iz Velike Britanije nakon Brexita.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je pri dolasku na ovaj skup u Bruxellesu potvrdio da je Hrvatska zainteresirana da jedna agencija ima sjedište i kod nas.
- Znate i sami da smo više puta istaknuli da nas zanima EMA. Radna skupina koju vodi ministar Kujundžić se sastala i pokušat ćemo napraviti vrlo kvalitetan prijedlog. Međutim, 21 zemlja članica zainteresirana je za tu agenciju. Danas ćemo razgovarati o nizu procedura o tome kako doći do rješenja da bi se izbjegla situacija veta. Za Hrvatsku je to bitno jer smo nova članica, koja nema nijednu agenciju - rekao je Plenković.
Prijave do rujna
Usvoji li se na ovom summitu postupak zemlje članice, do kraja srpnja se trebaju prijaviti, do 30. rujna ocjenjuju se prijave, a u listopadu bi se donijela konačna odluka. Još prije mjesec dana predsjednici Europskog vijeća Donald Tusk i Europske komisije Jean-Claude Juncker potpisali su prijedlog o proceduri koju preporučuju za odabir novog sjedišta Europske zdravstvene agencije (EMA) i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) koje se trebaju preseliti iz Londona. Taj je tekst neznatno izmijenjen uoči summita u Bruxellesu, ali je i dalje tekst nejasan i ostavlja puno prostora za interpretaciju, pogotovo o tome kako će se ocjenjivati ispunjavanje kriterija.
Nakon što države predaju svoje kandidature, Europska komisija će ih ocjenjivati na osnovi predviđenih kriterija.
Glavni kriterij je da ne mogu obje agencije biti u istoj državi, iako su neke države najavile da će se prijaviti za obje agencije.
Među kriterijima je i jamstvo da se agencija može bez kašnjenja preseliti na novu lokaciju, što znači da grad koji kandidira, primjerice Zagreb, mora imati dovoljno adekvatnog prostora, točnije ureda s potrebnom logistikom, dvorane za sastanke, visoku kvalitetu telekomunikacijskih usluga, visoke standarde sigurnosti, i fizičke i kibernetičke, dobru povezanost i pristup lokaciji. Mora imati i dovoljno hotelskog smještaja jer zbog tih agencija godišnje desetak tisuća znanstvenika, stručnjaka i drugih posjećuju te gradove.
Kako uz zaposlenike koji bi radili u agenciji idu i njihovi članovi obitelji, EU među kriterijima stavlja i potrebu da taj grad ima prikladne obrazovne ustanove, što znači i međunarodne škole i mogućnost školovanja na drugim jezicima za djecu osoblja, pogotovo na engleskom, njemačkom i francuskom. 2003. godine je preporučeno da se što je moguće više sjedišta novih agencija dodjeli novim državama članicama.
Prednost Zagreba
To bi mogla biti jedna od prednosti Zagreba. Slovenija i tri baltičke države najavile su da se neće kandidirati ni za jednu od ovih dviju agencija. Zasad je pet država članica u kojoj nema niti jedne agencije EU. Tu su osim Hrvatske još i Bugarska, Cipar, Rumunjska i Slovačka. Još bitnije od kriterija bit će sam postupak jer bi se na kraju lako moglo dogoditi da dobije kandidat koji će najuspješnije odraditi političko lobiranje, a ne onaj koji najbolje ispunjava potrebne uvjete. Dok su lideri EU tek dogovarali uvjete po kojima će se odlučiti gdje će se preseliti agencije EMA i EBA, mediji već spekuliraju da su se dvije najvažnije članice, Njemačka i Francuska, već dogovorile da Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo bude u Frankfurtu, a Agencija za lijekove u Lilleu, što prenosi Reuters.
Glasanje uspoređuju s Eurovizijom
Način na koji će se o ovome glasati mnogi uspoređuju s glasanjem na izboru za pjesmu Eurovizije. Najprije će svaka država članica glasati koga vidi na prvom, drugom i trećem mjestu.
Ako neki kandidat već na tom prvom krugu bude prvi izvor više od 14 država, onda pobjeđuje odmah. U suprotnom se zbrajaju glasovi tako da za prvo mjesto dobiju 3, drugo 2 i treće 1 bod. Tri države koje imaju najviše bodova idu u drugi krug. Prema pripremljenom tekstu, ako više od tri države dobije isti najviši broj bodova, onda svi oni idu u drugi krug.
U drugom krugu svaka država daje jedan glas i ovdje pobjeđuje onaj tko dobije većinu od 14 glasova. Ako u trećoj rundi ne bude pobjednika, onda se izvlačenjem između finalista odlučuje pobjednik. Glasanje je tajno, što znači da svaka država ima suvereno pravo glasati, čak i za kandidata koji nije prema kriterijima Komisije zadovoljio kriterije.