U okolici Terezinog Polja tik uz Dravu stanovnici su primijetili oštećenja drveća da bi se ispostavilo kako su štetu napravili dabrovi kojima je ondje prirodno stanište.
Kako piše Glas Slavonije, čovjek je naseljavanjem tih područja još do početka 20. stoljeća gotovo u potpunosti istrijebio dabrove. Populacija je relativno obnovljena devedesetih godina i oni su danas zaštićene životinje i tijekom cijele godine zabranjen je lov na njih, a kazna je oko 6000 eura za prekršitelje zabrane.
U Hrvatskoj se danas može naći oko 1000 dabrova, uglavnom na obalama Drave i na virovitičkim ribnjacima.
Međutim, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Terezinog Polja Darko Orač smatra da se situacija otela kontroli.
- Dabrovi su odsjekli ili ogolili oko stotinu metara obale uz rijeku Dravu. Radi se uglavnom o vrbi, koja je nakon glodanja otplutala zajedno s dabrovima Dravom ili još uvijek visi na deblu. Potpuno je jasno da nagrizeno deblo, čak i ako poslije dabrova ostane u jednom komadu, stradava, isušit će se i istrunuti, rekao je za Glas Slavonije i dodao da bi zajednica trebala reagirati.
- Te zubate životinje žive u rupama po obali tik uz Dravu, a odsječenim stablima i granama prave si dodatno sklonište. Razumijemo da je to njihovo sasvim normalno ponašanje i da nas ljude smatraju uljezima, ali sve to zaista nije razlog da zajednica to mirno promatra. Dabrova nema samo u Terezinom Polju nego i po cijeloj obali Drave, a pojavili su se i na Virovitičkim jezerima i tamo 'prave reda'. Da bi koliko-toliko zaštitili drveće, mještani Terezinog Polja, ribiči, lovci i ostali omotali su debla čeličnim mrežama, no to je samo vatrogasna mjera. Ovim putem apeliram na lokalnu samoupravu da zajedno s odgovornim subjektima nešto poduzme jer realna je opasnost od daljnjeg propadanja flore, samim time i faune, obrušavanja zemljišta, poplava, ali i promjene toka rijeke Drave, što bi moglo imati katastrofalne posljedice - tvrdi Orač.
U Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije ne smatraju da su dabrovi toliko štetni.
- Iako nisam izravno stručna komentirati ovo, mogu samo reći da je to njihovo prirodno stanište, a mi smo ti koji smo uzurpirali ta njihova staništa i zbog kojih su u 19. stoljeću i izumrli. Tek devedesetih godina prošlog stoljeća vraćeni su kao vrsta u Hrvatsku, a evo ovdje na našem području im očito godi i populacija se povećala. Nažalost, moram reći da puno više drveću i prirodi šteti čovjek nego, primjerice, dabar – rekla je ravnateljica Ustanove Tatjana Arnold Sabo za Glas Slavonije.