Toga je jutra jako kišilo. Uhvatio me pljusak. Sklonio sam se od kiše u jedan trgovački centar, ali svejedno sam bio mokar. I tek tamo, povukavši rukave, sa zaprepaštenjem sam shvatio da su mi ruke potpuno plave. Pomislio sam - otkud sad ove modrice? No to nisu bile modrice, nego boja koju je ispustila pokisla majica. Goleme količine boje. Ne samo ruke - cijeli torzo bio mi je plav, a velika količina boje koncentrirala se ispod pazuha.
Majica marke "Smog", dugih rukava, proizvedena u Kini, kupljena prošlog studenoga u trgovini 'New Yorker', nekoliko puta je oprana i nošena tijekom zime, ali tada boji nije bilo ni traga. No topli svibanjski dan koji je završio pljuskom bio je previše za majicu. Oprao sam ruke, trčeći krenuo na posao, nadajući se da je ispuštanju boje došao kraj. No, ruke su bile još plavlje, a mrlje su postale vidljive i na vratu. Valjda je i znoj dodatno "rastopio" majicu.
Stigavši na posao, kolege u redakciji su me gledale zapanjeno i pitale što mi se to dogodilo. Jedna je kolegica pomislila da sam se potukao. Pustila boja od majice, objasnio sam, a oni su me počeli zezati nazivajući me Štrumpfom. Ali meni nije bilo do smijeha - i čitao sam i pisao kako u odjeći koju se u Europu doprema iz Azije može biti potencijalno kancerogenih azo-boja, piše novinar Slobodne Dalmacije Saša Jadrijević-Tomas.
Stoga smo se u redakciji 'Slobodne' odmah dali u akciju: kolega me fotografirao, zatim sam kontaktirao profesore na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, kao i Zavod za javno zdravstvo. Savjetovano mi je da majicu odmah pošaljem u neovisni laboratorij akreditirane tvrtke 'Mirta-Kontrol' koja se bavi ispitivanjem, certifikacijom i vještačenjem tkanina, a nalaz i mišljenje potpisuje inženjer Marijan Povodnik, stalni sudski vještak za tekstil, kožu i obuću.
Kad sam, plave kože i plavog donjeg rublja stigao kući i istuširao se, za mnom je i kada ostala plava. Znam da odjeća nekad pusti malo boje, ali nikada nisam čuo za primjer da se odjevni predmet 'rastopio' i obojio skoro cijelo tijelo. Uza sve, majica je ispuštala i nekakve končiće, mrvice pa sam sve do dolaska kući bio u strahu da se cijela ne raspadne.
Majicu smo poslali u Zagreb u spomenuti laboratorij, plativši analizu 3600 kuna. Rezultat je bio sljedeći:
- Provedenim vještačenjem utvrdili smo da je razlog nastanka predmetne pojave prelaska boje na kožu izrazito loša postojanost obojenja majice na mokro trljanje, gdje se, u kombinaciji s ne baš dobrom postojanosti obojenja na znoj i neuobičajeno velikom sklonosti majice otpuštanju pamučnih vlakana prilikom trljanja, sve još i intenzivira.
Naime, provedenim laboratorijskim ispitivanjem utvrđeno je da ocjena postojanosti obojenja na mokro trljanje iznosi 1, a najniža postojanost obojenja na znoj iznosi 2, gdje ocjena 1 predstavlja najlošiju, a ocjena 5 najbolju postojanost - navodi u svom mišljenju vještak Povodnik te nastavlja:
- O koliko lošoj postojanosti obojenja na mokro trljanje se radi, može se vidjeti iz fotografija. Također, prilikom ispitivanja postojanosti obojenja na trenje, a osobiti mokro, utvrđena je pojava neuobičajeno velikog intenziteta otpuštanja pamučnih vlakana iz materijala što stvara dodatnu nelagodu. Na temelju utvrđenog vještačenjem, mišljenja smo da se radi o proizvodu loše kvalitete koji se kao takav nije smio staviti u prodaju, a da nije bilo vidljivo i jasno označeno kao roba s greškom, stoji među ostalim, u mišljenju vještaka Povodnika, te se na kraju još navodi kako nisu pronađena azo-bojila.
Laboratorijsko ispitivanje izvršila je Kristina Šalin Zetaić, dipl.ing, a obradu je odobrila Sanja Zorić, dipl.ing.
Prof. dr. sc. Đurđici Parac-Osterman s Tekstilno-tehnološkog fakulteta također smo poslali fotografije majice i obojenja, te smo je zamolili za komentar.
- Zasigurno ste kupili pamučnu majicu. Bojila koja se danas isključivo koriste su reaktivna, visoke postojanosti. Vaša majica je bila tako „lijepa“, a sigurno i jeftina, što upravo govori da su se koristila bojila koja se više ne koriste, s vrlo slabim postojanostima, a briljantnim tonom (direktna bojila-Kina i neke azijske zemlje imaju još uvijek veliku zalihu ovih bojila što su drugovi iz Europe jeftino još 80-ih godina prodali i ekološki očistili Europu). Ovo što ste napisali o postojanosti obojenja, vjerujte mi, davno nisam tako nešto vidjela, a prije je takvih slučajeva bilo - kaže nam profesorica Osterman, koju smo upitali mogu li boje biti štetne ako se ispuste na kožu.
- Danas je veliki broj bojila povučen s tržišta zbog dokazane toksičnosti. Međutim, i svako drugo bojilo ako ima slabu postojanost na znoj, može izazvati alergije, a i više. Potrebno je znati da je bojilo specifične kemijske konstitucije te ako se nađe u krvi može doći do razgradnje (ljudski organizam ima najsloženiji sustav sa svim mogućim kemijskim reakcijama) te ovisno o razgradnom produktu izazvati kojekakve probleme. Moj savjet je - kada kupujete obojene uzorke, bijelom krpicom provjerite trenje. Dobit ćete prvi odgovor o stabilnosti bojila na vlaknu - upozorava profesorica.
Prije nego što smo majicu poslali na analizu, toksikologa Zdravka Lovrića upitali smo da nam prokomentira sporni slučaj.
- Boje koje se koriste kod odjeće mogu biti različitog sastava i podrijetla. O vrsti i podrijetlu boje ovisi i njena topljivost, kako u vodi, tako i u znoju, ali i u drugim otapalima. Evo malo povijesti ispuštanja boje iz različitih odjevnih predmeta: prije četrdesetak godina susreo sam se prvi put s ispiranjem boje iz plavih addidasovih tenisica. Što zbog znoja, što zbog kiše nakon skidanja tenisica, uočio sam da su mi bijele sportske čarape potpuno plave. Boja je prodrla čak do kože. Međutim, tuširanjem se boja isprala. Ali i nakon pranja, čarape su ostale plavičaste. Nakon toga slično mi se dogodilo s trapericama - kaže gospodin Lovrić.
- Znalo se događati da su određeni odjevni predmeti povučeni iz prodaje zato što su sadržavali otrovne boje poput azo i sličnih boja. Pretežno su ti proizvodi dolazili iz Kine i drugih zemalja u kojima je ta odjeća vrlo jeftina, a toj niskoj cijeni vjerojatno je jedan od razloga i kvaliteta materijala, boja i svega onoga što pridonosi cijeni. Zavodi za javno zdravstvo u svojim laboratorijima često kontroliraju predmete opće uporabe pa i odjeću. Čim se detektira kakva anomalija poput nedozvoljenih boja i sl., ti se predmeti odmah povlače s tržišta.
Mislim da nije upitno što činiti nakon što vam odjeća oboji kožu. Treba postupati kao i kod svake zaprljanosti. Treba se oprati i na taj način ukloniti boju i to bez obzira radi li se o nekoj inertnoj boji ili onoj koja bi se mogla upiti kroz kožu. Općenito apsorpcija kroz kožu ide slabo i sporo pa se pravodobnim pranjem može otkloniti svaka bojazan od štetnih učinaka tih kemikalija. Što se odjeće tiče, ako ne želite da se ponavljaju ovakve situacije, nemojte je više nositi ili je ispirite dok ne prestane ispuštati boju pa ako još uvijek zadovoljava vaše estetske kriterije, možete je ponovno obući - kaže Zdravko Lovrić
Dr. sc. Zlatku Knezović, dipl. ing, voditeljicu Odjela za kemijsko ispitivanje iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, također smo zamolili za komentar.
- Do sada nismo imali ovakvih slučajeva. Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje (NN
125/09) čl. 59 i 60 propisano je da predmeti široke potrošnje moraju odgovarati normama ako postoje, te da ne smiju otpuštati bojila, teške metale...u količinama koje su štetne za zdravlje - navodi, među ostalim, dr. Knezović.
Također i Meri Prodan-Bedalov s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo kaže da "kod kvalitetne odjeće ne bi trebalo doći do ispuštanja boja".
Lidija Barušić, voditeljica Laboratorija za predmete široke potrošnje iz Zavoda "Andrija Štampar", navodi da ispuštena boja može predstavljati opasnost za zdravlje potrošača ako sadrži azo-bojila - to su umjetne boje koje u svojoj strukturi sadrže dušik, ima ih 22 koje su zakonodavstvom ograničeno dozvoljene jer imaju alergijska, a kod dugotrajnih izloženosti i kancerogena djelovanja.
"U svakom slučaju majica nije nosiva", poručuje gospođa Barušić, piše Saša Jadrijević-Tomas za Slobodnu Dalmaciju.
Odgovor iz New Yorkera
- Slučaj u kojem bi proizvod puštao boju nakon nekoliko pranja nam nije poznat. Prije nego proizvod stavimo u prodaju, provodi se kontrola kvalitete proizvoda na štetne tvari i probno pranje proizvoda. Kako je u ovom slučaju došlo do takvog ispuštanja boje, zaista je zagonetka. Molimo vas budite tako ljubazni te predajte predmetni proizvod u jednu od naših, vama najbližih, poslovnica radi analize. Mi ćemo vas ponovno kontaktirati. Unaprijed zahvaljujemo, a za sva daljnja pitanja, prijedloge i sugestije rado stojimo na raspolaganju. S poštovanjem, Vaš New Yorker - stoji u odgovoru na pitanja novinara Slobodne Dalmacije.
No iako su u 'New Yorkeru' zatražili da im predaju majicu, nakon savjetovanja s djelatnicima iz Zavoda za javno zdravstvo, kao i profesora s Tekstilno-trehnološkog fakuleta novinari 'Slobodne' su se odlučili za neovisni i akreditirani laboratorij, čije su rezultate i priložili.