Tehnički premijer Tihomir Orešković, koji u subotu putuje na neformalni pripremni sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u povodu summita u Bratislavi koji će se održati 16. rujna, izazvao je burne reakcije u diplomatskim krugovima jer se o temama koje će odrediti budućnost Europske unije nije konzultirao s predsjednicom države, niti s čelnicima najvećih stranaka u Hrvatskoj, s obzirom na to da ima sužene ovlasti.
Je li se Orešković trebao konzultirati oko tih pitanja, kakve stavove bi Hrvatska trebala zauzeti kad je riječ o migrantima, Europi nakon Brexita, te o tome trebaju li se olabaviti ili postrožiti fiskalna pravila, pitali smo predstavnike HDZ-a i SDP-a.
Neformalne konzultacije
Tehnički ministar vanjskih i europskih poslova, HDZ-ovac Miro Kovač, kaže da se premijer s njim konzultirao oko tog pripremnog sastanka s Merkel, te da su mu službe njegova ministarstva već poslale materijale, a ovih dana će se naći premijer i ministar s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
- Premijer je u koordinaciji s nama i mi smo mu, kao i svaki put kad bi išao na sastanke Europskog vijeća, pripremili materijale. No, ovdje nije riječ o sastanku Europskog vijeća, nego su to neformalne konzultacije, a gospođa Merkel je njega osobno pozvala jer je njezin partner u Europskom vijeću - kaže Kovač za Jutarnji i dodaje da će svi stavovi koji tamo budu izneseni biti pripremljeni i usuglašeni u službama Ministarstva.
Pitanje Brexita
A kakvi će biti ti stavovi kad je riječ o ovim važnim temama, Kovač za Jutarnji otkriva:
- Treba što kvalitetnije i bezbolnije pripremiti izlazak Britanije iz EU i odrediti rok, a kada je riječ o migrantskoj politici, Hrvatska je na sebe preuzela neke obveze i uvjeren sam da ćemo naći kompromis.
Sigurno nećemo tolerirati da postanemo kontinent preplavljen izbjeglicama, a iz krize smo naučili da vanjske granice trebamo štititi. Dodaje da treba naći konsenzus između novih i starih zemalja članica.
HDZ se, poručuje, zalaže i za financijsku disciplinu, pa su tu na strani Njemačke, a novu EU vidi kao skup država koji ima zajedničku monetarnu uniju, jedinstveno tržište, te jednu obrambenu i sigurnosnu politiku.
Kohezija unutar EU
- Po drugim pitanjima možemo biti fleksibilni. Cilj mora biti da stvorimo homogeniju Uniju s više kohezije i za to će se Hrvatska zalagati - poručuje Kovač.
Joško Klisović, bivši SDP-ov zamjenik ministrice vanjskih poslova, kaže da “Vlada vodi vanjsku politiku, sukreira je s predsjednicom, ali nije nužno da se konzultira s njom jer radi u okviru svojih ovlasti”.
trebao sazvati odbor - Premijer, pa i tehnički mora ići na sastanke, Hrvatska ne može stati, država mora imati Vladu. Drugo je pitanje što nitko ne zna kakve stavove zastupa i na koji način prezentira Hrvatsku, posebice kad je riječ o stavovima koji su bitni za budućnost EU.
Bilo bi mudro da u situaciji kada je Vlada tehnička, premijer Tihomir Orešković sazove saborski Odbor za vanjsku politiku i da tamo izloži svoje stavove - smatra Joško Klisović.
Kad je riječ o temama koje u ovom trenutku zaokupljaju čelnike EU, stav SDP-a, posebice oko problematike migranata, ostaje nepromijenjen. Postavljena su tri cilja, otkriva nam Klisović.
To su da se prema migrantima ponaša humano i u skladu s međunarodnim pravom, da Hrvatska nikako ne postane hotspot, te da se osigura sigurnost građana i države.
- SDP će se zalagati za to da se definiraju nova ili adaptiraju postojeća pravila masovnih migracija polazeći od temeljnih europskih vrijednosti koje propagira i Angela Merkel - kaže Klisović.
Fiskalna disciplina
Kad je riječ o pitanju fiskalnih pravila, u kojem s jedne strane imamo zemlje poput Francuske i Italije koje se zalažu za liberalniji pristup, te Njemačku koja inzistira na strogom poštivanju procedure prekomjernog deficita, SDP se zalaže za srednji smjer: mjere koje će pridonijeti bržem rastu gospodarstva, stopi zapošljavanja i povećanju konkuretnosti, ali pri tome treba postojati i fiskalna disciplina.
Na temu britanskog izlaska iz Europske Unije, Brexita, Joško Klisović pak kaže da nije toliko važno u kojem će trenutku Britanija izaći iz EU, nego način na koji će to napraviti.
- Ovo stanje stvari ne mijenja Europsku Uniju, nego Britaniju, a oni su proizveli to stanje pa se oni moraju i prilagoditi EU, a ne Unija njima - zaključuje Klisović.