Iako je prošla četvrtina stoljeća otkada je, na primjer, Europska unija priznala Hrvatsku, neke zemlje to još uvijek nisu formalno učinile.
Među 14 država koje još uvijek nisu uspostavile diplomatske odnose s Hrvatskom su Bahami, Burundi, Butan, Džibuti, Južni Sudan, Liberija, Maršalovi Otoci, Niger, Ruanda, Somalija, Srednjoafrička Republika, Svazi, Tonga i Tuvalu, piše Slobodna Dalmacija.
Neki izvori tvrde kako je Hrvatska na dobrom putu da uspostavi diplomatske odnose i s afričkim Burundijem te s Ruandom, i to zahvaljujući ovdašnjim katoličkim misionarima koji već cijeli niz godina djeluju u tim zemljama. Upućeni kažu kako države s kojima Republika Hrvatska nije ostvarila diplomatsku suradnju uglavnom njeguju diplomatske odnose samo sa svojim susjedima u regiji.
Tijekom posljednja dva desetljeća često se pisalo tko je sve, kada i zašto priznao Hrvatsku, a to se koristilo i kao argument u raspravama o savezništvu ili naklonosti našoj zemlji. Čule su se tako i glasine po kojima neke od zemalja koje nisu priznale Hrvatsku to zapravo i ne žele učiniti jer su imale dobre odnose s bivšom SFRJ, pa im navodno nova država baš i nije po volji.
Bivši diplomat Budimir Lončar objašnjava da je riječ o zemljama koje nisu toliko zainteresirane za priznavanje neke države, a i nemaju neku političku važnost.
– Ove zemlje nisu prisutne u međunarodnim odnosima, niti su politički aktivne. Nema, dakle, političkog razloga zbog kojeg nisu priznale Hrvatsku. Tu je više riječ o nekakvoj inertnosti ili nemarnosti, a Hrvatska, vjerojatno, nije stigla sve te zemlje animirati.
Priče o njihovoj povezanosti s Jugoslavijom ne drže vodu. I druge zemlje imale su jake veze s bivšom Jugoslavijom, ali su priznale Hrvatsku u samom početku.
Među njima su Indija, pa Egipat, Njemačka, Italija, te zemlje nasljednice SSSR-a. Nema tu nekog političkog značenja. To su marginalne zemlje, koje nisu aktivne te možda sve imaju tek po desetak predstavnika u svijetu – naglasio je Lončar.
I nekadašnji diplomat dr. Ivica Maštruko ističe kako se ovdje ne radi o nekoj jakoj povezanosti s bivšom SFRJ, nego je riječ o zemljama koje nisu međunarodno aktivne i nemaju ni diplomatska predstavništva u međunarodnim organizacijama, kao ni u većim zemljama, piše Slobodna.
– Jednostavno, riječ je o međunarodno neaktivnim državama i u tom kontekstu to su potpuno nebitne zemlje. Iza toga ne stoji neki poseban razlog.
Nema ni interesa iz tih zemalja, ali ni sa strane Hrvatske da se ostvari priznanje jer slijedi uspostava diplomatskih odnosa zemalja koje nisu međunarodno ni diplomatski aktivne. One nemaju tako razvijenu aparaturu da bi o tome vodile računa, a mi pak nismo pokazali diplomatski interes kako bi nas priznale – ukazao je dr. Maštruko.