OBJASNILI ŠTO SE DOGODILO

OZBILJAN PROPUST ZAVODA ZA STATISTIKU Priznali da su Eurostatu poslali krive podatke o zaposlenosti zbog čega se tumačilo da RH ima najveći pad u EU

    AUTOR:
    • Hina

  • OBJAVLJENO:
  • 14.09.2017. u 17:56

Sibenik, 260116.
Nezaposleni u potrazi za radnim mjestom, poslom gledaju oglase za posao u podrucnom uredu HZZ u Sibeniku.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / CROPIX

Državni zavod za statistiku (DZS) u četvrtak je priopćio da zbog propusta DZS-a u slanju podataka o zaposlenosti u drugom kvartalu, u Eurostat nisu poslani korektni podaci, pa je Eurostatova procjena znatno podcijenjena. Uslijed propusta Državnog zavoda za statistiku, neusporedivost podataka nije jasno naznačena u Eurostatovoj bazi podataka, kažu u DZS-u.

Dodaju da je prilikom dostave prve procjene zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa za drugo tromjesečje 2017. došlo do privremenog prekida vremenske serije zbog promjene metodologije izračuna. "Nažalost, uslijed propusta Državnog zavoda za statistiku, navedeni prekid serije nije adekvatno naznačen u bazi podataka Eurostata te su zbog toga mnogi mediji pogrešno protumačili navedene podatke", kaže se u priopćenju.

Ističe se da se prva procjena može razlikovati od konačnih podataka procjene zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa kao i od rezultata ostalih statističkih istraživanja u kojima se obrađuju podaci statistike tržišta rada.

"Kod izračuna podataka o zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa dolazi do kombiniranja više različitih izvora podataka (administrativni i anketni podaci) u kojima postoji razlika u samim izvještajnim jedinicama (kućanstvo-osoba/poduzeće), geografskom obuhvatu izvještajnih jedinica (samo rezidenti ili širi opseg), ali i različitoj pokrivenosti ciljane populacije (samo privatna kućanstva ili i institucionalna)", kažu u DZS-u.

Dodaju da podaci o zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa uključuju i procjenu broja osoba zaposlenih u neevidentiranom gospodarstvu. Kod takvog načina izračuna podataka u propisanim rokovima ocjenjuju se svi raspoloživi izvori (podaci iz JOPPD obrasca, HZMO-a, a u kasnijoj fazi i iz ankete o radnoj snazi), a navedeni izvori se naknadno dopunjuju s ostalim izvorima kako bi se osigurala najkvalitetnija dostupna metoda izračuna.

Za najnoviju prvu procjenu koristili su se privremeni administrativni podaci o zaposlenima (JOPPD obrazac), koji su podložni kasnijoj reviziji te su podcijenjeni u odnosu na anketne, kažu u DZS-u.

Eurostat je u srijedu, na temelju podataka poslanih iz DZS-a, objavio da je Hrvatska u drugom kvartalu zabilježila najveći pad broja zaposlenih na kvartalnoj i godišnjoj razini među zemljama Europske unije dok je u EU i eurozoni njihov broj porastao na rekordnu razinu.

Prema tim podacima, u Hrvatskoj je broj zaposlenih u drugom tromjesečju smanjen za 0,8 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem, kada je pao za revidiranih 0,2 posto.

ELIPSO

Izdvajamo