Potpredsjednik tehničke Vlade Božo Petrov izjavio je da je prva vladina briga u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima u odnosu na Europsku komisiju i banke zaštita interesa građana i da će Vlada to i učiniti.
"Ono što je sigurno, držat ćemo do građana Republike Hrvatske jer smatramo da se njihovi interesi trebaju zaštititi. Uostalom, tako stoji i u poveljama Europske unije", poručio je Petrov.
Upitan brani li Vlada hrvatski zakon ili neko načelo, odgovorio je da brani interese građana, a na dodatni upit jesu li to građani koji su se bili zadužili u 'švicarcu' ili svi, rekao je da će Vlada "zaštititi interese građana RH u svakom pogledu".
Na pitanje postoje li razmimoilaženja HDZ-a i Mosta oko pisma EK-u i stava prema bankama vezanim uz konverziju CHF kredita, odgovorio je da prema dosad viđenom u pregovorima toga nema. "Tijekom ovih pregovora, a pogotovo jučer u razgovoru o programskim postavkama, nije bilo razmimoilaženja", rekao je.
I Petrov je potvrdio da se danas nije razgovaralo o odgovoru na tužbu Unicredita u Washingtonu.
Što se tiče Mosta, arbitraža u Washingtonu nema smisla, ustvrdio je Petrov, koji smatra da je kvalitetnije, ako dođe do nekog suđenja, da ono bude na europskom sudu i pod okriljem EU-a. "To je također nešto o čemu ćemo razgovarati ukoliko budemo partneri s HDZ-om", dodao je.
Na pitanje hoće li Most predložiti da se odbije nadležnost suda u Washingtonu, kazao je da će se o tome razgovarati "kad dođe vrijeme".
Upitan razlikuje li se stav Mosta od poruka ministra financija Zdravka Marića da treba razgovarati s bankama i je li Most protiv tih razgovora, kazao je kako "razgovori nikada nisu loši" i da ih nikada neće odbiti, ali da se pri tome mora "jasno pokazati razlika gdje je kome interes i u čemu". "Za nas su interes građani RH i njihove interese ćemo braniti. Imamo elemente kako se može zaštititi interese građana u odnosu prema bankama", rekao je.
Dodao je kako banke imaju svoje interese, ali, ako je svima do razvoja Hrvatske, do suđenja ne treba doći. "To će se na kraju pokazati umješnost i našeg i njihovog razgovora, ali mislim da bi svakome trebali biti u interesu građani", smatra Petrov.
Na pitanje je li jedan od radikalnijih mehanizama uvođenje poreza na aktivu banaka, odgovorio je da će se o tome razgovarati kad dođe vrijeme. "Mislim da će bankama biti važno postići dogovor, a ne ići pred sud", rekao je Petrov.
Europska komisija je 17. lipnja poslala Hrvatskoj službeno pismo upozorenja zbog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima u eure, smatrajući da je zakon o konverziji sav trošak prebacio na banke i da retroaktivna primjena ugrožava načelo pravne sigurnosti. Rok za odgovor na to pismo bio je prvotno 16. kolovoza, no produljen je.
Pismo s formalnim upozorenjem prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemlje članice kada smatra da je prekršeno europsko pravo. Ako zemlja ne odgovori na to pismo ili u svom odgovoru ne pruži zadovoljavajuće objašnjenje, Komisija poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako ni nakon toga nema zadovoljavajućeg odgovora, Komisija se može obratiti EU sudu.
Unicredit, vlasnik Zagrebačke banke, nedavno je pokrenuo tužbu protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu zbog konverzije CHF kredita.
Uz Zagrebačku, kredite u 'švicarcima' na hrvatskom je tržištu nudilo još sedam banaka - Privredna, Erste, Hypo (danas Addiko bank), OTP, Volksbank (danas Sberbank), Societe Generale Splitska i Raiffeisenbank Austria.
Izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju koje su omogućile konverziju kredita u 'švicarcima' na snagu su stupile 30. rujna prošle godine. Prema podacima koje je sredinom godine objavilo Ministarstvo financija, ugovore o kreditima vezanima uz 'švicarce' ukupno je imalo više od 58 tisuća dužnika, a ukupni iznos tih kredita je bio 20,9 milijardi kuna. Većina, odnosno 94 posto dužnika, prihvatilo je konverziju, a od toga broja njih gotovo 85 posto ih je već i konvertiralo svoje kredite.
Ukupno stanje kredita nakon konverzije sredinom ove godine iznosilo je 15,4 milijarde kune. Tako učinak konverzije, odnosno smanjenje glavnice, prema podacima iz Ministarstva financija, iznosi 6,6 milijardi kuna, a doda li se tome i učinak preplate i manjkova, iznos se povećava na 7,6 milijardi kuna.