DEMOGRAFSKE MJERE

PLENKOVIĆ NA VLADI OTKRIO KOLIKO ĆE IZNOSITI POVEĆANE PORODILJNE NAKNADE ZA DRUGIH ŠEST MJESECI, I NAJAVIO JOŠ JEDNU DOBRU VIJEST: 'Idući tjedan...'

    AUTOR:
    • Hina,
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 18.05.2017. u 09:27

Zagreb, 020317. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic Predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / HANZA MEDIA

Andrej Plenković

ZAGREB - ZAGREB - Glavne točke dnevnog reda na današnjoj sjednici Vlade su izmjene zakona o izmjenama i dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te prijedloga zakona o zaštiti životinja.

 

- Naknada za nezaposlene majke iznosit će umjesto dosadašnjih 1663 na 2328 kuna za cijelu godinu rodiljnog i roditeljskog dopusta, dok se za zaposlene majke povećava naknada za roditeljski dopust odnosno drugih šest mjeseci na 3.991 kunu umjesto dosadašnjih 2660 kuna, izvijestila je ministrica demografiju, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić na sjednici Vlade.

 

- To je doprinos Vlade demografskoj revitalizaciji, rekao je premijer Andrej Plenković.

Također se povećavaju naknade za majke blizanaca ili produljenje rodiljnog dopusta za treće i sveko sljedeće dijete. Umjesto dosadašnjih 1663 kuna nakon navršenih godinu dana djeteta, naknada će iznositi 2328 kuna.

 

Povećava se i novčana potpora za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju na 2328 kuna umjesto dosadašnjih 2161 kuna.

Ministrica je istaknula kako očekuje da će Zakon stupiti na snagu i početi se primjenjivati već za drugu polovicu 2017. godine.

Premijer Plenković rekao je da očekuje početkom idućega tjedna dobre preporuke Europske komisije glede izlaska iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te da je to potvrda izvrsnih gospodarskih trendova koje Hrvatska bilježi.

 

"Unatoč odgodi preporuka Europske komisije s ovoga na idući tjedan, možemo očekivati već početkom idućega tjedna vrlo jasne, dobre preporuke EK glede, ja se nadam, odluke na razini vijeća sredinom lipnja o izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita (EDP), koja nas je pratila proteklih godina", izjavio je Plenković na početku sjednice Vlade.

 

Komisija je ovoga tjedna odgodila usvajanje proljetnog ekonomskog paketa, u okviru kojeg objavljuje ekonomske preporuke za svaku zemlju članicu. Najvjerojatnije će paket biti usvojen sljedeći tjedan, ali još nema definitivne potvrde, doznaje se od izvora Komisije.

 

Očekuje se da će Europska komisija u tom paketu predložiti izlazak Hrvatske iz EDP-a, nakon što je u prošloj godini ostvaren rekordno nizak proračunski deficit i potvrđen trend smanjenja javnog duga.

 

Premijer je zahvalio ministru financija i ministrici gospodarstva te svim ostalim članovima Vlade i hrvatskom gospodarstvu na tome što su zajedno postigli rezultate u fiskalnoj konsolidaciji i odgovornoj proračunskoj politici.

 

"Ovo što slijedi je potvrda izvrsnih gospodarskih trendova koji imamo", istaknuo je Plenković, dodavši da se oni očituju u kontinuiranom rastu BDP-a, značajnom rastu zaposlenosti, pri čemu je istaknuo da je trenutno 53.000 više zaposlenih nego prije dvije godine, a nezaposlenost se smanjila ispod 200.000 ljudi.

 

"Očekivanja su da će to u sezoni biti još i niže, raste nam industrijska proizvodnja i izvoz, potrošnja. Porezna reforma daje svoje efekte. Mislim da su svi ovi i pokazatelji jasan indikator dobroga smjera kojim ide Hrvatska i aktivnosti koje poduzima Vlada", ocijenio je Plenković.

 

Postupak prekomjernog deficita (EDP) korektivni je mehanizam EU-a, osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

 

Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita od siječnja 2014. godine, kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto.

 

Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i oštro smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a sa 3,4 posto iz 2015. godine.

 

Uz to, hrvatski javni dug pao je lani po prvi put nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.

 

Hrvatski javni dug još će dugo biti iznad 60 posto BDP-a, ali Komisija ne gleda samo nominalne brojke, nego želi vidjeti trend smanjenja duga, što Hrvatska već sada pokazuje.

ELIPSO

Izdvajamo