Ako je namjera Vlade da cijena plina ostane nepromijenjena od 1. travnja za kućanstva, propisana opskrbna marža mora se smanjiti sa 0,0149 kuna po kilovatsatu na 0,0074 kune po kilovatsatu.
To će Gradsku plinaru Zagreb - Opskrba dovesti u situaciju da će u dijelu opskrbe kućanstava poslovati s gubitkom od 12 milijuna kuna. Informacija je to iz interne analize društva, koja je u posjedu Jutarnjeg lista, a u kojoj upozoravaju da već trpe odljev kućanstava, zbog čega su nužna ulaganja da bi zadržali konkurentnost. Osim toga, napominju i da postoji rizik mogućih troškova penalizacije po ugovorima s dobavljačima. Ne smije se dozvoliti, naglašava se u tom dokumentu, da društvo pokriva gubitak iz opskrbe plinom poduzetništva, s obzirom na to da je taj dio poslovanja liberaliziran 2012. i u tom dijelu poslovanja moraju računati na racionalizaciju marži kako bi zadržali trenutačni tržišni udio. Poručuju da se zadržavanje cijene plina za kućanstva, nakon povećanja dobavne cijene plina, ne smije prevaliti na teret Gradske plinare.
Zajednički stav
Slična upozorenja dolaze i od drugih opskrbljivača i distributera koji ističu da će građani imati niže cijene, ali se opstojnost distribucije i opskrbe dovodi u pitanje. - To što Vlada radi vrlo je opasno i moglo bi doći do raspada svih u lancu opskrbe, a distributeri i opskrbljivači i ovako jedva preživljavaju i na pragu su rentabilnosti - kaže još jedan igrač na plinskom tržištu, a ništa manje kritični nisu ni drugi.
- Kućanstva će imati manju cijenu, a mi ćemo imati manje sredstava za investicije i održavanje. To su posljedice Vladinih odluka. U ovom trenutku ne znamo ništa, nitko ne razgovara s opskrbljivačima i distributerima koji plinom opskrbljuju oko 650 tisuća domaćinstava. Nije se razgovaralo sa strukom niti sa svima uključenima u lanac opskrbe kad su se donosile ključne odluke - naglašava i Ivan Topolnjak, direktor varaždinskog Termoplina, te ističe da će opstati samo oni koji budu mogli podnijeti teret. Država inače očekuje konsolidaciju tržišta na razini distribucije i opskrbe plinom, što će po mišljenju vladajućih pozitivno utjecati na gospodarstvo i dati veću kvalitetu usluge potrošačima.
Preslagivanje tržišta
U Hrvatskoj je zadnjih nekoliko godina porastao broj opskrbljivača i djelatnost opskrbe plinom obavlja 55 različitih energetskih subjekata. Od toga je 34 aktivnih, a prognozira se da će se za nekoliko godina tržište svesti na samo tri do pet igrača jer neće svi moći pratiti promjene. Susjedna Mađarska, koja je cijeli ovaj proces prošla prije nas, ima četiri puta veće tržište, a samo pet opskrbljivača. RWE je već krenuo tim putem kupivši nedavno koprivničkog distributera, a istim putem će krenuti i druge veće tvrtke poput, primjerice, PPD-a.
No plinski igrači kažu da se to što država radi ne zove konsolidacija, nego propast. Pitaju se tko će kupiti te tvrtke ako budu stvarale gubitke i hoće li se prodavati u bescjenje. Osim toga, napominju da smo se odlučili za tržišnu privredu, a ovo što se sada radi je socijalizam i planska privreda, pa im nije jasno zašto se onda tako i ne ponašamo.
Srećko Ezgeta, predsjednik Grupacije distributera i opskrbljivača prirodnim plinom HGK, kaže da su potezi Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Mosta čisti populizam te i on upozorava na alarmantnu situaciju koja bi mogla dočekati distributere i opskrbljivače. Podsjeća da je 1. siječnja smanjena tarifa prosječno 25 posto, i to je rezultiralo smanjenjem ukupne cijene plina svega pet posto. Daljnje smanjenje dovest će do ozbiljnog ugrožavanja distributera jer nemaju više prostora da se snižava.
- Cijenu po kojoj će HEP prodavati plin Vlada je povećala za 4,6 posto. Ona je sada 18,09 lipa po kilovatsatu, a bila je 17,34 lipe po kilovatsatu. Ako žele zadržati istu cijenu, to moraju nadoknaditi na distribuciji i opskrbi koje čine 20 posto u ukupnoj cijeni. Morali bi distribuciju srezati još 25 posto ili opskrbnu maržu za 50 posto, s time da bi distribucija znatno više pala - upozorava Ezgeta, koji je ujedno direktor bjelovarske tvrtke Elektrometal - distribucija plina, najvećeg distributera plina s tržišnim udjelom od oko 60 posto na području Bjelovarsko-bilogorske županije.
Pravila EU
Ulaskom u EU, nastavlja Ezgeta, HERA bi trebala sa stručnim kriterijima određivati tarife, a ne s političkog stajališta. Ako se na taj način tarife budu određivale, kaže da će se obratiti Europskoj komisiji i središnjoj regulatornoj agenciji u Europskoj uniji ACER. Stoga se svi opskrbljvači i distibuteri spremaju na zajednički sastanak u ponedjeljak ne bi li pronašli neko rješenje. Smatraju, i tu su složni, da rezanje marži za opskrbu i distribuciju dovodi do uništavanja hrvatskih tvrtki, a ne konsolidacije tržišta.
Koliko će tarife na kraju iznositi, tj. koliko će se još točno rezati marže, vjerojatno će biti poznato tijekom sljedećeg tjedna. Jučer je bila zakazana sjednica Upravnog vijeća Hrvatske energetske agencije (HERA) te se na dnevnom redu našao i prijedlog metodologije za utvrđivanje tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom. No, kako smo doznali iz HERA-e, o tom će se prijedlogu raspravljati sljedeći tjedan, najvjerojatnije u ponedjeljak.