Redatelj Antun Vrdoljak i Mediteran film nepravomoćno su izgubili spor s HRT-om vezan za TV seriju “Tito”. Naime, Trgovački sud u Zagrebu i sutkinja Maja Hilje odbili su kao neosnovan tužbeni zahtjev Vrdoljaka i Mediteran filma u kojem oni navode da je HRT dužan Mediteran filmu platiti 2,1 milijun kuna, a Vrdoljaku na ime scenarija 240 tisuća kuna - ukupno 2,340.000 kuna s pripadajućim kamatama počevši od 1. listopada 2010. pa do isplate.
Na ovu presudu, koja nosi datum 14. ožujka 2016., kako nam je potvrdio Veljko Miljević, odvjetnik Antuna Vrdoljaka i Mediteran filma, uložena je žalba, a žalbeni postupak je u tijeku. Sam Antun Vrdoljak nije imao previše reći o slučaju.
- Ne znam ništa o tome, niti sam što dobio, to vodi odvjetnik. A ne smatram to toliko niti važnim niti vrijednim pažnje - rekao je kratko Vrdoljak.
Sporna isporuka
Do spora HRT-a s Vrdoljakom i Mediteran filmom, podsjetimo, došlo je zbog šest dodatnih epizoda serije “Tito”. Stranke su, naime, još 28. prosinca 2006. sklopile ugovor prema kojem je HRT otkupio “treatmente” za šest epizoda TV serije radnog naslova “Tito”. Također su, 3. siječnja 2007., sklopili ugovor kojem su uredili međusobna prava i obaveze oko zajedničke produkcije igrano-dokumentarne serije “Tito” od šest epizoda, čiji scenarij i režiju potpisuje Antun Vrdoljak. U ugovoru koji je tada potpisan stoji, međutim, i odredba prema kojoj HRT nema obavezu dodatnog ulaganja ako im Mediteran film preda više epizoda nego što je predviđeno ugovorom te da sve ulazi u već dogovorenu cijenu.
Vrdoljak i Mediteran film potom su napravili i isporučili 12 epizoda serije, ali su, unatoč odredbi u ugovoru, od HRT-a zahtijevali da im za dodatnih šest epizoda plati još 2,1 milijun kuna. No, tadašnji v. d. ravnatelja HTV-a Mislav Stipić odbio je njihov zahtjev, pozivajući se na odredbu prema kojoj HRT nije dužan platiti dodatne epizode. Prema podacima iz presude, u dopisu koji je 18. ožujka 2010. uputio, Stipić navodi “nemogućnost prihvaćanja takvog prijedloga s obzirom na odredbu čl. 4. st. 4. ugovora 1569/06”.
Iznos po epizodi
Nakon toga Vrdoljak i Mediteran film tužili su HRT. Između ostalog, naveli su da je HRT preuzeo i emitirao svih 12 epizoda te da je za njih u skladu s dogovorom od 19. ožujka 2010. napravljen i film “Tito”. Uz to, Vrdoljak je tražio i 240.000 kuna za scenarij - 20.000 kuna za svaku epizodu. Na sudu je naveo da je seriju radio kao redatelj i scenarist, da je HRT-u predao scenarij te da ga nitko nije pitao koliko to košta, niti je s njime sklopio ugovor. Rekao je da vrijednost scenarija iznosi 20.000 kuna po epizodi, koliko je dobio i za “Dugu mračnu noć”. S HRT-a su u odgovoru na tužbu i tijekom postupka u cijelosti osporavali osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.
Rekli su da je bilo više sastanaka, da po ugovoru nisu dužni platiti dodatne epizode te da se o cjelovečernjem filmu razgovaralo samo kao o prijedlogu, te da nisu sklopili pisani ugovor. Što se tiče Vrdoljakova zahtjeva, naveli su da nikada nisu dobili konačni scenarij, nego samo inicijalni. Tijekom postupka saslušan je niz svjedoka, primjerice Josip Popovac, Tomislav Pulić, Hloverka Novak Srzić, Božidar Domagoj Burić, Lada Džidić, Andrija i Antun Vrdoljak, dok je sud odbio saslušavanje glumaca Nataše Janjić, Zrinke Cvitešić, Gorana Višnjića i Borisa Svrtana, ocijenivši da to ne bi utjecalo na ishod spora.
Poznati svjedoci
Nakon analize dokaza i saslušanja svjedoka sud je, među ostalim, zaključio da je HRT bio zainteresiran za dodatne epizode, da se o tome održalo više sastanaka, da su tužitelji HRT-u predali i troškovnik za nove epizode, ali i da su bili upozoreni da u budžetu za 2010. ta stavka nije predviđena. Također su utvrdili kako je na održanim sastancima tužiteljima ukazano na to da HRT, prema ugovoru, nije dužan platiti nove epizode, ali da se s Mediteran filmom i Vrdoljakom i dalje pregovaralo kako bi se našlo rješenje.
Sud je, kako stoji, povjerovao iskazima Pulića, Popovca i Džidić da se na sastanku 19. ožujka 2010. razgovaralo o mogućnostima daljnje suradnje stranaka u vezi projekta, pa tako i o mogućnosti isporuke cjelovečernjeg dokumentarno-igranog filma “Tito”, ali da nije donesen nikakav zaključak.
S obzirom na njihove izjave, sud je neuvjerljivim i nelogičnim ocijenio iskaz Domagoja Božidara Burića, koji je rekao kako je na tom sastanku dogovoreno da se od serije napravi dugometražni film za koji će se tužiteljima platiti naknada. Neuvjerljivim su ocijenili i iskaz Hloverke Novak Srzić o financiranju dodatnih šest epizoda jer o tome, navodi se u presudi, nije imala neposredna saznanja, nego prema Burićevu kazivanju.
Sud je na kraju zaključio da Mediteran film i Vrdoljak nisu dokazali da su stranke dogovorile sudjelovanje HRT-a u financiranju dodatnih epizoda ili cjelovečernjeg filma.
Ključni dokaz Vrdoljakove tužbe e-mail
U žalbi koju je odvjetničko društvo Miljević i partneri uputilo Visokom trgovačkom sudu stoji da se žalba podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prava te odluke o troškovima postupka. Ističu kako je teza da se na sastanku koji je održan 19. ožujka 2010. načelno razgovaralo o mogućnostima daljnje suradnje stranaka u vezi ovog projekta, pa tako i o mogućnosti isporuke cjelovečernjeg filma, ali da rezultat tog sastanka nije bio nikakav konkretan zaključak ili dogovor - dakle, da je “pravno potpuno promašena i u proturječju s materijalnim dokazima i svjedočkim iskazima Božidara Domagoja Burića, Hloverke Novak Srzić, Andrije i Antuna Vrdoljaka, kao i sa sadržajem dopisa Lade Džidić od 25. veljače 2010. godine”.
Pri tome navode e-mail Tomislava Pulića od 3. ožujka 2010., u kojem se potvrđuju zaključci prijašnjeg sastanka od 25. veljače 2010., gdje iz sadržaja točke 3, stoji u žalbi, nedvosmisleno proizlazi da će Dramski program i direktor programa HTV-a Burić predati zahtjev ravnatelju HTV-a za koprodukciju u kojem bi HRT sudjelovao s iznosom od 2,100.000 kuna.
“Taj e-mail je zadnja komunikacija do 18. ožujka 2010., kada se prvi puta javlja v. d. ravnatelja HTV-a Mislav Stipić, i to 24 sata prije dogovorenog emitiranja prve epizode, te ne pristaje na prethodno realizirani dogovor”, stoji u žalbi. Što se tiče scenarija, navodi se da je svih 12 emitiranih epizoda dokumentarno-igranog serijala “Josip Broz Tito” nastalo upravo na scenariju Antuna Vrdoljaka, jer bez scenarija ne bi u konačnici bilo 12 epizoda.