VRUĆA TEMA

Predstavnik brendova pokušao osporiti hrvatsko istraživanje o različitoj kvaliteti proizvoda, Borzan: 'Tražite dlaku u jajetu, podaci su neumoljivi'

Jutarnji

Alain Galaski (u sredini)

 

Različita kvaliteta istih proizvoda u starim i novim članicama EU ovoga je tjedna vruća tema u Bruxellesu. Istraživanja provedena u osam zemalja, s Hrvatskom kao najsvježijim primjerom, očito su prodrmala briselsku administraciju, pa je Europska komisija u srijedu dala smjernice za izbjegavanje prakse kojom se u nekim državama prodaju isti proizvodi lošije kvalitete. Smjernice tako sadrže korake koje nacionalna tijela za zaštitu potrošača i hranu mogu slijediti kako bi utvrdila krše li proizvođači te propise u okviru navedenog zakonodavstva. Objavljene su kao priprema za konferenciju na ovu temu koju je u srijedu u Europskom parlamentu organizirala naša eurozastupnica Biljana Borzan, koja je pokrenula, organizirala i financirala hrvatsko istraživanje, a koje je operativno provela Hrvatska agencija za hranu i koje je pokazalo brojne razlike u kvaliteti istih proizvoda u našoj zemlji u odnosu na one kakvi se prodaju u Njemačkoj.

- Smjernice su nedovoljno ambiciozne, jer je očito da postojeća legislativa nije dovoljna i da se mora ići s novim zakonom. Uz to, i dalje se forsiraju razlike samo kod hrane, a ja sam istraživanjem dokazala da razlike postoje i kod neprehrambenih proizvoda. Ne možemo stati dok ne bude zakonodavnih promjena. No, uzmemo li u obzir da su iz Komisije prije 3-4 godine, kada sam se počela baviti ovim problemom, odbijali bilo kakav razgovor i da problem postoji mogu reći da ipak nije loše za početak, poručila je Borzan, s čime su se složili i drugi govornici iz novijih članica EU. Potporu imaju i od Vere Jourove, povjerenice EK za zaštitu potrošača.

- Ovo je naša velika briga, jer svi europski potrošači moraju imati isti tretman i jednaku kvalitetu proizvoda, što trenutno nije tako, jer su studije potvrdile diskriminaciju određenih stanovnika EU. Smjernice će pomoći u rješavanju problema. Izdvojit ćemo milijun eura za zajednički istraživački centar i usklađivanje metodologija istraživanja, a dodatni milijun za izradu još studija s ciljem povratka povjerenja potrošača u jedinstveno tržište, kazala je Jourova, s kojom se neki govornici nisu složili u smislu novih istraživanja, smatrajući da „imamo sve crno na bijelo i sada treba ići u provođenje mjera.“

No, Alain Galaski, generalni direktor Europskog udruženja brendova, očekivano, kazao je da „hrvatsko istraživanje ne pruža dokaz o dualnoj kvaliteti.“

- U ovom istraživanju izostala je četvrta faza, a to je kontakt sa samim proizvođačima. Također, od šest proizvoda kod kojih su utvrđene velike razlike utvrdili smo da primjerice u slučaju deterdženta nije bila riječ o istom proizvodu, kao i da talijanski proizvođač isti proizvod šalje u Hrvatsku i Italiju, dok je u Njemačkoj različit, što nije nepravedno prema potrošačima. Mi, naravno sve shvaćamo ozbiljno, ali moramo biti oprezni kod navoda, rekao je Galaski.

Borzan mu je, naravno, odgovorila.

- Svi proizvođači imali su priliku izjasniti se o rezultatima istraživanja, što su primjerice HiPP i Wuddy učinili. Analize su rađene na znanstvenoj razini u ovlaštenim laboratorijima i mislim da se nitko od nas ne bi smio usuditi obarati mišljenje stručnjaka. Nismo tvrdili da problem postoji dok ga nismo ispitali i da se a priori odnosi na podjelu istok-zapad. Tako se pokazalo da su neki proizvodi u Hrvatskoj čak i kvalitetniji od istih u Njemačkoj, što dokazuje da imamo problem u čitavoj EU. Naravno da će predstavnici brendova tražiti doslovno „dlaku u jajetu“. No, smatram da su podaci neumoljivi i da nitko ne može osporavati rezultate izvedene u vrhunskim laboratorijima, na kojima su radili doktori znanosti. I sami su kod procjene parametara jako vagali svjesni da se radi o vrlo ozbiljnoj stvari koja nekoga čak može i uništiti te tamo gdje nisu našli drastične razlike nisu htjeli ići đonom, nego su gledali što je doista bitno u tim razlikama, istaknula je Borzan, dodavši i kako „gospodin Galaski uporno govori da to nisu isti proizvodi, no moja je teza, kada je riječ o razlikama u pakiranju, utemeljena na našem kaznenom zakonu koji kaže da je obmanjivanje potrošača ako misli da kupuje jedno, a riječ je o sasvim drugome.“

U tom smislu pohvalila je reakciju HiPP-a, koji je svjestan različitosti proizvoda odlučio to ispraviti te u Hrvatsku plasirati isti proizvod kao u Njemačkoj uz nadu da će se za time povesti i drugi proizvođači.

- Prema informacijama koje imamo, Poljoprivredna inspekcija protiv nekih koji krše postojeće zakone RH već je pokrenula postupak zbog pogrešno deklariranih proizvoda, istaknula je Borzan, na skupu na kojem je Andrea Gross-Bošković, ravnateljica HAH-a predstavila rezultate istraživanja u Hrvatskoj, a predstavljeni su i oni iz Slovenije, a koji su također pokazali razlike u kvaliteti.

Jedna od primjedbi Galaskog odnosila se konkretno i na deterdžent Ariel, čemu se priključio i predstavnik udruženja proizvođača deterdženata, koji je prvo rekao da „kompanije misle da je ovo vrlo ozbiljna i važna tema, no potreban je dijalog i da se usredotočimo na znanost“.

- Ne znam uspoređujemo li iste proizvode kada je riječ o deterdžentima. Iz rezultata je jasno da su ti proizvodi jednaki, ali tamo gdje se našla velika razlika nije riječ o istim proizvodima, kazao je, a Borzan mu je odgovorila kako je i u „sudskoj parnici koja je trajala nekoliko godina dokazano da Ariel u Hrvatskoj nije isti kao onaj u Njemačkoj ili Austriji.“

- Naša studija je pokazala da Ariel ima različit proizvod za Hrvatsku i Njemačku. Kada bi svaki potrošač pokrenuo parnicu, Ariel bi izgubio puno novca, ali nitko to ne želi pokrenuti. Činjenica je da na hrvatskom tržištu uopće nema Ariel Compakta, koji ima i bolje efekte u pranju i ekološki je prihvatljiviji. Mi u Hrvatskoj nemamo opciju izbora kvalitetnijeg i jeftinijeg Ariela. Kada je riječ o različitim preferencijama potrošača, mogu prihvatiti argumente gospodina Galaskog, ali u tom slučaju proizvodi bi se trebali drugačije reklamirati i pakirati, istaknula je Borzan, koju su podržali njezini kolege iz Kluba socijalista i demokrata, a koji se također bave navedenom problematikom, poput češke zastupnice Olge Sehnalove koja je, između ostalog, ustvrdila kako „ova tema postaje simbolom podijeljene Europe.“

Iako demantiran argumentima, Galaski je branio svoje stavove ponovivši kako se trebalo obratiti proizvođačima.

- Iznimno poštujem namjere koje su imali ljudi i uvjeren sam u njihovu dobru volju i kompetenciju. No, nedavno je u Njemačkoj bankrotirao proizvođač tjestenine jer su ga krivo optužili. Ako se problem može riješiti dijalogom, onda ga treba voditi s proizvođačima. To je važan je element transparentnosti i međusobnog razumijevana. To nisu ljudi koje zanima samo profit. I tamo rade znanstvenici koji žele proizvesti dobar proizvod i zato apeliram da se dvojnom kvalitetom ne naziva ono što nije.

- Nitko ne želi nikoga uništiti, niti da netko bankrotira, već samo želimo iznijeti činjenice i popraviti stanje. Naravno da uvijek prvo analiziramo velike brendove, ali sigurna sam da ima velik broj drugih proizvoda koji prolaze ispod radara. Najveći su, često, žrtve svoga uspjeha, istaknula je Borzan, dok je rumunjska zastupnica Maria Grapini dodala da se „ovdje govori o etičnosti.“

- Netko je nelojalan konkurent poštenom proizvođaču. Kako vi zamišljate rješenje, koje je dosta jednostavno i ne znam zašto ga kompliciramo? Mislite da mi koji smo organizirali ovu raspravu želimo nanijeti štetu potrošačima? Bilo bi ružno ako biste s takvim zaključkom otišli odavde. Nemojte misliti da smo mi na strani potrošača, jer je i dio njih u proizvođačkom sektoru, kazala je Grapini. Pravna stručnjakinja iz Češke Blanka Vitova istaknula je činjenicu da se u smjernicama i direktivama o nepoštenim trgovačkim praksama jako malo govori o dvostrukoj kakvoći proizvoda.

- To je jedan od razloga zašto inspekcija u Češkoj ne želi ništa poduzimati po tom pitanju, jer to vjerojatno ne bi prošlo pred sudovima. Potpuna zaštita potrošača moj je prvi cilj i želja. Na crnu listu direktive mora ući nepoštena trgovačka praksa, no znam da je to teško ostvarivo. Kako sada stvari stoje, drago nam je što imamo uopće i ove smjernice, a vidjet ćemo hoće li trebati neki dodatni korak.

'Vrlo je teško kada jedna država krene sama u bitku za ravnopravnost'

Skupu se obratila i Gabriela Matečna, slovačka ministrica poljoprivrede koja je istaknula da nisu htjeli odustati od dokazivanja dvojne kvalitete, iako su im mnogi govorili da razlike ne mogu biti tako velike. Slovačka vlada, kao i mađarska i češka, inače, jako su angažitane po ovom pitanju.

- Naša vlada još uvijek nije toliko aktivna, kao ove tri vlade, međutim činjenica je da se proširuje krug zemalja koje reagiraju na ovu temu. Ona još nije došla da bude posebna točka dnevnog reda na Europskom vijeću, no situacija se mijenja, što je dokazano pri govoru Junckera o stanju Unije. Činjenica je da svaka nacionalna vlada može donositi zakone kojima će zaštititi svoje građane.

No, isti je problem u više zemalja, a istraživanja ga dokazuju crno na bijelo. Same vlade nisu bile očito dovoljno spretne da se izbore samostalno i tu je ključ što smo na zajrdničkom tržištu i zajedničkom akcijom možemo ostvariti cilj kako bi potrošači bili ravnopravni. Vrlo je teško kada jedna država krene sama u bitku za ravnopravnost, zaključila je Borzan koja očekuje i jače uključenje Vlade RH u rješavanje ove problematike.

 

Tagovi

ELIPSO

Izdvajamo