Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je kako je utvrđeno da jaja koja su distribuirana na šest mjesta sadrže enrofloksacin. Riječ je o antibiotiku kojim koke nesilice ne smiju biti tretirane. Iako je antibiotik izoliran u jajima u niskim količinama i kao takav nije štetan za zdravlje, to ne umanjuje činjenicu da se na taj način bakterije u našem organizmu navikavaju na antibiotik i postaju rezistentne. Zbog cijelog slučaja nadležni inspektor vodi postupak protiv vlasnika jata zbog korištenja nedopuštenog preparata.
U Ministarstvu poljoprivrede potvrdili su nam ovaj slučaj te rekli kako nije bilo potrebe da se o njemu obavijesti javnost.
- Prema rezultatima procjene rizika, konzumacija spornih proizvoda nije predstavljala rizik za potrošače, proizvodi zadržani u skladištu pušteni su u promet, a razloga za obavještavanje javnosti u ovom slučaju nije bilo - kažu u Ministarstvu.
Prekršena procedura
Objasnili su kako su 12. prosinca prošle godine uzorkovana jaja u objektu farme tvrtke GENO u Zaprešiću. Utvrdili su da se u jajima nalazi određena količina enrofloksacina. Taj preparat, kažu u Ministarstvu, nema propisane maksimalno dopuštene količine u jajima, ali se u nesiličarskoj proizvodnji uopće ne bi smio upotrebljavati. O slučaju je Veterinarska inspekcija obavijestila hrvatski RASFF, odnosno obavijest poslala Sanitarnoj inspekciji na daljnje postupanje. Nalazi uzorkovanih jaja stigli su 20. siječnja, a s obzirom na to da se radilo o monitoringu, proizvod je dotad bio u optjecaju. Istodobno s hitnom obavijesti Sanitarnoj inspekciji, od Hrvatske agencije za hranu zatražena je inicijalna procjena rizika.
- Na temelju zaprimljene hitne obavijesti i slijedom podataka o distribuciji spornih jaja, Sanitarna inspekcija obavila je službenu kontrolu u šest objekata u koja su jaja distribuirana. Tijekom nadzora utvrdila je da je dio proizvoda u koji su se jaja ugradila već konzumirana, a za ostale proizvode koji su zatečeni u skladištu privremeno je zabranila prodaju do dobivanja rezultata procjene rizika - navode u Ministarstvu.
Za cijelu situaciju Hrvatska agencija za hranu (HAH) donijela je procjenu rizika te utvrdila da bi unos enrofloksacina u slučaju konzumacije proizvoda u ovom konkretnom slučaju bio od 0,1 do 0,82 mikrograma, što je puno niže od dopuštenih 140 mikrograma koliki je toksikološki prihvatljiv dnevni unos prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Doc. dr. Željko Gottstein, predstojnik Zavoda za bolesti peradi pri Veterinarskom fakultetu, potvrdio je da životinje koje su u proizvodnji ne bi smjele koristiti antibiotike.
- Postoje slučajevi kada se antibiotik ipak treba dati, i to zbog dobrobiti da životinje ne pate te da proizvod u konačnici bude siguran za ljudsku upotrebu - kaže Gottstein. No, nakon terapije, pojašnjava, postoji propisana karenca, odnosno vrijeme od zadnje primjene lijeka do vremena kad se jaja, odnosno proizvod može koristiti za ljudsku prehranu.
- Nažalost, ponekad se dogodi da se jaja ranije uzmu za prodaju, a ponekad da biološko vrijeme obrade dulje zadrži u organizmu nego što to papiri kažu. To su problemi zbog čega se pripravak može naći u jajima - kaže Gottstein.
Strah od salmonele?
Riječ je o antibiotiku širokog spektra koji se koristi za bakterijske bolesti poput stafilokoka, streptokoka i Escherichije coli.
- Što se tiče salmonele, ne smije se davati terapija i takvi proizvodi nikako ne smiju na tržište - kaže Gottstein.
U odnosu na ljudsko zdravlje, nadalje pojašnjava, takve male pronađene količine realno ljudskom zdravlju ne mogu naštetiti, ali problem je to što se s tako malim dozama bakterije u našem organizmu na neki način navikavaju na antibiotik i postaju rezistentne.
- I to je najveći problem. Primarno tu ne bi trebalo biti intoksikacije jer da su škodljivi, ne bi se smjeli davati ni životinjama, ali zato je preporuka WHO-a da se izbace sve preventivne terapije u uzgojima kako bi se izbjeglo njihovo postojanje u jajima i mesu - zaključuje Gottstein.
Nakon odgovora Ministarstva kontaktirali smo tvrtku GENO, koja je u stečaju. Stečajna upraviteljica rekla nam je kako je GENO samo vlasnik nekretnine koja se nalazi u Donjoj Bistri te da tu nekretninu sada koristi tvrtka PRESUMO d.o.o. iz Zagreba, koja se bavi knjigovodstvom, ali i proizvodnjom jaja. Osnivač i direktor te tvrtke je, doznajemo, mlada pjevačica iz Zaprešića Kristina Bezuh. Poslali smo joj poruku da nam se javi i objasni zašto su kokoši hranjene nedopuštenim antibiotikom, ali do zaključenja ovog izdanja to nije učinila.
Potraga za vlasnikom
Međutim, trag nas je doveo do poznatog poduzetnika Damira Benka, koji je, između ostalog, i direktor tvrtke za proizvodnju jaja Perfa iz Donje Stubice. U razgovoru nam je rekao da tvrtka Presumo u halama u Donjoj Bistri za njegovu tvrtku Perfa radi uslugu proizvodnje jaja.
- Mi im plaćamo da za nas proizvode jaja - objasnio je kratko. No, demantirao je da njegova tvrtka ima ikakve veze s postupkom inspekcije oko otkrića nedopuštenog antibiotika u jajima. Isprva nam je rekao kako ne zna ništa o tome, no u kasnijem razgovoru je ipak izjavio da je upoznat s istragom.
- Upoznat sam, ali nema se tu što istraživati kada je s našim jajima sve u redu. Radimo redovite analize i jaja su uvijek bila zdravstveno ispravna. Ne znam otkud vam informacija, neka vam iz Ministarstva poljoprivrede to objasne - izjavio je Benko.
Na molbu da nam da kontakt vlasnika, direktora ili neke druge odgovorne osobe iz tvrtke Presumo koja za njegovu tvrtku proizvodi jaja, rekao je da ne zna tko vodi tu tvrtku.
Ograda objekta u Donjoj Bistri, koji za držanje kokoši nesilica koristi tvrtka Presumo, bila je zaključana, a u dvorištu nikoga nismo zatekli. Na vratima glavne hale pisalo je “GENO”.