PONIŠTENJE PREKIDA SUĐENJA

PROFESORICA S PRAVNOG FAKULTETA U ČUDU 'Odluka Vrhovnog suda u slučaju Ina-Mol protivna je europskom pravu'

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 06.10.2017. u 19:22

  • Damjan Tadic / CROPIX

     

    Nedavna odluka Vrhovnog suda kojom je poništeno Rješenje Županijskog suda u Zagrebu o privremenom prekidu objedinjenog postupka protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija suprotna je europskom pravu i ustaljenoj praksi Suda Europske unije u Luxembourgu, tvrdi voditeljica Katedre za europsko javno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Tamara Ćapeta.

    Odluka Vrhovnog suda kojom se ukida rješenje Županijskog suda o privremenom prekidu kaznenog postupka Sanaderu i Hernádiju prva je odluka takve vrste u hrvatskoj sudskoj praksi nakon ulaska Hrvatske u EU. Ta odluka, kako tvrdi Ćapeta, otvara iznimno važna i u dosadašnjoj hrvatskoj sudskoj praksi neotvorena pitanja primjene europskog prava, pa se na činjenicu da je ona suprotna pravu EU - mora upozoriti javno.

    Objedinjeni postupak

    Podsjetimo, Županijski sud u Zagrebu pokrenuo je ponovno suđenje Ivi Sanaderu za primanje mita u slučaju Hypo i Ina - MOL nakon što je Ustavni sud u ljeto 2015. ukinuo već pravomoćnu presudu kojom je Sanader bio osuđen. Zagrebački je Županijski sud u ponovljenom suđenju odlučio objediniti taj postupak protiv Sanadera s onim koji se vodi protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija ocjenjujući logičnim da se za primanje i davanje 10 milijuna eura mita za prepuštanje upravljačkih prava nad Inom mađarskom MOL-u sudi u objedinjenom postupku. U svibnju ove godine zagrebački je Županijski sud u sklopu jedinstvenog postupka od Suda EU u Luxembourgu zatražio ocjenu je li ignoriranje hrvatskog uhidbenog naloga izdanog za Hernádijem od strane dijela članica EU suprotno europskom uhidbenom nalogu.

    Naime, zadaća Suda u Luxembourgu je da osigura jedinstvenu primjenu europskog prava na cijelom području EU, a taj sud tu ulogu ostvaruje i kroz pružanje pomoći nacionalnim sudovima kad se nađu u dvojbi oko interpretacije odredbi europskog prava. U trenutku kad u tzv. prethodnom postupku zatraži mišljenje Suda EU, nacionalni je sud, u ovom slučaju zagrebački Županijski sud, dužan privremeno prekinuti postupak dok ne dobije traženi odgovor od Suda EU.

    Međutim, na odluku Županijskog suda za privremeni prekid pustupka Sanaderu i Hernádiju, kao što je poznato, žalili su se, svatko iz svojih razloga, USKOK i Hernádijeva odvjetnica. Vrhovni je sud 2. listopada ove godine objavio odluku kojom je uvažio žalbu Hernádijeve odvjetnice i njezine argumente. Vrhovni sud je, naime, zauzeo stajalište da se Rješenje zagrebačkog Županijskog suda o privremenom prekidu postupka ukida, jer nisu ispunjeni uvjeti za prekid postupka, s obzirom na to da se pitanje oko kojeg je zagrebački sud zatražio mišljenje Suda u Luxembourgu ne odnosi na primjenu materijalnog kaznenog prava pa nije relevantno za nastavak procesa Sanaderu i Hernádiju. Postupak na Županijskom sudu se, prema stajalištu Vrhovnog suda, može voditi i u Hernádijevoj odsutnosti.

    Prof. dr. Tamara Ćapeta, međutim, ističe da je takvo stajalište Vrhovnog suda suprotno pravu EU iz najmanje dva razloga. Prije svega, tvrdi, Vrhovni sud nije ovlašten odlučivati o svrsishodnosti pitanja koje je Županijski sud u Zagrebu ili bilo koji drugi sud u Hrvatskoj u prethodnom postupku postavio Sudu EU. Je li postavljeno pitanje svrsishodno ili ne, tvrdi Ćapeta, može odlučiti samo onaj kome je pitanje i upućeno - Sud EU u Luxembourgu.

    Pravo sudaca

    Drugi je problematičan aspekt odluke Vrhovnog suda, ističe Ćapeta, taj što se njome Županijskom sudu u Zagrebu u predmetu Sanader - Hernádi ograničava pravo da u kaznenom postupku postavlja pitanja Sudu u Luxembourgu, tj. to pravo se ograničava samo na pitanja vezana uz primjenu kaznenog zakona. Europsko pravo, ističe Ćapeta, omogućava nacionalnim sucima svih razina da Sudu EU u prethodnom postupku upute svako pitanje za koje procijene da je relevantno za konkretan postupak koji vode. Ni nacionalno pravo, ni odluke nacionalnih sudova, pa makar se radilo i o odluci Vrhovnog suda, ne mogu, ističe Ćapeta, sužavati pravo sudaca da u prethodnom postupku upute pitanje Sudu u Luxembourgu.

    Što će u ovoj situaciji učiniti zagrebački Županijski sud koji se našao između “čekića i nakovnja”, između odluke Vrhovnog suda kojim je poništeno rješenje o prekidu postupka i europskog prava?

    “Nećemo povlačiti pitanje EU sudu”

    Na Županijskom sudu u Zagrebu također smatraju da je odluka Vrhovnog suda suprotna europskom pravu. Glasnogovornik toga suda Krešimir Devčić prenio je stajalište predsjednika suda Ivana Turudića prema kojem zagrebački Županijski sud nije niti ima namjeru povlačiti svoje pitanje upućeno Europskom sudu u Luxembourgu.

    “Sud EU je već prihvatio naše pitanje, ono je upućeno u ubrzanu proceduru”, rekli su nam na Županijskom sudu. A što će se u iščekivanju pravorijeka iz Luxembourga događati s predmetom Sanader - Hernádi? Kako neslužbeno doznajemo, sudsko vijeće kojim predsjeda Ratko Šćekić još neko vrijeme neće zakazivati rasprave. Taj sud tek mora odlučiti koji dijelovi spisa se moraju prevesti na mađarski. Ustavni je sud, naime, odlučio da se Hernádiju, iako se ne želi odazvati pozivu hrvatskog suda, dio spisa bitan za njegovu obranu mora prevesti na mađarski.

     

    Izdvajamo