SREĐIVANJE FINANCIJA

PRORAČUN ZA 2014. NARAST ĆE ZA OSAM MILIJARDI KUNA! Troškovi za zaposlene rastu i dalje

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 26.09.2013. u 09:07

Vlada je objavila trogodišnju projekciju, po kojoj će BDP u 2015. godini rasti za 2%

Za sve one koji su očekivali da će u 2014. godini konačno početi konsolidiranje javnih financija, ako ni zbog čega drugog ono zbog pravila Europske komisije, Vlada je priredila veliko iznenađenje. Rashodi proračuna u 2014. godini doseći će 131,7 milijardi kuna, čak osam milijardi kuna više nego ove godine.

KAKO ĆE BRUXELLES DOVESTI U RED HRVATSKE FINANCIJE Linić pod nadzorom Barrosovih Hrvata

Danas na Vladi

Ukupni proračunski deficit pak iznosit će 19,2 milijarde kuna, ili 5,5 posto BDP-a. U odnosu na ovu godinu, kada je manjak projiciran na 11,6 milijardi kuna ili 3,5 posto BDP-a, neće doći do očekivanog smanjivanja deficita već do njegovog dramatičnog rasta.

Kada stoji u Vladinim Smjernicama fiskalne politike za iduće tri godine, do povećanje rashoda doći će ponajprije zbog članstva u EU koje stoji 4,7 milijardi kuna, pri čemu na uplatu u EU proračun odlazi 1,9 milijardi kuna. Smjernice bi se danas, dva mjeseca kasnije nego što je uobičajeno, trebale naći pred ministrima u Banskim dvorima, nakon čega idu u Bruxelles.

Osim toga, veliki su problem kamate za koje se morati izdvojiti 2,5 milijardi kuna više nego ove godine, dok će se za zaposlene i mirovine potrošiti dodatnih 862 milijuna kuna. Pritom će za zaposlene otići 647 milijuna kuna više, unatoč reformi sustava plaća i planiranom otpuštanju “određenog broja službenika”.

Za subvencije pak Vlada planira potrošiti 698 milijuna kuna više nego ove godine, uglavnom za poljoprivredu i HŽ, kao i za subvencije brodogradnji u skladu s obvezama iz planova restrukturiranja.

'ZADUŽIT ĆEMO SE ZA NOVIH 17 MILIJARDI KUNA' Analiza Instituta za javne financije

Priče o potrebi smanjenja rashoda kao da su Vladu mimoišle pa s njihovim povećanjem nastavlja i u narednim godinama. Tako će u 2015. godini porasti za dodatnih 5,3 milijarde kuna, a godinu potom bit će uvećani za 4,6 milijardi kuna i proračun će iznositi 141,6 milijardi kuna.

Prihodi se, s druge strane, iduće godine rasti nešto sporije, tek za oko milijardu kuna, ali već narednih godina, kako očekuje oporavka, Vlada računa i s bržim rastom prihoda, pa bi deficit trebao počtei padati u odnosu na BDP-a. S ovogodišnjih 5,5 posto, u 2015. godini plania se da će pasti na 5,1 posto, a u 2016. godini, Vlada očekuje da će pasti na 4,5 posto BDP-a.

Spremna opravdanja

Za takve fiskalne planove u Vladi imaju spremna i opravdanja. Hrvatska je EU pristupila u gospodarski nepovoljnom trenutku, pa će se i pozitivni učinci članstva u našem slučaju doći kasnije nego što je bio slučaj s drugim zemljama. Značajnije prednosti članstva u Uniji smatra da će hrvatsko gospodarstvo osjetiti tek u 2015. godini.

Vlada ipak ne odustaje od širenja optimizma pa u 2013. i dalje očekuje gospodarski rast, iako on, prema Smjernicama, ne bi trebao prijeći 0,2 posto, što je praktički na razini statističke greške.

Nešto brži rast gospodarstva najavljuju nam u sljedećoj godini, 1,3 posto, dok bi tek od 2015. rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) trebao prijeći dva posto, i to 2,2 posto u 2015. i 2,5 posto u 2016. godini.

Povratak na put gospodarskog rasta za sobom bi, očekuju u Banksim dvorima, trebao povući i rast zaposlenosti, te jačanje osobne potrošnje, koja već godinama tone. Inflacija bi i u narednom srednjoročnom razdoblju trebala ostati niska: 2,4 posto u ovoj, po dva posto u sljedeće dvije godine i 1,9 posto u 2016. godini.

Ostvarenje ovih ciljeva ovisit će o provedbi reformi, koje bi Vlada također trebala predstaviti na današnjoj sjednici.

U samim smjernicama o reformskom paketu govori se malo te se kaže da će se one provoditi u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama. Među novim mjerama koje najavljuju za naredno razdoblje u Banskim dvorima ističu popis svih nekretnina u državnom vlasništvu i njihovo stavljanje u funkciju, zatim, prelazak na elektroničku javnu nabavu i alociranje bespovrtanih potpora onima koji će ulagati u razvoj novih proizvoda i širenje tržišta, čime se očito pokušava doskočiti rak-rani hrvatskoga gospodarstva - nekonkurentnosti i slabom izvozu.

Općenito, u Vladi kažu da će informatizacija donijeti velike koristi “običnim” građanima, dok će gospodarstvo u cjelini imati velike koristi od povlačenja novca iz fondova EU.

U recesijskim vodama

Svjesni su, naravno, i rizika. Oni dolaze kako iz ostatka EU, odnosno opasnosti da Europa ponovno zapliva recesijskim vodama, što bi se odrazilo i na Hrvatsku, kao i od eventualne nove nestabilnosti na stranim financijskim tržištima.

No, domaći rizici razlog su za još veću glavobolju, a kreću se u rasponu od slabijih rezultata investicijskog ciklusa, preko nepovoljnih učinaka reformi na potrošnju kućanstava, pa do sklonosti banaka da kreditiraju tvrtke.

Izdvajamo