Imenovanje Martine Dalić potpredsjednicom Vlade bilo je sasvim sigurno najveće iznenađenje u procesu formiranja nove hrvatske vlasti. Bila je to snažna poruka Andreja Plenkovića. Ta poruka ima posebnu političku težinu jer redefinira odnos HDZ-a prema svojim “disidentima”. Jednako tako, makroekonomistica Dalić jako je dobro poznata u poslovnim i gospodarskim krugovima te njezino postavljanje nosi i vrlo konkretne ekonomske poruke. No, što o svemu misli žena koja je prije dvije godine napravila pravu uzbunu u Karamarkovu HDZ-u kad je objavila da odlazi iz stranke zbog antireformskog raspoloženja?
Kako je uopće došlo do razgovora vas i gospodina Plenkovića o novom angažmanu u Vladi? Kada je došlo do dogovora?
- Predsjednik Vlade Plenković i ja poznajemo se još razdoblja kada smo pregovarali o pristupanju EU. Upravo u tom razdoblju naše suradnje pokazalo se da dijelimo mnogo zajedničkih stavova o viziji Hrvatske kao moderne europske države. Sudjelovali smo zajedno i na parlamentarnim izborima 2011. godine te smo tom prilikom dodatno produbili i kristalizirali zajedničko razumijevanje političkog i ekonomskog razvoja Hrvatske. Što se tiče aktualnog trenutka, istaknula bih da je gospodin Plenković u izborima za predsjednika HDZ-a i kasnije na parlamentarnim izborima nedvosmisleno artikulirao tu istu viziju, viziju transformacije Hrvatske u uspješnu, modernu europsku državu koja je okrenuta budućnosti. Rezultat svega bio je njegov poziv da se pridružim Vladi i dam doprinos provedbi tih zajedničkih ideja. Budući da duboko vjerujem u ono što je Plenković promovirao i zagovarao tijekom proteklih mjeseci, prihvatila sam taj poziv te sam još jednom stavila svoje znanje i sve mogućnosti na raspolaganje hrvatskoj državi.
Posljednjih dana iz vaše bivše stranke čuo se niz primjedbi na vaše imenovanje, pa čak i prigovori da baš ne dijelite ostavštinu Franje Tuđmana kao fundamentalnu odrednicu sadašnjeg HDZ-a?
- Oni koji eventualno, kažem eventualno, postavljaju stvari na taj način pokazuju da se o meni nisu potrudili doznati baš ništa. Mene je, na primjer, 1997. pomoćnicom ministra financija imenovao sam pokojni predsjednik Tuđman i s ponosom čuvam taj dokument. Bila sam i dužnosnik u dvije kasnije HDZ-ove Vlade, gdje sam dolazila, kao i sada, s puno lagodnijih pozicija u privatnom sektoru. Zaključite stoga sami ima li tu nešto više.
Vratimo se Plenkoviću, poziv vam je stigao tijekom posljednjih dana formiranja Vlade?
- Do sada gospodin Plenković nije otkrivao detalje i tajming njegovih razgovora ni s jednim sadašnjim članom Vlade te ne bi bilo korektno sada iznositi nešto više.
Kakve su bile reakcije kolega u MMF-u kada su čuli tu vijest? Hoćete li kao potpredsjednica zarađivati osjetno manje nego u MMF-u?
- U MMF-u se relativno često događa da ljudi zaposleni na različitim pozicijama u nekom trenutku postanu državni dužnosnici svoje zemlje. Jasno je da su mi kolege čestitali. Kad govorimo o plaći, mogu reći da se te dvije veličine ne mogu uspoređivati i nema smisla govoriti o razlici, ona je ogromna.
Nakon objave da ste postali potpredsjednica pojavile su se medijske spekulacije da ministar financija Zdravko Marić nije dobro prihvatio to što on nije postao potpredsjednik. Kakva su vaša iskustva sa Zdravkom Marićem, u kakvom ste odnosu? Možete li nešto više reći o tome kako je zamišljena vaša suradnja?
- Sa Zdravkom Marićem sam u odličnim odnosima, među ostalim i zato što je on bio državni tajnik u Ministarstvu financija kada sam ja bila ministar, dakle najbliži suradnik. Važno je razumjeti da nisam postala članica Vlade kako bih bila alternativni ministar financija. To Zdravko Marić vrlo dobro zna. Mene motivira mogućnost iniciranja, koordiniranja i provođenja reformi bitnih za povećanje gospodarskih aktivnosti i, posljedično, standarda. Radi se, naravno, o širem djelovanju od rada Ministarstva financija, za čiji je uspjeh jednako tako nužna čvrsta sinergija s tim ministarstvom. S druge strane, moje je iskustvo da ministru financija dobro dođe podrška potpredsjednika Vlade, koju će u meni uvijek imati. Zato ja sinergiju između mene i ministra financija vidim kao jaku točku ove Vlade.
Zdravko Marić danas je predstavio veliki reformski zaokret - poreznu reformu. Siguran sam da ćete dati snažnu podršku tom projektu, ali vas kao makroekonomisticu ipak moram pitati gdje vidite ključne rizike reformskog paketa? Uvijek postoje rizici.
- Ključni rizik ili ključni izazov vidim u zadaći svih članova Vlade da ostanu uporni u daljnjoj kontroli svih troškova i rashoda. Smatram da su svi ministri svjesni kako prijeko potrebno porezno rasterećenje koje se predlaže ovom reformom zahtijeva u svakom resoru vrlo oprezno i mudro upravljanje rashodima. Zato svatko od nas u svojoj resornoj odgovornosti mora nastaviti tražiti i provoditi mjere kontrole troškova koje će omogućiti da osiguramo jeftinije javne usluge uz zadržavanje njihove primjerene kvalitete. Neovisno o relativno povoljnim gospodarskim okolnostima u kojima se pokreće porezna reforma, ona u suštini znači da je Vlada odlučila efekte pozitivnog gospodarskog rasta kroz sniženje poreza prepustiti gospodarstvu i građanima, a ne povećati proračunsku potrošnju. Inzistiranje na tom putu neće biti lagano, ali je nužno za daljnje ubrzanje rasta koji će onda donijeti i nova radna mjesta i veće plaće. Društvene potrebe i želje uvijek su velike, ali bez kontrole rashoda nećemo moći usmjeriti ovo porezno rasterećenje prema povećanju gospodarskog rasta. A upravo je ubrzavanje gospodarskog rasta naš najvažniji cilj.
Imate li prve reakcije na poreznu reformu?
- Porezna reforma je tek predstavljena te će svim zainteresiranim stranama ipak trebati neko vrijeme da sagledaju sve njezine aspekte i učinke. Međutim, ono što stalno treba ponavljati i naglašavati jest da se radi o sveobuhvatnoj reformi čije pojedinačne promjene mogu postići snažan učinak na rast samo ako se primjenjuju kao cjelina. Naime, čak i oni gospodarski subjekti koji će u jednom dijelu biti suočeni s povećanjem porezne stope, kao, na primjer, ugostiteljstvo, u drugom će dijelu istodobno osjetiti pozitivne učinke rasterećenja kroz snižavanje poreza na dobit ili dohodak. Gospodarskim subjektima zato treba dati određeno vrijeme da sagledaju cjelokupnu sliku.
Nije tajna da se vi i gospodin Goran Marić ne slažete u cijelom nizu pitanja. Mediji ponavljaju kako vi i Goran Marić ne možete raditi u istoj Vladi zbog vrlo različitih ekonomskih pogleda. Kako vi zamišljate vašu suradnju? Kako je uopće riješen model upravljanja u gospodarskom resoru? Čujemo da je Goran Marić dobio vlastitu koordinaciju. Znači li to da on nije pod vertikalom vas kao potpredsjednice Vlade za gospodarstvo? Tko će donositi odluke o državnim tvrtkama? Radi se o cijelom nizu pitanja koja intrigiraju javnost.
- Treba razumjeti da je Vlada kolektivno tijelo u kojem svi njegovi članovi surađuju s ciljem najboljeg mogućeg funkcioniranja države. Izdvajanje razlika u mišljenju samo dvoje članova Vlade implicira da ostalih osamnaest imaju monolitno mišljenje o svim problemima. To je prilično nerealno. Dakle, podsjećanje na razlike u ekonomskim stavovima koje smo u nekim stvarima u određenim vremenima imali Goran Marić i ja nesporno je pravo onih koji prate Vladin rad, ali to inzistiranje zapravo odvlači pozornost od onoga bitnog, a to je odlučnost Vlade kao cjeline da se bavi rješavanjem brojnih problema koji objektivno postoje u našem gospodarstvu. A malo je koja naša Vlada u svoj mandat ušla s ovako jasnim ciljem da bude fokusirana na realne i životne probleme i gospodarstva i građana.
No, postoji, recimo, teorija da će za održavanje razine obećanog proračunskog deficita biti potrebna privatizacija, a Goran Marić poznat je kao njezin gorljiv protivnik. S druge strane, on će biti zadužen, prema dostupnim informacijama, za poduzeća koja su kandidati za privatizaciju. Tko će donositi odluke o privatizaciji? Goran Marić, Zdravko Marić, vi kao potpredsjednica…?
- Najveću inicijativu imat će Sabor jer usvaja proračun. Nakon što Sabor usvoji proračun, on postaje okvir za djelovanje svakog člana Vlade. A ovogodišnji proračun, kao i oni budući, ima i imat će za cilj smanjivanje deficita i javnog duga. Kao što je to bio slučaj u ovoj godini, i u sljedećim ćemo godinama planirati određene prihode od privatizacije, baš kao i od dividendi državnih tvrtki. Međutim, već je predsjednik Vlade na prvoj sjednici bio vrlo jasan rekavši da privatizacije strateških resursa i strateške infrastrukture neće biti. Istodobno, djelomična ili potpuna privatizacija državnih tvrtki koje sudjeluju u tržišnoj utakmici treba, osim prihoda za proračun, omogućiti njihovu veću uspješnost, brži rast poslovanja, a time i prostor za veće zapošljavanje. Ostvarivanje te politike zajednička je zadaća svih članova Vlade. Baviti se spekulacijama o osobnostima i osobnim stavovima skretanje je s onog bitnog.
Da, ali bit će tu osjetljivih situacija. Primjerice, država u portfelju ima dionice problematičnih tvrtki poput Petrokemije, Badela ili Imunološkog zavoda. Tko će točno voditi procese, donositi preporuke i odluke? Je li to sada kod Gorana Marića ili kod vas? Je li uopće razrađen mehanizam rješavanja problema?
- Pojasnit ću kako općenito funkcionira sustav upravljanja državnom imovinom: vlasnička prava hrvatske države zastupa DUUDI (novo Marićevo ministarstvo, op. a.). I danas, a i ubuduće svako resorno ministarstvo sudjeluje u upravljanju poduzećima koja se bave djelatnošću iz područja pojedinog resora. Znači da je bespredmetno inzistiranje na preklapanju odgovornosti novoga ministarstva s odgovornostima postojećeg Ministarstva gospodarstva zato što je DUUDI već danas isto kao i buduće ministarstvo po zakonu upućen na suradnju sa svim resornim ministarstvima. Recimo s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture za Croatia Airlines.
Ali što to znači u praksi…
- To u praksi znači da se očekuje kako će DUUDI, transformiran u ministarstvo, dakle s većom težinom u Vladi i pod jasnijim vodstvom ministra, biti bolje fokusiran na svako pojedinačno poduzeće iz svog portfelja nego što je to danas. Pa će i potreba za ad hoc i vatrogasnim angažmanima resornih ministarstava biti manja. Isto tako, treba znati da je današnji DUUDI, a buduće ministarstvo, nadležan i za upravljanje državnim nekretninama. To je jako važan posao i zato bih ja preporučila razgovor o detaljima rada novog ministarstva s nadležnim ministrom Marićem.
Evo, idemo kroz primjer: u DUUDI-ju se vodi 44,4 posto Ine. DUUDI zastupa vlasnička prava države, a to je sada novo ministarstvo koje vodi Goran Marić. S druge strane, poznato je da bi sve energetske tvrtke sada trebalo kontrolirati Ministarstvo zaštite okoliša, koje sada pod Mostom. Hoće li Most donositi odluke u suradnji s Marićem ili ih može donositi samostalno? Kako će sve to zajedno ići? Ne radi se samo o personalnim odnosima nego i odnosima među strankama.
- U Vladi niti jedan ministar ne donosi odluke samostalno, nego ih donosi Vlada na prijedlog pojedinog ministra. U slučaju Ine, to je resorni ministar nadležan za zaštitu okoliša. Međutim, mislim da je svima jasno da problemi koji postoje između hrvatske države i MOL-a kao dioničara u Ini zahtijevaju pozornost i jedinstveno djelovanje cijele Vlade. A da je to stvarno tako potvrđuje i fokusiranost predsjednika Vlade na ovaj problem, koji je u obraćanju na početku prve Vladine sjednice govorio i o njezinim stavovima po pitanju odnosa s MOL-om.
Gospodin Petrov je rekao da bi se vi trebali izuzeti iz odlučivanja o Ini jer ste u potencijalnom sukobu interesa zbog toga što vam je suprug član Uprave Ine. Jeste li u sukobu interesa? Namjeravate li se izuzeti iz procesa odlučivanja u Ini?
- Ne razumijem od čega bih se trebala izuzeti i u kakvom bih sukobu interesa bila. Ponovo, u suštini to je tema za skretanje pozornosti. Ovoga puta s pomutnje koju su izazvali kolege iz Mosta svojim nespretnim izjavama upravo o Ini, koja se kao i cijeli energetski sektor nalazi u resoru Mostova ministra Dobrovića. Međutim, drago mi je da su svojim izjavama i predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i nezavisni stručnjaci jasno odbacili ideju o bila kakvom sukobu interesa u odlučivanju o Ini. A ako bi Vlada koje sam član ikada i donosila bilo kakve odluke koje bi se ticale mene osobno ili moje obitelji, budite sigurni da ću se iz njih izuzeti. Sigurna sam, osim toga, da ćete to pozorno pratiti.
Kako se uopće slažete s Mostom i njegovim liderom Božom Petrovom?
- Gospodina Petrova sam osobno upoznala tek prošli tjedan, međutim, očekujem jako dobru suradnju. Ovo ne govorim samo općenito, iz pristojnosti, nego i zbog toga što se gospodin Petrov u svojem radu zalagao, a mislim da se i dalje zalaže za ideje koje i ja osobno snažno podržavam. Govorim konkretno o načelima depolitizacije i profesionalizacije u reformi javnog sektora. Naime, gospodin Petrov je tijekom prošle godine u nekoliko navrata javno ukazivao na moje političko djelovanje u tom području, spominjući me imenom i prezimenom, isto kao i reformske zakone koje sam svojedobno predlagala u Saboru. Iz toga i općenito reformskog opredjeljenja Mosta zaključujem da postoje dobri temelji da se napokon neke od ovih ideja kroz suradnju u Vladi napokon i provedu.
Pretpostavljamo da ste napravili prvu brzu snimku stanja u Ministarstvu gospodarstva koje preuzimate. Kakvi su prvi dojmovi? Vi zapravo ostajete bez Uprave za energetiku i rudarstvo, koja se premješta u Mostovo Ministarstvo zaštite okoliša, a to je dosad vjerojatno bilo najvažnija uprava u Ministarstvu? Na čemu će biti vaš fokus sada kad ostajete bez nje? Je li moguće usmjeravati gospodarstvo bez odgovarajućeg upliva na energetiku?
- Slažem se da je gospodarska važnost energetike ogromna, međutim, odlazak te Uprave u suštini je proširio prostor da se Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta profilira upravo onako kako mu ime govori. Kao Ministarstvo koje je jednako okrenuto prema svim dijelovima gospodarstva spremno na iniciranje i provođenje promjena potrebnih za kontinuirano unapređivanje poslovnog okruženja. U tome me posebno motivira spoznaja da u Hrvatskoj postoje izvrsna poduzeća koja proizvode, izvoze na najkonkurentnija tržišta, a nikada ništa posebno od države nisu niti dobila niti tražila. Baš takvi zaslužuju podršku ovog ministarstva, i to bez da je posebno zahtijevaju i traže. Zbog toga će u fokusu njegova rada biti aktivnosti vezane uz otklanjanje administrativnih prepreka poslovanju, pojednostavljenja propisa, smanjivanje troškova primjene propisa... Jedan od prvih koraka bit će novi zakon o javnoj nabavi.
A što je s neporeznim nametima?
- To isto tako znači da će Ministarstvo postati mjesto stalnog praćenja neporeznih nameta upravo onako kako je to prije nekoliko dana predložila Udruga ulagatelja. Želim pokazati da se ni ja ni moji suradnici ne bojimo usvajanja dobrih prijedloga koji dolaze od strane poduzetnika. Zato želim pokrenuti direktniju komunikaciju i, rekla bih, partnersku komunikaciju s industrijom, izvoznicima, ICT sektorom, obrtnicima i drugima kako bismo u potpunosti razumjeli probleme s kojima se suočavaju. Na tome ću intenzivno raditi u sljedećim tjednima i mjesecima. Ova Vlada sigurno neće biti samo Vlada javnog sektora.
No, Ministarstvo se bavi i drugim pitanjima, recimo strateškim investicijskim projektima…
- Točno, Ministarstvo koordinira proces utvrđivanja strateških investicijskih projekata. Trenutno je na listi kandidata 30-ak projekata, a postoje i prijedlozi za pojednostavljenje postupka. Moj je cilj u ovom trenutku da se proces izbora projekata odvija što je moguće efikasnije i brže. Međutim, krajnji cilj je da nam ovakvi posebni postupci nisu potrebni. A neće nam biti potrebni ako uredimo funkcioniranje javnog sektora. I to je krajnji cilj - ne samo moj nego, uvjerena sam, i svih drugih članova Vlade. Naravno, kada govorimo o drugim aktivnostima Ministarstva, ne smijemo zaboraviti ni upravljanje fondovima EU u vrlo važnim područjima industrije, inovacija, poduzetništva i obrta.
Privlačenje stranih investicija? Postoje li već konkretne ideje?
- Agencija za investicije i konkurentnost provodi konkretne planove i aktivnosti. Ulog u povećanje atraktivnosti Hrvatske kao investicijske destinacije bit će porezna reforma i snižavanje poreznog tereta, ali i aktivnosti ovog ministarstva na smanjivanju administrativnog i regulatornog opterećenja. Trebamo doći do promotivnog paketa za poslovne prilike u Hrvatskoj koji će funkcionirati u općenito poboljšanoj poslovnoj klimi.
Podrazumijeva li angažman u Vladi i povratak u HDZ? U stranci su i danas ljudi koji su vas prilično ružno govorili o vama kada ste odlučili napustiti HDZ zbog antireformskog okružja.
- Dobro je poznato zbog čega sam prije dvije godine izašla iz HDZ-a. Mene nikada nije zanimao život u prošlosti ili zavaravanje da su ekonomski problemi sekundarna pitanja koja rješavaju neki tamo tehničari. Sve što smo vidjeli i čuli od novog predsjednika HDZ-a Plenkovića pokazuje da se HDZ vraća na trag politike desnog centra, politike koja jaku Hrvatsku s jasno naglašenim hrvatskim nacionalnim bićem izgrađuje u okviru europskih vrijednosti kojima nesporno pripadamo. Zbog toga sam podnijela zahtjev za učlanjenje u HDZ. Međutim, o njemu u odgovarajućoj statutarnoj proceduri odlučuje HDZ.