Radi se na izradi Zakona o lustraciji. Taj zakon neće predstavljati lov na vještice i ne bi smio biti progon nikoga, nego lustracija treba biti jedna nit vodilja da nijedan zločin od svibnja 1945. ne može ostati nekažnjen. Kao što Izrael i danas lovi naciste u poodmakloj dobi, ne vidim razloga zašto ne bismo i mi lovili zločince iz komunističkog režima”, izjavio je u intervjuu u novom Globusu Ivan Tepeš, potpredsjednik Hrvatskoj sabora i predsjednik stranke HSP AS.
Na nacrtu Zakona o lustraciji radi Udruga Hrvatski križni put, čija je predsjednica Bruna Esih, znanstvenica s Instituta Ivo Pilar koja je bila i posebna izaslanica predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović u Bleiburgu. Istaknuti član te udruge, koji je trebao biti i voditelj skupine za izradu tog zakona, aktualni je ministar kulture Zlatko Hasanbegović, inače recenzent knjige Vice Vukojevića o Udbi. No, sam ministar kulture Zlatko Hasanbegović jučer nam je rekao kako se on neće baviti izradom nacrta prijedloga Zakona o lustraciji kojeg u planu ima Udruga.
S veleposlanicima
- Dao sam ostavku u svim udrugama u kojim sam djelovao te se tako kao ministar neću baviti djelokrugom rada udruga. Samim tim neću sudjelovati ni u radu udruge Hrvatski križni put - rekao nam je Hasanbegović. Ipak, kako neslužbeno doznajemo, ministar se jučer se susreo i sa češkim veleposlanikom u Hrvatskoj Martinom Kosatkom. Osim o kulturnoj suradnji između dvije države, na sastanku je bilo riječi i o korištenju arhivske građe iz vremena komunističkog režima kao i o češkim iskustvima sa različitim lustracijskim modelima. Češka je sa lustracijom započela jos 1991., proces je trajao do 2000., a cilj je bio da niti jedan od dužnosnika komunističke partije ne može aplicirati na posao u javnoj službi.
O iskustvima korištenja arhivske građe, Hasanbegović će razgovarati i sa ministrima kulture zemalja bivšeg istočnog bloka kao i sa veleposlanicima tih zemalja u Hrvatskoj. Budući da je on u međuvremenu postao ministar, Udruga će uskoro održati sabor na kojem će se odrediti novo vodstvo, pa stoga Esih nije htjela previše komentirati kako bi taj zakon mogao izgledati, ali je napomenula da se zapravo ni neće tako zvati.
- Prije izrade nacrta stručne skupine s kojom kao udruga surađujemo (povjesničari, pravnici, sociolozi, etičari...) te otvaranja javne rasprave, članovi Udruge neće se izjašnjavati niti izlaziti s detaljima samog prijedloga. Ali smisao zakona nije u obračunu s pojedincima već u razumnom i objektivnom suočavanju s poviješću i s negativnim naslijeđem totalitarnog komunističkog režima - kaže Esih.
Kraj Udbine mreže
Ono što je poznato iz njenih prijašnjih intervjua jest to da će najvažniji dio zakona biti onaj u kojem se govori da svi oni koji su proizašli iz bivšeg komunističkog sustava, posebice ako su bili u poziciji donošenja odluka na štetu nepodobnih pojedinaca, ne bi smjeli imati utjecaj u današnjem hrvatskom društvu.
- Gotovo svakodnevno svjedočimo da imamo problem s ljudima iz iste Udbine mreže, odnosno novim ljudima koje su ovi putem sustava proizveli i koji su usvojili istu metodologiju rada. Stoga argument da su, primjerice, suradnici i dužnosnici Udbe danas u godinama kada su jedva živi ili to više nisu i da se radi o izmišljenome lovu na vještice, zapravo ne stoji. Isto tako i mimo te Udbine suradničke mreže postoje ljudi koji su se ogriješili o ljudska prava i slobode drugih, a u svoju vlastitu korist te njihovo djelovanje nije i ne smije ostati tajna. I za takve će se naći mjesta u ovome zakonu, a onda ga neće smjeti biti u tijelima državne vlasti, pojasnila je Esih u intervjuu Maxportalu u listopadu prošle godine.
Aktualni ministar Hasanbegović u studenom prošle godine u emisiji Bujica iznio je svoj stav o tom pitanju rekavši da je lustracija nužna, posebno nakon slučaja Lex Perković.
“Zbog proizvodnje sustavnoga zaborava treba javnost podsjetiti da je jedna od stvari po kojem će Milanovićeva vladavina ostati zapamćena tzv. Lex Perković, a to je pokušaj onemogućavanja primjene europskog uhidbenog naloga zbog zaštite osumnjičenih jugoslavenskih tajnih službi. Pokazuje da je lustracija nužna i temeljni preduvjet za društvenu katarzu i suočavanje s baštinom jugokomunizma i njegovih posljedica do danas”, kazao je Hasanbegović.
U Hrvatskoj je još 1999. postojala ideja da se donese sličan zakon, ali je tada vladajući HDZ to odbio. Postojala je Komisija koja je predlagala donošenje zakona, ali i Vijeće kojem su bili Vice Vukojević i Bože Vukušić. Vukušić danas kaže da se tadašnji vrh stranke vjerojatno bojao da i njih ne zahvati takav zakon. Međutim, sadašnji vrh HDZ-a, na čelu s Tomislavom Karamarkom, nekoliko je već puta javno govorio o potrebi donošenja zakona.
“Lustracija nije lov na pojedine ljude, nego promjena društvene klime i zauzimanje za istinu, naša je odluka da ne želimo imati posla s vrijednostima prije 90-ih godina”, stav je predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.
- S Karamarkom sam nekoliko puta razgovarao o tome i rekao mi je da će, ako se to ozbiljno i savjesno pripremi, on apsolutno biti za takav zakon - kaže Bože Vukušić, inače bivši tajnik Hrvatskog križnog puta.
Okupiti stručnjake
Njegov stav oko tog zakona sličan je i onome koji zastupa Bruna Esih. Vukušić smatra da se prvo trebaju proučiti svi slični zakoni u Europi, potom okupiti sve relevantne stručnjake koji bi radili na zakonu koji bi se prilagodilo hrvatskim uvjetima, a onda nakon javne rasprave tek donositi zakon. Prema njemu, takav zakon bi se odnosio na one koji sada rade u državnim i javnim strukturama, ili koji se tek namjeravaju postaviti na neke dužnosti, a u prijašnjem su režimu bili naručitelji ili izvršitelji politički motiviranih ubojstava ili oni koji su kršili ljudska prava na bilo koji način.
- Svjesni smo da je jako malo tih ljudi danas živo, da su oni koji su živi u mirovini te da nisu u strukturama, ali bitna je poruka. Zakon nije u osnovi namijenjen progonu, nego se u kolektivnu svijest treba ugraditi načelo da nitko ne smije raditi na štetu ljudskih prava i sloboda pojedinaca i da će zbog toga ostati nekažnjen - pojašnjava Vukušić.
Preduvjet za to je izmjena Zakona o arhivskoj građi, kaže Vukušić, kako bi se javnosti mogli predočiti svi spisi iz tog doba, na temelju kojih bi se onda lustriralo.
- Trebao bi se formirati poseban ured eksperata koji bi proučavao dosjee - smatra Vukušić.
Protiv novih podjela
I dok vrh HDZ-a, te HSP AS-a čvrsto podržavaju donošenje ovakvog zakona, koalicijski partneri Most i HSLS ne bi se time bavili.
- Nemamo ništa protiv toga da se saslušaju prijedlozi naših partnera, da vidimo na koji bi se način to izvelo, ali u ovom trenutku mislim da su za građane važnije teme o gospodarstvu - kaže za Jutarnji Miroslav Šimić, prenoseći stav Mosta.
Šef HSLS-a Darinko Kosor pak kaže da se njegova stranka zalaže da svi djelatnici obavještajnih službi iz starog sustava koji su učinili bilo kakva kaznena djela budu procesuirani odmah, ali prema važećim zakonima.
- Ne vidim nikakav razlog da čekamo neki novi zakon jer svatko tko je počinio kazneno djelo morao je već odavno biti sankcioniran, a ako nije, to treba odmah napraviti. A ako netko želi raditi zakone za nove političke podjele, takve prijedloge zakona HSLS apsolutno ne podržava - kaže Kosor.
Branko Hrg, predsjednik HSS-a, samo je kratko rekao da on protiv takvog zakona ne bi imao ništa protiv, ali da o tome nikad nisu raspravljala stranačka tijela.