Već navikla na loše ekonomske rezultate i sa skromnim očekivanjima, hrvatska javnost u posljednje je vrijeme sve češće “ugodno iznenađena” nakon što službena statistika objavi podatke o BDP-u. Tako je bilo i ovaj put kada je rast BDP-a u drugom kvartalu 2016. iznosio 2,8 posto, a makroekonomisti su očekivali da će se kretati oko 2,3 posto.
Pritom su, naravno, neizostavne i rasprave tko je za to najviše zaslužan, prethodna Vlada ili ova na odlasku, a trenutačno su popularne i konstatacije da nam najbolje ide kada nemamo Vladu.
Iako oporavak ekonomije ohrabruje, valja imati na umu i neke manje ugodne činjenice: nešto brži rast od očekivanog ipak treba najviše zahvaliti sreći, kao što su povoljne vanjske okolnosti i posebno pad cijene nafte, k tome rast opet predvodi potrošnja kućanstava kao i u vrijeme prije krize, a na kraju Hrvatska i s “boljim od očekivanog” rasta nastavlja zaostajati za usporedivim zemljama.
Rast potrošnje
Gotovo 60 posto hrvatskog BDP-a čini potrošnja kućanstava, a ona je u drugom kvartalu porasla za tri posto i time najviše pridonijela ukupnom rezultatu. U čemu je tajna te povećane potrošnje kućanstava, s obzirom na to da ove godine nije došlo do značajnijeg povećanja plaća, niti rasta zaposlenosti. Kako jedan od razloga koji potiče potrošnju spominjala se deflacija, osobito pad cijena goriva, zbog čega građanima ostajalo više novca u džepu za potrošnju na druge potrepštine. Međutim, uz rast potrošačkog optimizma, čini se da su potrošnje najviše potaknule turističke devize koje su se slile u privatni sektor.
Kako objašnjava Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, turističke usluge uglavnom se odnose na privatni smještaj koji raspolaže s “kešom” i njime diže osobnu potrošnju.
Glavni pokretač
Tako je turizam, od kojeg se očekuje da će ove godine donijeti oko 400 milijuna eura više nego lani, postao glavni generator oporavka domaće potrošnje. To, naravno, ima i svoju drugu strane medalje. Usto što ujedno vodi i povećanje uvoza, turizam je ipak djelatnost koja ne može osigurati značajniju dodanu vrijednost i u pravilu podrazumijeva tek privremeno zapošljavanje na manje zahtjevnim radnim mjestima. Kao drugi uzrok po važnost za povećanje BDP-a, ravnatelj DZS-a Marko Krištof naveo je rast izvoza roba i usluga “koji je bio slabiji nego prije, ali i dalje najznačajnija komponenta hrvatskoga gospodarstva”. Ta komponenta BDP-a povećana je u drugom kvartalu za 4,1 posto, dok je u prethodnom tromjesečju iznosila 7,1 posto, a u zadnja tri mjeseca prošle godine 11,6 posto. Međutim, ako se za izvoz usluga, odnosno turizam, i može reći da je najvažnija komponenta hrvatskoga gospodarstva, za izvoz roba baš i ne.
RAST BDP-A U ODABRANIM ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
Trajni problemi
Analitičari RBA, primjerice, nešto su manje impresionirani izvoznim rezultatima i naglašavaju da je u drugom kvartalu “doprinos neto inozemne potražnje bio negativan”. Jer, s rastom izvoza roba i usluga povećan je i uvoz roba i usluga i to za 6,7 posto. A to je posljedica visoke uvozne ovisnosti domaćeg gospodarstva pa je uobičajeno da je oporavak osobne potrošnje i izvoza, osobito usluga, popraćen i uvozom roba.
- Analize pokazuju da se u području izvoza roba posljednjih godina događaju promjene na bolje, ali ostaje problem da je izvoz mali i da je nedovoljno konkurentan - objašnjava Živković Matijević. Sve procjene govore da bi i treći kvartal mogao donijeti solidan rast BDP-a, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, a ako posljednja tri mjeseca u ovoj godini budu i nešto lošija, ovogodišnja stopa rasta mogla bi doseći oko 2,5 posto. U RBA procjenjuju da bi BDP ove godine mogao rasti po stopi od 2,3 posto, nakon prošlogodišnjih 1,5 posto. Premda je to znatno više od svih procjena, osobito onih koji su iznosili domaći prognostičari, Hrvatska i dalje ne uspijeva sustići većinu drugih usporedivih zemalja.
Za stabilan i održiv rast, koji se neće događati po inerciji i zahvaljujući dobro posloženim vanjskim faktorima, kako podsjeća Živković Matijević, potrebno je mnogo više. Iznova se polažu nade u buduću Vladu koja bi konačno trebala pobrati zasluge za ubrzanje ekonomskog rasta, provođenjem reformi i podizanjem konkurentnosti domaće ekonomije. To uz ostalo znači da povećanje domaće potražnje ne mora nužno za sobom povlačiti rast uvoza, nego i veću prodaju domaće robe. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, smatra da se povećanje konkurentnosti može najbrže postići kroz porezno rasterećenje. Iz tog razloga smatra da bi prvo čime bi se Vlada trebala pozabaviti jest rasterećenje cijene rada. To su obećanje dale obje vodeće stranke, a ostaje vidjeti hoće kako će ga i ostvariti, a da pritom ne naruše proces fiskalne konsolidacije.
Da političare čeka veliki posao podsjetio je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavca Davor Majetić. On je rekao da je vijest o nastavku rasta BDP-a pozitivna za hrvatsko gospodarstvo, ali upozorava da to nije znak da su stvorene pretpostavke za dugoročan i stabilan rast.
Opasnosti
- Stope po kojima rastemo još su preniske da bismo mogli početi nadoknađivati zaostatak za drugim članicama Europske unije, a bolna je činjenica da smo i dalje jedna od najslabijih ekonomija - rekao je. Posljednji podaci Eurostata pokazuju da je Rumunjska, primjerice, u drugom tromjesečju ostvarila rast od 5,9 posto, u Slovačkoj je iznosio 3,7 posto, a u Bugarskoj tri posto. Ipak, smanjuje se jaz koji je bio izražen proteklih godina i o budućim vlastima ovisi hoće li dobro iskoristiti sadašnji zamah. Tako Majetić smatra da je “opasno i neodgovorno ovu situaciju koristiti kao izgovor da bi se i dalje izbjegavala provedba reformi”.