“Predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave novim prijedlogom zakona postaju suvišna! Ako i u konačnoj verziji zakona ostanu odredbe kojima će praktično predstavničkom tijelu biti onemogućeno da na bilo koji način na (ne)usvajanju proračuna ugrozi poziciju župana, gradonačelnika ili načelnika, onda predstavnička tijela gube svrhu svog postojanja i onemogućuje se bilo kakav smisleni i konkretan rad u njima.
Ovakav prijedlog nije dobar, dapače, on je štetan za demokratske procese!” napisao je na Facebooku Tomislav Stojak, zastupnik HNS-a u zagrebačkoj Skupštini.
Naime, u ponedjeljak je u javnu raspravu upućen nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, prema kojem se više neće moći rušiti čelnici jedinica ako im se ne usvoji proračun, kao što je bio slučaj dosad. Prijedlog zakona, koje je uputilo Ministarstvo uprave, sada regulira ta pitanja na način da ako Vijeće ili Skupština ne prihvati predloženi proračun čelnika grada, općine ili županije, Vlada raspušta Vijeće ili Skupštinu, čelnik ostaje, i raspisuju se prijevremeni izbori za predstavničko tijelo. Ako ni s tim novim tijelom čelnik ne dobije potvrdu proračuna, tek onda pada i on i Vijeće ili Skupština, a jedini slučaj kada smjenjuje čelnik je ako on ne predloži proračun do potrebnog roka.
Iako bi se na prvi pogled moglo zaključiti kako bi HDZ-ov koalicijski partner, HNS, mogao raditi probleme oko ovog zakona i ne glasati za njegovo usvajanje u Saboru, Stojak u razgovoru za Jutarnji list pojašnjava da se ipak radi samo o njegovu osobnom stavu.
- U HNS-u još nismo raspravljali o ovom zakonu, međutim, tvrdim da ovakav zakonski prijedlog omogućava nedodirljivost gradonačelnika, a opoziciju sasvim marginalizira. Ima još skrivenih caka, recimo Gradska skupština može usvojiti godišnji proračun, koji će kasnije doživjeti dva ili tri rebalansa i biti sasvim drukčiji od onoga što je izglasano, a nitko neće moći ništa gradonačelniku i njegovoj ekipi - upozorava Stojak.
Ipak, izgleda da su u vrhu HNS-a puno pomirljiviji prema najavljenim izmjenama zakona. Milorad Batinić, HNS-ov potpredsjednik Sabora, objašnjava da u HNS-u nisu sudjelovali u izradi zakona, tako da će stranka konačno stajalište zauzeti idući tjedan. Ali u načelu, Batinić drži da je potreban kompromis, koji će spriječiti da gradonačelnici budu faktično nedodirljivi, ali ih pritom treba zaštititi od permanentne mogućnosti smjenjivanja.
- Treba uzeti u obzir da se gradonačelnici i zamjenici biraju direktno, a vijećnici preko stranačkih lista, a to nije ista stvar. Zato ćemo u HNS-u dobro proučiti ovaj prijedlog i sugerirati balansirane izmjene - kaže Batinić.
Batinić načelno podržava i ideju o spajanju lokalnih i predsjedničkih izbora od 2025., koja se pojavila na sastanku Radne skupine za izradu ovog zakona. Prema toj ideji predsjednički i lokalni izbori bi se spojili, mandat lokalnih čelnika trajao bi pet godina, a mogli bi se uzastopno birati dva ili tri puta.
Arsen Bauk, bivši SDP-ov ministar uprave, referirajući se na ove zakonske izmjene kaže kako bi bilo bolje da se išlo na varijantu kada se drugi put s novim Vijećem ne usvoji proračun, da pada samo gradonačelnik, a ne opet i Vijeće.
- Možda bi se time postigla veća ravnoteža. Ove izmjene sada idu više u korist gradonačelnika, mislim da će biti više kohabitacija, a ne znam koliko to može biti funkcionalno - smatra Bauk.
Kada je riječ o ideji spajanja predsjedničkih i lokalnih izbora, Bauk kaže kako bi bilo bolje da se ide na objedinjavanje izbora za Europarlament i lokalnih izbora:
- Nisam ni za ograničavanje mandata, jer ako narod želi birati svog čelnika nekoliko puta, trebao bi na to imati pravo, a ako radi mimo zakona, to je stvar pravosudnih tijela, a ne građana.