Neka Ivica Todorić javno objasni u kakvoj je situaciji Agrokor, kako on misli riješiti problem i koje su njegove ideje o restrukturiranju Agrokora. Nama je predloženi model neprihvatljiv.
Zanima nas aktivna uloga države, ne tako da bude dominantan vjerovnik, nego vjerovnik koji će štititi radnike, dobavljače i prava države, te da ravnopravno s ostalim vjerovnicima sudjeluje u procesu restrukturiranja Agrokora, istaknuo je jučer Siniša Hajdaš Dončić, član Predsjedništva SDP-a i saborski zastupnik, komentirajući prijedlog Zakona o postupku izvanredne uprave koji je u petak najavila u kratkim crtama ministrica gospodarstva Martina Dalić. Taj Zakon bi se trebao primjenjivati na tvrtke s više od 8000 zaposlenih i dugom većim od 7,5 milijardi kuna.
Sukob interesa
No, Hajdaš Dončić smatra da problem Agrokora ima svoju povijest. - U slučaju Agrokora riječ je o ortačkom kapitalizmu koji je nastao u vremenima pretvorbe i sada sve dolazi na naplatu, jer je ekonomija toliko izložena jednom sustavu - rekao je Hajdaš Dončić i nastavio da je počelo s istom strankom koja sada ima problem i ne zna kako ga riješiti. Po njemu, prisutan je i problem sukoba interesa.
- Prvo se Dalić izuzima od slučaja Ine, onda se Marić izuzima od slučaja Agrokor, pa će sad vjerojatno ona preuzeti brigu o Agrokoru, a on o Ini. To je jedna klijentelističko-lobistička vlada koja isključivo pogoduje krupnom kapitalu - istaknuo je.
SDP se zalaže za apsolutno drukčiji model, kaže Hajdaš Dončić, država kao partner i kao dio cijelog procesa s tri ključna faktora - koliko iznosi dug malih dobavljača, kolike su plaće radnika i koliki je dug prema PDV-u.
Domino-efekt
Josip Tica, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i novi ekonomski strateg SDP-a, smatra da bi Agrokor u domino-efektu mogao proizvesti i svojevrsnu “recesijsku zarazu” sustava.
Ni, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak nije oduševljen predloženim nacrtom zakona. Ustvrdio je da će ta stranka sve napraviti da hrvatski građani ne vraćaju tuđe dugove.
- Ako je nekome palo na pamet da država i Vlada imenuju upravu i da upravljaju, a da onda građani Hrvatske vraćaju dugove nastale u Agrokoru, to se neće dogoditi, to u Saboru neće proći - odrješito je najavio Vrdoljak na tradicionalnoj akciji dijeljenja besplatnih sadnica trešanja na Trešnjevačkom placu.
Tko će vraćati dugove
On upozorava da bi Vlada trebala odgovoriti na pitanje tko će vraćati dugove i je li se razgovaralo s kreditorima, obvezničarima, dobavljačima i partnerima o tome koja je njihova uloga u svemu. Isto tako, njemu nije jasno ni je li se o novoj situaciji razgovaralo s Mostom.
- Oni su nebrojeno puta u ova četiri mjeseca pokazali da ‘izbacuju balone’ prije unutarnjeg dogovora, od porezne i kurikularne reforme, situacije s Inom, plinom, HEP-om, a sada je došao i lex Agrokor - istaknuo je.
Za potpredsjednika SDP-a Peđu Grbina simptomatično je da smo, kako je rekao, u proteklih nekoliko mjeseci svjedoci dvije državne intervencije u gospodarstvu koje su primjer socijalističkog uplitanja kakvo je čak i u bivšoj Jugoslaviji napušteno još ‘70-ih godina.
- S jedne strane, imamo najavu nacionalizacije Ine, dakle, država će preuzeti naftnu industriju, dok s druge imamo najavu uvođenja prisilne uprave u Agrokor gdje će, ako je točno ono što pišu mediji, ministar gospodarstva imati ovlasti izravnog upliva na poslovne odluke tako postavljene prisilne uprave - rekao je Grbin.
Kao političar i kao građanin ove zemlje poručujem: “Nećeš spašavati Agrokor mojim novcem”, rekao je. Na pitanje tko bi po njemu trebao ponuditi rješenje, odlučno je istaknuo da je rješenje za Agrokor dužan ponuditi onaj koji je stvorio problem, a to je Agrokorova Uprava, a država mora zaštititi radnike.
Za uži krug
Osim političara, protiv zakona je struka. Sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, komentirajući najavu zakona za Index, istaknuo je da “u Hrvatskoj živimo po zakonima koji su pisani isključivo za korist užeg kruga pojedinaca”. Sada, istaknuo je, prelazimo na tamnu stranu svjetske povijesti prava jer je taj krug sve manji. Prema njegovu mišljenju, prijedlog zakona vrlo vjerojatno je neustavan.
- Teško mi je zamisliti da bi najavljeni zakon mogao biti suglasan s Ustavom i odredbom da je država dužna osigurati svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu - upozorio je Kolakušić i tu tvrdnju potkrepljuje činjenicom da se spominje kako bi povjerenik imao odriješene ruke da otpiše dugove, što je, podsjeća sudac koji je odradio mnogo predstečajnih nagodbi, u izravnoj suprotnosti s ustavnom zaštitom prava vlasništva.
Također, prema njegovu mišljenju, upravo najave posebnog zakona za “sistemske tvrtke” pokazuju da imamo katastrofalne i potpuno nepromišljene zakone. “Nakon 15 verzija stečajnog i predstečajnog zakona opet idemo u izmjene”, zaključio je Kolakušić.
Treba spasiti radna mjesta, a ne vlasnika
Porezni obveznici ne mogu sanirati ničije privatne dugove bez obzira na to zove li se on Todorić - istaknuo je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, komentirajući prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave.
Prema njegovima riječima, država treba pomoći svakom poduzetniku koji se nađe u problemima ako je cilj spašavanje radnih mjesta, ali ne tako da se pomaže vlasniku, poduzeću i privatnom kapitalu.
- Zakon se mora urediti tako da krivci ne mogu funkcionirati i dalje na isti način. Bolje je tražiti jedan model u kojem bi se stavila prisilna uprava koja bi onda s nekakvim kriznim menadžmentom radila da se sačuva sustav, kao i radna mjesta - istaknuo je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Osim toga, dodaje Sever, zakon koji bi jasno definirao potpore i intervencije države itekako je poželjan, ali ga treba promatrati kroz radnike i djelatnost. Takav zakon, zaključuje, ne bi se trebao donositi na ruku vlasnicima i spašavati njih.
S druge strane, najavljeni zakon loše je definiran zbog toga jer su zahtjevi da se neko poduzeće smatra sustavno važnim prestrogi.
- Taj zakon je neživotan ili se odnosi samo na Agrokor. Neživotan je jer ako se izuzme Agrokor, više i nemamo poduzeća. Jedino ako Vlada misli da će u teškoće zapasti HEP - rekao je Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata. (D. Žugčić)
Nadležnost suda
U postupku izvanredne uprave isključivo je nadležan Trgovački sud u Zagrebu, neovisno o sjedištu dužnika na koji se zakon primjenjuje
Cilj
Postupak izvanredne uprave provodi se s ciljem brzog i efikasnog započinjanja i ubrzanog vođenja posebnog postupka sanacije i restrukturiranja za kvalificirane dužnike.
Tko može biti izvanredni povjerenik
Izvanredni povjerenik može biti svaka osoba koja ispunjava uvjete za člana uprave sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima
Prava i dužnosti
Izvanredni povjerenik dužan je svaki mjesec od prihvaćanja plana restrukturiranja, a nakon toga na tromjesečnoj osnovi, podnositi izvješće Ministarstvu o stanju dužnika
Kontrola
Od dana imenovanja do odobrenja plana restrukturiranja izvanredni povjerenik može bez suglasnosti Ministarstva raspolagati nekretninama ili udjelima do 3,5 mil. kuna