MIJENJA SE ZAKON

SESSA JE ZADNJI KANDIDAT ZA ŠEFA VRHOVNOG SUDA IZABRAN NA OVAKAV NAČIN Ubuduće će morati iznijeti program, a šef države objasniti zašto ga predlaže

Tonci Plazibat / CROPIX

 

Đuro Sessa vjerojatno je zadnji predsjednik Vrhovnog suda koji je na tu dužnost izabran tako da predlagatelj, a to je predsjednik(ca) Republike, nema obavezu makar u tri rečenice obrazložiti zašto predlaže baš toga kandidata, dok sam pretendent na vrhovnu poziciju u sudbenoj vlasti ne mora predočiti nikakvu viziju ili program za vođenje Vrhovnog suda.

U Ministarstvu pravosuđa pripremaju se izmjene Zakona o sudovima, a njima bi se, kako neslužbeno doznajemo, uredio i postupak imenovanja predsjednika Vrhovnog suda. Premda izmjene nemaju službenu formu, stavovi i pravci u kojima će se mijenjati Zakon o sudovima prilično su jasno definirani. Ubuduće bi se mandat predsjednika Vrhovnog suda ograničio na dva u trajanju od pet godina. Nadalje, predsjednik(ca) države, koji po Ustavu ima u nadležnosti predlagati predsjednika najvišeg suda, imao bi obavezu napismeno objasniti zašto predlaže baš tu osobu.

U zadnji čas

Aktualno zakonodavstvo ne sprječava predlagača da obrazloži svoj prijedlog o kojemu mišljenje daju Opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe. U slučaju Branka Hrvatina kojemu upravo istječe mandat prijedlog je obrazložen, no u slučaju Sesse to je izostalo.

Kao “Sessin poučak” u Zakon o sudovima vjerojatno će se uvrstiti još i obaveza kandidata da saborskim zastupnicima (barem onima koji sjede u Odboru za pravosuđe) iznese svoju viziju razvoja sudbene vlasti. Doduše, ni 2013., kada je Hrvatin bio kandidat, saborski zastupnici nisu dobili njegov program, ali je to tada bila jedina okolnost koja bi se u cijeloj proceduri mogla smatrati suspektnom. Poanta je da se budućeg predsjednika Vrhovnog suda u startu obaveže na to da ima sasvim konkretne ciljeve koje treba ostvariti na dužnosti na koju pretendira, te da iza sebe ostavi dokument na temelju kojega će se na kraju mandata prosuđivati njegovi rezultati i procjenjivati što je napravio od obećanog.

U prijašnjim imenovanjima čelnih ljudi Vrhovnog suda nikada se nije dogodilo da se cijeli postupak ugura u četiri ili pet radnih dana, kako je to bilo sada. Kada je Hrvatin bio kandidat, prijedlog za njegovo imenovanje u Sabor je došao oko mjesec i pol prije nego što se o njemu raspravljalo i glasalo.

Nedavni Sessin izbor, koji je uguran u zadnji čas, pa nije bilo mogućnosti i vremena da se o kandidatu raspravlja, daje povoda za razmišljanje o propisivanju dinamike u postupku izbora.

Daljnje bitne izmjene Zakona o sudovima odnosit će se na nastavak uređivanja mreže sudova. Od 2008. do konca prošle godine broj sudova se s 256 smanjio na svega 77, ali je ostao velik broj “stalnih službi”, čak 126. Podaci iz istog izvješća o rezultatima rada sudova potkrepljuju potez koji, neslužbeno doznajemo, najavljuje aktualni ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, a to je spajanje prekršajnih i općinskih sudova.

“Nikad Visoki prekršajni sud i prekršajni sudovi nisu imali manje predmeta kao na kraju 2016.”, konstatira se u izvješću koje je potpisao Hrvatin. Posljedica je to izmjena Prekršajnog zakona koji je policiji dao mogućnost da izdaje prekršajne naloge, naplaćuje kazne na mjestu događaja i da se kazna koja se plati odmah ili u određenom periodu bitno smanji. Od 2013. do 2016. u čak 60% izdanih policijskih prekršajnih naloga nije došlo do sudskog postupka.

Naplata kazni

Podaci su se promijenili i u slučaju naplate kazni koje izdaje Porezna uprava. Kada je Fina uvedena u sustav, stvari su postale daleko bolje. Sve je to rezultiralo manjim opsegom posla na prekršajnim sudovima pa se dogodilo da danas imamo višak prekršajnih sudaca. Kako je od 2011. do 2016. broj sudaca s njih 1932 pao na 1830, a ne planira se zapošljavanje novih, višak koji postoji u prekršajnoj grani riješit će se spajanjem prekršajnih sudova s općinskima, pa će se suci koji ne budu imali posla u prekršajnim postupcima raspoređivati na rad na drugim predmetima.

Imovinske kartice, ali bez osobnih podataka?

Imovinske kartice sudaca, odnosno način na koji se u njih može izvršiti uvid, također će biti predmet razmatranja Ministarstva pravosuđa. Premda se u slučaju Sesse pokazala manjkavost sustava (odgađala se sjednica Odbora za pravosuđe na kojoj se raspravljalo o njegovoj kandidaturi za predsjednika Vrhovnog suda jer nisu imali na raspolaganju njegovu imovinsku karticu), ništa se neće lomiti preko koljena. O tome će tijekom ljeta u Ministarstvu pravosuđa raspravljati s članovima Državnog sudbenog vijeća, Državnoodvjetničkog vijeća, Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, Agencije za zaštitu osobnih podataka. Prema neslužbenim izvorima, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković sklon je objavi imovinskih kartica sudaca i tužitelja na internetu, kako se objavljuju i za državne dužnosnike, s tim da se sakriju osobni podaci. (F.G.)

 

ELIPSO

Izdvajamo