Politička stabilnost, pravna sigurnost, gospodarski rast te društvena solidarnost - četiri su osnovna cilja zacrtana u programu Vlade Andreja Plenkovića za mandat od 2016. do 2020. godine. U uvodnom dijelu dokumenta koji je Plenković ponudio saborskim zastupnicima zajedno s imenima svojih ministara ističe se gospodarski razvoj, funkcionalna i dostupna javna uprava, fiskalna održivost države kroz smanjenje proračunskog deficita i javnog duga, socijalno osjetljiva politika te briga za branitelje.
Potpuni otklon
No, dok imena ministara koje je predsjednik HDZ-a izabrao u svoj tim sugeriraju na gotovo pa potpuni otklon od rigidne politike njegova prethodnika Tomislava Karamarka, u uvodu programa Plenkovićeve Vlade sadržan je jedan od postulata Karamarkove politike. “Vlada će promovirati odgovorno suočavanje s prošlošću i osudu svih nedemokratskih sustava koji su u Hrvatskoj kroz proteklo stoljeće prouzročili tragična stradanja, progone i likvidacije političkih neistomišljenika. Vlada će graditi preduvjete za demokratski dijalog i razotkrivanje istine o kršenjima ljudskih prava koja su se provodila u bivšim totalitarističkim režimima”, piše u preambuli Plenkovićeva programa uz obećanje pružanja zadovoljštine žrtvama totalitarizma.
U programu se ipak težište stavlja na gospodarstvo, dobar je dio programa posvećen obrazovanju, potom obitelji i demografskoj obnovi, javnoj upravi, infrastrukturi, okolišu te u većem obimu odnosu prema manjinama. Cijeli je program prilično općenit i ne daje odgovore na pitanja kako će se određene politike provesti. Tako je u poglavlju koje nosi naziv Demografska obnova, obitelj i mladi Vlada obećala poduzimanje mjera koje će utjecati na porast nataliteta te dugoročno uravnoteženje dobne strukture i održanje prostorne ravnoteže stanovništva.
Plenković obećava naknade za novorođeno dijete, spominje naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta, dječji doplatak, prava i status roditelja odgojitelja u obitelji s četvero i više djece, pomoć države u stambenom zbrinjavanju. Ali se ne navodi koliko, kada i otkud. Ako se program u cjelini može nazvati općenitim, u resorima za koje je odgovornost preuzeo Most mogao bi se smatrati čak i manjkavim. Spominje se, i to na više mjesta, učinkovita javna uprava, ali nigdje nema govora o reformi lokalne uprave i samouprave.
Tek se izolirano navodi fiskalna decentralizacija, ali nije jasno što ona znači. Tim prije što se prije nje spominje reforma poreznog sustava koja će obuhvatiti sve vrste poreza te promjenu poreznih postupaka, ali nije jasno kako. - Most se ispuhao još u prethodnoj kampanji kada im je to bila jedna od glavnih točaka. Nakon izbora nisu ništa napravili u reformi, pa se sada to ni ne spominju - kaže stručnjak za upravu i lokalnu samoupravu dr. Ivan Koprić. U odnosu na pravosuđe govori se samo o pravnoj sigurnosti, neovisnosti pravosuđa te bržem rješavanju sudskih predmeta. Policija se spominje kroz Schengen, dok je zaštita okoliša zastupljena kroz poglavlje koje se naslanja na poljoprivredu, turizam, energetiku ...
Izborne jedinice
Zanimljivo je da se u programu ističe i reforma izbornog sustava, ali u sadržaju nema ništa osim najave da će se analizirati postojeći i ispraviti nedostaci. Konkretno se navodi samo korekcija izbornih jedinica radi prevelikih odstupanja u broju birača. Zapravo je riječ o obavezi provođenja odluke Ustavnog suda na koju se već nekoliko Vlada oglušilo. O pravom uređenju izbornog zakonodavstva nema spomena. Na vrlo sličan način se govori i o javnoj nabavi. Kaže se da mora biti bolja, takva da ne bude podložna korupciji, ali se ne najavljuje čak ni novi zakon. Kroz cijeli program se ističe socijalna osjetljivost, od blokiranih, prezaduženih do invalida i obećanja da ćemo svi imati potrebnu zdravstvenu zaštitu. Vlada Andreja Plenkovića nije zaboravila ni medije kojima jamči raznolikost, pluralizam, profesionalnost i slobode, ali tek deklarativno. Konkretno obećava donošenje novih zakona o Hini i HRT-u.