Šokantni rezultati državne mature: Ne znaju zbrajati, pisati niti se pomoliti

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 15.10.2009. u 07:11

ZAGREB - Gotovo svaki drugi učenik koji je na probnoj državnoj maturi ljetos pisao test iz matematike na višoj razini pao je na ispitu, iako je za dvojku bilo dovoljno točno riješiti samo 20 posto zadataka.

Istodobno čak 32 posto učenika nije uspjelo riješiti test iz matematike ni na osnovnoj razini. Uzme li se da je na ispit izašlo 32.970 učenika, proizlazi da na probnoj maturi svaki treći ovogodišnji maturant nije zadovoljio, samo iz matematike.  

Hitna reforma školstva


Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ovih je dana obradio sve rezultate probne mature, a podaci do kojih su došli više su nego šokantni i ukazuju na potrebu hitne reforme školskoga sustava.

Klikni za uvećanje:



U Hrvatskoj osnovnu školu, prema podacima Ministarstva obrazovanja, odličnim uspjehom završava oko 60 posto učenika, dok je odlikaša u srednjim školama 15 posto. Ako je to slika znanja učenika, postavlja se pitanje kako je moguće da je na probnoj maturi iz svih predmeta bilo jedva od pet do šest posto odlikaša.

Posebno je kritična matematika, iz koje gotovo svaki drugi učenik, od njih 15 tisuća koji su pisali test na višoj razini, nije uspio skupiti ni 12 od mogućih 60 bodova, koliko je bilo dovoljno za dvojku.

Rezultati učenika strukovnih škola još su gori: čak 68,86 posto učenika strukovnih škola, koji su pristupili testu iz matematike na višoj razini, palo je na ispitu, njih 21,36 posto iz testa je dobilo dvojku, 6,3 trojku, a 3,12 četvorku. Za peticu u strukovnim školama test nije riješio aposolutno nitko, dok je u gimnazijama takvih ipak bilo 5,94 posto.

Učenici strukovnih škola i na nižoj su razini potpuno podbacili: čak ih je 42,49 posto iz matematike dobilo jedinicu, a 35,62 posto dvojku.

Od gimnazijalaca su najlošije test iz matematike riješili učenici jezičnih gimnazija: u prosjeku su riješili samo 22,6 posto pitanja. Ispod prosjeka su bili i učenici općih i klasičnih gimnazija.

Situacija je još gora s obzirom na to da svaki drugi gimnazijalac, kako pokazuju istraživanja, iz matematike uzima i instrukcije.

Podbacili i iz hrvatskog


Učenici nisu briljirali ni iz hrvatskog. Najveći je broj srednjoškolaca test iz hrvatskog na višoj razini riješio za trojku (43,78 posto), 13 posto učenika palo je na testu, dok je peticu zaradilo samo 4,39 posto učenika.

Svi učenici koji su pristupili probnoj maturi obvezno su pisali ispit iz hrvatskog, matematike i stranog jezika, te još jednog predmeta po izboru. Riječ je, dakle, o onim predmetima koji će se ove godine polagati i na pravoj maturi, a tu će čast prvi put imati upravo generacija učenika koja je lani na probnoj maturi ostvarila ovako loše rezultate.

Stručnjaci su vrlo zabrinuti, pa se već govori o tome da će im zbog poraznih rezultata na probnoj maturi na onoj pravoj biti ponuđena bitno lakša pitanja.

Jedan od sastavljača pitanja iz matematike prof. dr. Zvonimir Šikić, profesor na FSB-u i matematičkom odjelu PMF-a, kaže dda su sva pitanja na probnoj maturi bila u okviru programa, te da su u tom smislu ona korektna.

Preopširno gradivo


- No, očito djeca uče samo ono gradivo koje obrađuju u zadnjih mjesec-dva.

Nema trajnih znanja, što i nije čudno jer se mi unutar struke nismo zapitali što su konačna znanja, a da jesmo, vidjeli bismo da je to što radimo preširoko i preopširno - istaknuo je Šikić.

- Nebitno je što ćemo izbaciti, bitno je samo da djecu rasteretimo - rekao je Šikić i otkrio da je povjerenstvo, čiji je i on član, već sastavilo lakša pitanja iz matematike.

Milivoj Miliša, ravnatelj IV. jezične gimanzije u Zagrebu, smatra da su na testu u ovom slučaju pali sastavljači pitanja, a ne djeca.

- Na testu čak nisu ni bili teški zadaci. Bilo je dosta problemskih zadataka, no taj se tip zadataka vrlo malo vježba u školi - rekao je Miliša koji smatra da bi pri sastavljanju testova trebalo uzeti u obzir i to da učenici u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama imaju pet sati matematike tjedno, a oni u jezičnim tri.

Promašena koncepcija


Loš uspjeh iz hrvatskoga rav-natelji srednjih škola pripisuju preopširnom programu koji škole ne uspiju ni obraditi.

Dekan FER-a prof. dr. Vedran Mornar smatra, pak, promašenom samu koncepciju testa iz hrvatskog.  

- Što mi znači student koji će znati analizirati ‘Otela’ ako je nepismen - kaže Mornar.

- Bili bismo sretni da se testovi smanje i na 10 posto težine, samo da učenici koji izlaze iz školskih klupa, a nisu najnadareniji matematičari, znaju osnovne računalne operacije i matematičku logiku - rekla je Vlatka Sakar, vlasnica Udruge “Praksom do znanja” i vlasnica Antea revizije.

Istaknula je da njezin stav sigurno dijele svi poduzetnici s obzirom na to da se pokazalo da čak i kadar koji izlazi s fakulteta, a kojima bi matematika treba biti bliska, kao što su to, recimo, ekonomisti, ne zna izračunati postotke.


Razlomke, decimale i postotke moraju znati

Iz čiste znatiželje, pokušali smo riješiti test iz osnovne matematike.

Većina nas u redakciji završila je neki fakultet društvenog smjera, pa ipak riješili smo test za 35 minuta i osvojili 27 bodova, odnosno dobili ocjenu vrlo dobar. Potpuno nam je nevjerojatno da bilo tko tko sada pohađa školu, redovito ima matematiku i mora učiti, i nije pao razred zbog matematike - a osobito ako pohađa gimnaziju - može pasti ili dobiti manje od četiri na probnoj državnoj maturi.

Pitanja su smiješno lagana, a tek smo nakon riješenog testa shvatili da su u privitku i formule kojih smo se tijekom rješavanja pokušavali sjetiti.

Nismo pogriješili ni u jednom riješenom zadatku. Naprosto smo preskočili cjelokupnu geometriju, intervale i slične stvari kojih se nismo mogli sjetiti, a i nekako smo vjerovali da možemo proći i bez tih zadataka.

Još nam nije jasno kako netko u trećem razredu bilo koje srednje škole, na primjer, ne zna postotni račun, riješiti najjednostavniju jednadžbu s dvije nepoznanice, skratiti razlomak ili ga preračunati u decimalni broj. ( K. Turčin)

Na CD-u kapaciteta 700 Mb snimljeni su sadržaji od 139Mb i 435 Mb. Koliki je postotak CD-a iskorišten?

A) 62,14%
B) 82%
C) 19,28%
D) 18%

Zbroj dvaju cijelih brojeva je 96, a njihova je razlika 60. Jedan od tih brojeva je:

A) 68
B) 73
C) 78
D) 86

Filip je platio 3 kg jabuka 16 kuna i 50 lipa. Koliko će platiti za 8 kg jabuka?

Nakon sniženja od 40%, cijena robe je 105 kuna. Kolika je cijena robe prije sniženja? Za koliko je kuna cijena smanjena?

Ana, Cvita i Ivan igrali su zajedno novčanu nagradnu igru. Dogovorili su se oko podjele nagrade ako je osvoje. Ana će dobiti dvije petine nagrade, od ostatka trećinu će dobiti Cvita, a sve ostalo pripada Ivanu. Koji će dio nagrade dobiti Cvita? Odgovor napišite u obliku razlomka. Koliki postotak nagrade pripada Ivanu?

U javnoj garaži parkiranje se naplaćuje prema sljedećoj tarifi: prvih pola sata 5 kuna, drugih pola sata 4 kune i svaki sljedeći započeti sat po 7 kuna. Vozilo je bilo parkirano od 10.35 do 15.50 h. Koliko je kuna platio parkiranje njegov vlasnik?

A) 23 kn
B) 30 kn
C) 37 kn
D) 44 kn


Izborni predmeti: Iz vjeronauka svi imaju petice, a test riješili za 2

Od izbornih predmeta najviše je učenika rješavalo testove iz biologije (7635), fizike (7161) i psihologije (4433).

  Klikni za uvećanje:
Za prolaz iz biologije bilo je dovoljno riješiti 14 posto testa, pa ipak ih je 15,88 posto dobilo jedan. Iz fizike je za dvojku trebalo riješiti 17,5 posto testa, a gotovo je isto toliko jedinica. Čak 42 posto učenika iz fizike je dobilo dvojku, dok je  peticu dobilo samo 5,14 posto.  

Iz psihologije se dvojka dobivala nakon što je učenik prikupio 17 posto bodova, no 12,03 posto učenika ni to nije uspjelo ostvariti. Petica je iz psihologije čak i među gimnazijalcima bilo samo 4,03 posto, a jedinica pet posto.

S obzirom na to da su to predmeti koje su učenici sami birali, pretpostavlja se da im leže. Rezultati su, međutim, pokazali upravo suprotno.

Čak je i iz vjeronauka najveći postotak učenika (41,29 posto) dobio dvojku. Dijelu učenika - 10,61 posto - pošlo je čak za rukom da padnu na testu, iako im je za prolaz bilo dovoljno riješiti samo 10 posto testa. I dok u školi gotovo 80 posto učenika ima pet iz vjeronauka, na testu je odlikaša bilo dva posto, a među gimnazijalcima šest posto.

Iz povijesti je svaki drugi dobio dvojku. Neuspješnih je bilo 9,96 posto. Broj odlikaša na ukupan broj učenika koji su izabrali pisati test iz povijesti bio je zanemariv. U gimnazijama najviše učenika (gotovo 60 posto) povijest zna za tri.  ( Ivana Kalogjera-Brkić)


Ivana Kalogjera-Brkić

Izdvajamo