Polovica školskih zgrada stara je između 30 i 50 godina, 30 posto ih je starije od pola stoljeća, a 40 posto nije spojeno na kanalizacijski sustav, nego koristi septičke jame. U učionicama i zahodima svake druge osnovne škole uočena je plijesan. U sedam posto škola osjeća se neugodan miris povezan s vlagom, a curenje vode ili plavljenje zabilježeno je u čak 60 posto školskih zgrada u Hrvatskoj.
Rizik za zdravlje
Opsežno istraživanje zdravstvenih i ekoloških čimbenika u hrvatskim osnovnim školama - koje je objavljeno ovih dana, a provedeno prvi put - navelo je stručnjake u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na ozbiljna upozorenja i preporuke. Jedno od njih jest da pojedini onečišćivači i izloženost djece određenim kemijskim, fizikalnim i biološkim agensima predstavljaju rizik za zdravlje, odnosno nastanak bolesti poput astme, infekcije dišnih puteva, alergijskih reakcija, glavobolja...
Istraživanje koje je HZJZ u suradnji sa županijskim uredima provodio dvije godine, a uključuje anketu među učenicima i mjerenja koja se inače ne provode u školama - poput izloženost učenika vlazi i plijesni i ispitivanje kvalitete zraka u učionicama, provedeno je na uzorku od oko 200 osnovnih škola u 18 županija u kojima svakodnevno boravi više od 70 tisuća djece.
U sklopu istraživanja inspekcijski je pregledano 1770 sanitarnih čvorova.Populacija između 7. i 15. godine pohađa škole u kojima u prosjeku na jedan sanitarni čvor dolazi 54 učenika, a na jedan pisoar 23 đaka. Iako se zahodi u 90 posto škola čiste svakodnevno, 76 posto učenika tvrdi da nije zadovoljno školskim zahodima, a polovica ih navodi da u školi ne koristi toalet. Veći broj ih kao razlog neodlaska na zahod navodi da u njima nema papira, prljavi su i neugodna mirisa te nemaju privatnosti.
Čak 85 posto učenika navodi da u školi nema wc papira, a 75 posto ni sapuna.
Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da u 72 posto škola učenici tvrde da nema niti tople vode.
“Nedostatak sapuna i tople vode uvelike pridonosi neadekvatnom održavanju dnevne osobne higijene i prevenciji prijenosa i širenja zaraze putem ruku. Gotovo polovica učenika upozorila je u anketi na nepostojanje edukacije o higijenskoj praksi i navikama u školama”, napisali su stručnjaci HZJZ-a nakon ankete provedene među učenicima viših razreda osnovnih škola.
Izloženi su vlazi
Istražujući izvore onečišćenja zraka u okolišu škola, stručnjaci su odradili izvide koji pokazuju da se u 36 posto škola u krugu od 100 metara nalazi parkiralište, gusti cestovni ili željeznički promet - 3000 i više vozila u 24 sata u oba smjera u radijusu sto metara ima 20 posto škola, dok se u istome postotku škola na udaljenosti do tri kilometra nalazi industrijsko postrojenje. Benzinska pumpa je u blizini pet posto škola.
“Velik broj promatranih škola prostorno je smješten u blizini velikih onečišćivača zraka. Neadekvatna ventilacija u školama onemogućuje izlaz onečišćenog vanjskog zraka iz školskih prostora. U većini škola prostori se provjetravaju otvaranjem prozora i vrata, što uvelike pogoduje kontaminaciji zatvorenog školskog prostora. Od podnih, zidnih i stropnih materijala uglavnom dominiraju drvo, beton i sintetika. Ravan krov u više od trećine škola te vrsta temelja i konstrukcija zgrada su pokazatelji veće mogućnosti prokišnjavanja i pojavnosti prodiranja vode i vlage(...)”, opisano je u poglavlju o izvidu školskih zgrada.
U sklopu istraživanja proveden je inspekcijski pregled unutarnjeg prostora škola na vlagu i plijesan. Prostori su pregledani uz pomoć posebnih senzornih uređaja koji su detektirali vlagu ispod površine zidova do četiri milimetra, a ukupno je pregledano 41.432 četvornih metara zatvorenog prostora, odnosno 16.688 kvadrata učionica u 20 škola različitih županija, koje pohađa oko 8300 djece. Rezultati su pokazali da je ukupan udio vremena izloženosti vlazi po učeniku u hrvatskim školama 15,8 posto (u Albaniji je 46 posto, Letoniji 36, Estoniji 6,5, a Litvi 4,5) - što je relativno povoljna vrijednost, no zabrinjava najviši postotak od 71,5 posto, koliko je izmjereno u urbanoj školi Osječko-baranjske županije.
Dušikov dioksid
Vlazi i plijesni u školi najmanje su izložena djeca u Splitsko-dalmatinskoj i Međimurskoj županiji, pri čemu je prisutnost vlage različita u urbanim i ruralnim školama. Na primjer, u urbanoj školi Zagrebačke županije dijete je u prosjeku vlazi i plijesni izloženo 20,7 posto vremena, a u ruralnoj 0,1 posto.
Mjerenje kvalitete zraka u učionicama uključilo je prisutnost koncentracije dušikova dioksida, benzena, formaldehida, a rezultat je pokazao da se od nabrojanih onečišćivača u zraku učionica posebno izdvojio benzen, čija je prisutnost u pojedinim školama iznad preporučenih vrijednosti pojedinih smjernica. U nalazu istraživanja to je objašnjeno na način:
“S obzirom na štetnost benzena na ljudsko zdravlje, nema sigurnih i dopuštenih vrijednosti koje se mogu naći u zraku zatvorenih prostora. Prema francuskim i nizozemskim preporukama, dopuštene vrijednosti pri dugotrajnoj izloženosti mogu se kretati do 10, odnosno 20 ug/m3. Koncentracije formaldehida bile su u okviru preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, ali su prelazile francuske i nizozemske preporučene vrijednosti.
Potreban je nadzor
U pojedinim hrvatskim učionicama vrijednosti formaldehida bile su više od 19ug/m3. Izmjerene koncentracije dušikova dioksida bile su u skladu s preporukama...”.
Najveća koncentracija dušikova dioksida izmjerena je u urbanoj školi Osječko-baranjske županije, a najniža u školi Sisačko-moslavačke. U ruralnoj sredini najviša koncentracija dušikova dioksida izmjerena je u ruralnoj školi Zagrebačke županije, a najniža u Zadarskoj.
“Kako su škole nakon domova drugo mjesto u kojem djeca provode najviše svog vremena - u prosjeku četiri do šest sati dnevno - takve prostore bi trebalo staviti pod poseban zdravstveno-ekološki nadzor”, zaključuje se u istraživanju.