PRVA RANG LISTA KLINIKA

SPLIĆANI LIDERI U USPJEŠNOSTI MPO POSTUPAKA Klinika CITO ima 235 beba, najviše u RH i u odnosu na broj postupaka

Split, 071010.
Splitsko rodiliste.
U splitskom rodilistu dogodio se pravi baby boom kada se u jednome danu rodilo cak trideset beba.
Na slici: Splitske rodilje sa svojom djecom.
Foto: Ante Cizmic / CROPIX
HANZA MEDIA

 

U 2015. godini u Hrvatskoj je rođeno 1235 djece začete nekom vrstom medicinski pomognute oplodnje iz ukupno 7743 započeta ciklusa te 7199 obavljenih postupaka u ukupno 15 ovlaštenih državnih i privatnih klinika za tu vrstu liječenja.

Podaci su to izvješća o medicinski pomognutoj oplodnji za 2015. godinu, iz kojih je vidljivo da se iz gotovo šest obavljenih postupaka prosječno rađa jedno dijete. Prvi put, kad se govori o medicinski pomognutoj oplodnji, uz podatke o broju postupaka i trudnoće objavljeni su i oni o rođenoj djeci. No, iz izvješća se ne vidi kolika je bila perinatalna smrtnost odnosno mrtvorođene djece i one umrle u prvih sedam dana života.

Dok se ne formira registar medicinski pomognute oplodnje u kojem će se registrirati sve pacijentice već kod prvog prijema na liječenje i moći pratiti sva terapija koja se primijenila kao i eventualne komplikacije odnosno nuspojave liječenja, i ovo je izvješće ipak dalo neke podatke iz kojih je razvidno u kojem smjeru ide medicinski pomognuta oplodnja u Hrvatskoj.

Najviše postupaka učinjeno je u KBC-u Rijeka i to 1151 te u KBC-u Zagreb, odnosno klinici u Petrovoj 988. Slijedi KB Merkur sa 733 postupka, te privatna klinika IVF Lučinger sa 730, Poliklinika CITO sa 702, KB Sveti duh sa 655, KBC Sestre Milosrdnice 638 dok su ostale imale manje od 400 postupaka. Najviše djece rođeno je nakon postupka medicinski pomognute oplodnje učinjenog u splitskoj poliklinici CITO i to 235, slijedi IVF Lučinger s 207 i KB Merkur sa 139 rođene djece. Kad se usporedi broj rođene djece u odnosu na broj postupaka, najveća ‘realizacija’ bilježi se također u Poliklinici CITO sa 33,5 posto, slijedi IVF Lučinger sa 28,4 posto i Poliklinika Škvorc sa 23,2 posto uspješnosti.

Sve više postupaka

Registar kaže da konačno bilježimo i trend povećanja postupaka koji su sa 6219 u 2012. došli 2015. na 7199, a povećan je i broj rođene djece medicinski pomognutom oplodnjom, 1012 na 1235. Očekivano, uspješnost postupaka najveća je kod žena do 29 godina, odnosno nakon transfera (obavljene oplodnje i implementacije jajne stanice u maternicu) rodi svaka treća žena te dobi.

S obzirom na to da se žene sve kasnije odlučuju na trudnoću ne čudi da se najveći broj postupaka radi kod žena u dobi od 30 do 35 godina, a u 2015. tako je nastojalo zatrudnjeti 3190 žena. Odmah iza njih su one u dobi od 36 do 40 godina kojih je bilo 2212, a 956 ih je bilo u postupku nakon što su navršile 40 godina, i taj je broj gotovo jednak broju postupaka mlađih od 29. Najveći broj rođene djece u odnosu na transfere kod žena starijih od 40 godina postignut je u Poliklinikama CITO i to 12,8 posto, Podobnik 11,1 posto, IVF 10,9 posto i Škvorc 10,7 posto.

Dobri stručnjaci

Za sada u Hrvatskoj radi sedam državnih i čak osam privatnih klinika za MPO, što je omogućio Zakon donesen prije nekoliko godina. Svi koji zadovolje propisane kriterije mogu raditi i privatno, a problem su samo stručnjaci pa velik dio onih koji rade u državnim klinikama dio posla obavlja i za privatnike. Jedna od uspješnijih državnih klinika je i KB Merkur, a pročelnik Zavoda za ginekologiju, prof. dr. Ratko Matijević, kaže da su im rezultati dobri, a uskoro bi mogili biti i bolji kad se proširi prostor za MPO.

“Imamo dobre stručnjake, a to je najvažniji dio MPO-a”, kaže prof. dr. Matijević.

“Uspješnost medicinski pomognute oplodnje ovisi u velikom dijelu i o dobi žene pa će tako one u tridesetima zatrudnjeti u čak 50 do 60 posto slučajeva, a kod onih starijih od 40 uspješnost je uglavnom od 8 do 10 posto. Praćenje nuspojava liječenja pa čak i smrtnih ishoda je vrlo važno jer je to i pokazatelj kvalitete MPO-a”, kaže prof. dr. Velimir Šimunić, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za medicinski pomognutu oplodnju. Dodaje kako se i dalje zalaže za jačanje državnih centara za MPO.

Naime, kad se priča s MPO previše komercijalizira onda se želi uspjeh pod svaku cijenu, nerijetko i preagresivnom hormonskom stimulacijom što može rezultirati trombozom, moždanim udarom pa i smrću.

Osim toga, može se implantirati više jajnih stanica premda se stručnjaci slažu da bi optimalno bilo maksimalno dvije. Da se i u Hrvatskoj sve češće u MOP-u koriste ‘sigurnije’ metode za trudnoću govori i ovo izvješće, po kojem je na vrhu postupaka ICSI, odnosno proces u kojem se jajna stanica oplođuje injektiranjem jednog spermija, što je učinjeno u 2765 slučajeva. No, stručnjaci upozoravaju da je to i rizičniji postupak za dijete jer povećava rizik za anomalije.

Cijene medicinski pomognute oplodnje variraju, minimalni ukupni troškovi kreću se od 7000 kuna pa do 15.000 kuna za komplicirane zahvate.

U udruzi Roda kažu nam da je ove godine Ministarstvo zdravstva prvi put razvilo praksu objavljivanja izvješća. Dodaju da je u travnju objavljeno izvješće za 2014. godinu, a u svibnju za 2015. godinu, no podaci su gotovo ujednačeni, a postoje i iste manjkavosti.

- Godišnje izvješće Državnog registra o medicinski pomognutoj oplodnji 2015. sadržajno je skromni dokument koji sadrži 17 grafova i 36 rečenica kontekstualnih objašnjenja. Jednako kao i u prethodnom izvješću za 2014. godinu, prikazani podaci su nepotpuni, neprecizni, netransparentni i izrazito manjkavi - navodi potpredsjednica udruge Roda Klaudija Kordić.

Diskutabilni termini

U udruzi Roda kažu da je upitan i način prikupljanja podataka korištenih u izvješću, budući da se podaci ne prikupljaju redovito i pravovremeno, nego naknadno, a državni Registar zapravo ne funkcionira, a prema Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji iz 2012. trebao je profunkcionirati prije pet godina.

- Vjerojatno iz klinika jednom godišnje pošalju u ministarstvo podatke, a klinike imaju velike teškoće da od pacijentica dobiju povratne podatke o rezultatima postupka. No i ovakvi manjkavi podaci daju lošu sliku i nadu parovima koji se liječe u javnim ustanovama - objašnjava Kordić. Kaže da je upitno i korištenje termina “broj rođene djece”, kojim se samo daje privid povećane uspješnosti. Liječnici koje smo kontaktirali dodaju kako je vrlo vjerojatno da broj rođene djece uključuje i broj mrtvorođene djece, što onda ne prikazuje realne podatke. Iz udruge Roda savjetuju da bi se trebali dostaviti podaci o broju poroda sa živorođenom djecom.

Aktivisti iz udruge Roda napravili su ono što nedostaje u manjkavom Izvješću resornog ministarstva analizirajući više javnodostupnih podataka - u okviru blagog porasta rođene djece te stagnacije broja trudnoća i poroda, uočili su trend porasta poroda s blizancima, i izračunali izglede uspješnosti postupka izvantjelesno pomognute oplodnje u Hrvatskoj i usporedili ga sa standardima razvijenih zemalja.

- Koristeći podatke iz javnodostupnih izvora, aktivisti su izračunali da u Hrvatskoj tek oko 16 posto započetih postupaka izvantjelesne oplodnje završi rođenjem djeteta, dok je taj broj u razvijenim zemljama oko 25 posto - zaključuje Kordić.

U najfertilnijoj dobi žene dobro je zamrznuti jajne stanice

Svi ti postupci kojima se parovima pomaže na putu do potomstva u posljednje su vrijeme nekako stavljeni u drugi plan i sve se više potiče tzv. očuvanje vlastite plodnosti kod žena. Naime, žene se sve kasnije odlučuju na majčinstvo, a s godinama njihova plodnost postaje sve manja.

“Preporuka je da zamrznu svoje jajne stanice u dobi kad je njihov fertilitet maksimalan i tako budu sigurne da će moći biti majke i u kasnijoj dobi”, kaže prof. dr. Šimunić. Dodaje kako bi žene to trebale učiniti do 32. godine, jer nakon te dobi značajno se smanjuje aktivnost jajnika, a nerijetko se pojavljuje i endometrioza koja je u samom vrhu kasnije neplodnosti žena. “Sigurnost da će jednog dana moći roditi ženama pruža zamrzavanje 8 do 9 jajnih stanica”, kaže prof. dr. Šimunić.

Prosječna dob pacijentica je 35 godina

Medicinski pomognutom oplodnjom u splitskoj Poliklinici CITO, koja bilježi najveću uspješnost prema Izvješću Državnog registra o medicinski pomognutoj oplodnji za 2015. godinu sa 732 izvedena postupka i 235 rođene djece, bavi se tek tri ginekologa, tri biologa i dvije specijalizirane medicinske sestre. Upravo je utemeljitelj i ravnatelj poliklinike CITO, primarijus dr. med. Boris Poljak, kao pionir medicinski pomognute oplodnje u regiji, zaslužan za prvu uspješnu medicinski pomognutu oplodnju na splitskom području. Danas kaže da je za zavidnu uspješnost potrebna posvećenost poslu te dobra oprema i kvalitetni ljudi, a mnogo toga nedostaje državnim bolnicama koje medicinski pomognutoj oplodnji pristupaju na, kako kaže, industrijski način.

- Vrlo je nezahvalno to komentirati i reći da mi radimo najbolje, a da drugi ne znaju što rade. Tko zna, možda im dolaze i znatno starije pacijentice pa je puno teže postići uspješnost, a možda i provode više postupaka u prirodnom ciklusu - rekao nam je primarijus Poljak, aludirajući na jednostavnije metode liječenja s niskom uspješnošću.

- Naše pacijentice u prosjeku imaju oko 35 godina, a što se tiče tehnika koje koristimo, njih prilagođavamo sukladno potrebama bračnog para - objašnjava primarijus i dodaje da je dobra uspješnost sklop mnogo malih kamenčića, te da mu je zato teško izdvojiti što je najbitnije za veliki broj rođene djece. Kaže da im je 2015. bila izuzetno uspješna, a da je po rezultatima slična i 2016., za koju još ne postoji izvješće.

 

ELIPSO

Izdvajamo