ŠOKANTNI DOKUMENTI

SPORNO RJEŠENJE NAJVEĆEG HRVATSKOG PROMETNOG PROJEKTA Francuzima na Zračnoj luci Zagreb osigurali 300 mil. eura ekstra profita!

    AUTOR:
    • Krešimir Žabec

  • OBJAVLJENO:
  • 20.01.2016. u 07:17

Dragan Matić / EPH, Jutarnji list

Godinu dana nakon potpisivanja Ugovora s RH odobreno je drastično dizanje naknada po putniku

U travnju 2012. predstavnici hrvatske Vlade i francuskog konzorcija Zagreb Airport International Company potpisali su Ugovor o koncesiji za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb. Bio je to jedini veliki projekt koji se gradio u Hrvatskoj.

Odredbe koncesijskog ugovora predstavljane su kao hrvatska zlatna koka. Francuski koncesionar obvezao se izgraditi novi aerodromski terminal vrijedan oko 230 milijuna eura, a u proračune suvlasnika zagrebačkog aerodroma kroz 30 godina uplatit će se 1,8 milijardi eura kroz fiksnu i varijabilnu koncesijsku naknadu.

Godinu dana nakon potpisivanja ugovora i tri mjeseca nakon preuzimanja zagrebačkog aerodroma francuski koncesionar se obratio Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo i tražio znatno povećanje naknada. Tako su tražili da se naknada za zaštitu zračnog prometa poveća za više od 100 posto, s 3 na 6,5 eura, te da se putnička naknada za međunarodni promet poveća s 10 na 15 eura, a za domaći promet s 4 na 7 eura.

Trošak za putnike

Jutarnji list posjeduje rješenje Agencije iz 2013. godine, čiji tekst pokazuje nevjerojatnu lakoću donošenja značajne financijske odluke koja će francuskom koncesionaru kroz 30 godina koncesije donijeti dodatnih 300 milijuna eura prihoda. Dakle, jednako ulaganju u novi terminal! Trošak tog poskupljenja snosit će putem skupljih aviokarata svi odlazni putnici zagrebačkog aerodroma.

Agencija je zahtjev zaprimila 30. srpnja, a već 8. kolovoza u Agenciji je održan sastanak. “Tijekom sastanka predstavnici koncesionara obrazložili su da je primijenjeni računalni model poslovanja utemeljen na suvremenoj poslovnoj praksi i iskustvu koncesionara u upravljanju zračnim lukama, te ugovoru o koncesiji za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb, koji u konačnoj verziji nije dostavljen ovoj Agenciji pa nije bilo moguće provjeriti usklađenost kalkulacija sadržanih u računalnom modelu s odredbama Ugovora”, piše u Rješenju Agencije.

Ugovor nisu vidjeli

Dakle, iako u Agenciji nisu imali dokument na osnovi kojeg su mogli utvrditi je li predloženo povećanje cijena u skladu s Ugovorom, vodstvo Agencije dalo je zeleno svjetlo za povećanje naknada. Koncesionar je Agenciji u popratnoj dokumentaciji poslao prezentaciju i metodologiju izračuna novih cijena. Na osnovi koje formule i na osnovi kojih parametara su naknade povećane zapravo nije poznato.

Naime, te formule su u aneksima Ugovora koji nisu objavljeni. Zanimljivo je da su samo dva tjedna prije podnošenja zahtjeva za podizanje naknada u Banskim dvorima tvrdili da od toga nema ništa iako su Francuzi inzistirali na povećanju naknada.

U samom Rješenju navodi se i kako su koncesionaru godinu dana ranije dane još neke pogodnosti kao što je povećanje naknade za slijetanje zrakoplova za 10 posto 10 godina od početka projekta. Navodno se ta pogodnost odnosi na obvezu koncesionara da mora izgraditi novu rulnu stazu za taksiranje. U tekstu Rješenja navodi se da je koncesionar smanjio svoju projekciju broja odlazećih putnika u 30 godina. Prvotna projekcija od 84,3 milijuna putnika smanjena je na 79,4 milijuna putnika. Prva projekcija dana je u fazi prijave na natječaj, dok je ova dana nakon potpisa ugovora. Do promjene je došlo zbog krize u avionskom prometu i smanjenja broja putnika.

Sukob interesa

Rješenje je potpisao Slavko Roguljić, tadašnji pomoćnik direktora za aerodrome i zaštitu zračnog prometa. Tadašnji ravnatelj Agencije Omer Pita navodno je bio protiv takve odluke. U Agenciji nam jučer nisu odgovorili zbog čega je odobren zahtjev ako koncesionar nije predočio Ugovor. Dakle, rješenje je potpisao Slavko Roguljić koji je danas zaposlenik Međunarodne zračne luke Zagreb na mjestu direktora za zaštitu prometa. U tvrtki kojoj je svojim potpisom omogućio enorman prihod. To u svakom slučaju otvara pitanje sukoba interesa.

Prema Koncesijskom ugovoru, koncesionar ima pravo na traženje promjene visine naknada i one su vrlo jasno specificirane. Navodi se također kako se naknade mogu povećati ako koncesionar ima dodatne troškove koji pospješuju funkcioniranje aerodroma. Koncesionar je povećanje naknade objasnio uvođenjem privatne zaštitarske kompanije za osiguranje aerodroma.

Je li projekt mijenjan?

Povećanje naknada otvara i pitanje jesu li ostali konkurenti na natječaju za izgradnju terminala bili u ravnopravnom položaju i koliko su tijekom pregovora o Koncesijskom ugovoru izmijenjeni uvjeti postavljeni u natječaju, a ostali ponuditelji više nisu imali priliku dati svoju ponudu. Neki nam sugovornici tvrde da je dio projekta izmijenjen u odnosu na prvotni, ali ne žele o tome detaljnije govoriti. Poznato je da je koncesionar tražio smanjenje obima radova određenih dijelova aerodroma u prvoj fazi izgradnje kako bi se smanjili troškovi, no na to u Vladi nikad nisu željeli pristati.

Tko je Slavko Roguljić, čovjek koji je potpisao sporno rješenje

Dr. sc. Slavko Roguljić danas je direktor sektora aerodromskih aktivnosti u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, a na tu poziciju došao je nakon što je napustio funkciju pomoćnika direktora u Agenciji za civilno zrakoplovstvo. Zanimljivo je također da je s Tončijem Peovićem bio angažiran kao konzultant na projektu urbanističko-arhitektonskog rješenja nove Zračne luke Zagreb, koji je izradio tim IGH-Kincl-Neidhardt.

U vrijeme izrade projekta Roguljić je radio u dubrovačkoj zračnoj luci. U karijeri se Roguljić najdulje zadržao u splitskoj zračnoj luci, gdje je radio kao šef službe prihvata i otpreme zrakoplova, kako je o njemu svojedobno objavio internetski portal Kaštela. Otamo je otišao zbog navodnog sukoba s jednim djelatnikom, no nismo uspjeli doznati o čemu je riječ.

- Ne želim o njemu govoriti. To je interna stvar Zračne luke Split - rekao nam je naš izvor upoznat s tim događajem. Poslije toga Roguljić je bio u Dubrovniku, potom je došao u Zagreb, gdje je počeo raditi u Agenciji. Naši sugovornici znaju ga kao stručnog za aerodromska pitanja, a kažu da se u Splitu najviše bavio informatizacijom aerodroma.

Spomenuti internetski portal zabilježio je da je Roguljić u zračnoj luci u Splitu proveo više od 25 godina i da je za to vrijeme obavljao različite poslove u službi prihvata i otpreme. “1995. godine započeo je i projekt informatizacija svih poslova u službi prihvata i otpreme”, navodi portal i piše da je rezultat toga rada, kako im je kazao Roguljić, “čitav niz računalnih programa, međusobno integriranih u jedinstvenu cjelinu, koje je u suradnji sa Zračnom lukom Split izradilo poduzeće Niko iz Splita”.

Osim u zračnoj luci, taj se računalni sustav koristi u zračnim lukama Dubrovnika, Zadra i Pule. Roguljić, nadalje, navodi da je nakon magisterija i rada na doktorskoj disertaciji na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, na aeroprometnom smjeru, na temu “Unapređenje prihvata i otpreme zrakoplova u zračnoj luci računalnim modeliranjem”, i doktorirao pred komisijom kojom je predsjedao dr. Borivoj Galović, a u kojoj su bili dr. Sanja Steiner, Stanislav Pavlin, Osman Muftić i Željko Radačić. (V.N.)

Najčitanije