Domaći turizam ponovno ruši rekorde, Hrvatsku je u prvih osam mjeseci ove godine posjetilo 14,8 milijuna turista koji su ostvarili 85 milijuna noćenja, što je rast od 13 posto u odnosu na lani, pokazali su rezultati koje je u srijedu u Ministarstvu turizma predstavio nadležni ministar Gari Cappelli.
Od toga, strani turisti ostvarili su 13,3 milijuna dolazaka, što je rast od 14 posto, i 75,3 milijuna noćenja, što je rast od 13 posto, a porast bilježe i domaći turisti s rastom od 9 posto u dolascima i 14 posto u noćenjima. Ministar Cappelli pritom se osvrnuo na navode kako turizam zbog sve većeg rasta “puca po šavovima”.
Održivi razvoj
- U strategiji Ministarstva turizma do 2020. stoji kako će se on bazirati na dva principa, a to je održivi razvoj i kvaliteta, no želim istaknuti kako problematičan period traje možda mjesec i pol dana. Na tome će se raditi suradnjom Ministarstva koji će usmjeravati turizam na pravi put te lokalnih jedinica koje moraju voditi računa o kapacitetima i infrastrukturi koje mogu pružiti - kazao je Cappelli, dodajući kako se promet prvi put u povijesti približio brojci od 100 milijuna noćenja, kao i da se na razini godine očekuje viši rast od europskog prosjeka. “Morske županije” i ove su godine primile najviše gostiju te su u prosjeku rasle od 10 do 13 posto.
Na prvome mjestu nalazi se Istra sa 23,4 milijuna noćenja, iza nje je Kvarner sa 15,8 milijuna noćenja, a sve mu se više približava Splitsko-dalmatinska županija sa 15,7 milijuna noćenja. Slijede Zadarska sa 11,6 milijuna noćenja te Dubrovačko-neretvanska sa 6,7 milijuna noćenja. Top destinacije bile su Rovinj sa 3,2 milijuna dolazaka, Dubrovnik sa 3,1 milijun dolazaka te Poreč sa 2,7 milijuna dolazaka, iza kojih se nalaze Medulin i Umag. Od preostalih destinacija vrijedi spomenuti Split, koji je s nešto više od 2 milijuna dolazaka ostvario rast od 25 posto, kao i Vir, koji je ostvario čak 78 posto više dolazaka nego lani!
Poljaci iznenadili
Očekivano, među stranim turistima najviše su noćenja ostvarili Nijemci, koji su sa 16,6 milijuna noćenja ostvarili rast od 16 posto. Iza njih nalaze se Slovenci te Austrijanci, kao i Poljaci koji ove godine bilježe rast od 24 posto.
- To je posebice zanimljivo, s obzirom na to da je ove godine Poljaka bilo više nego Talijana, te su oni u zadnje dvije godine napravili veliki iskorak - rekao je Cappelli.
Osim toga, ministar turizma istaknuo je povećan broj dolazaka Britanaca, kojih je ove godine bilo oko 3,1 milijun, a što zahvaljuje boljoj povezanosti s tom destinacijom, kao i razvoju nautičkog turizma. Uz njih, istaknuo je porast u dolascima Amerikanaca, od 36 posto, kao i Rusa, od 11 posto. Prema podacima Ministarstva turizma, sve je veći dolazaka i gostiju s Dalekog istoka, zahvaljujući, među ostalim, nedavnom dolasku zrakoplovne kompanije Emirates na hrvatsko tržište.
Zračni promet
Osim podataka o dolascima i noćenjima, Ministarstvo turizma u srijedu je iznijelo i podatke o broju putnika u hrvatskim zračnim lukama. U razdoblju od siječnja do kolovoza Zračna luka Split pretekla je po prometu glavni grad Hrvatske. Cappelli je napomenuo kako je za vrijeme sezone ta zračna luka subotom znala imati i sto letova. Tako je u Split do kraja kolovoza sletio 2,1 milijun putnika, što je rast od 24 posto prema lani, a u Zagreb 2 milijuna putnika, čime je ostvaren rast od 11 posto. Na trećem mjestu smjestio se Dubrovnik, grad u koji je u prvih osam mjeseci 2017. sletjelo 1,7 milijuna putnika.
Dobrim je rezultatima najviše pridonio kolovoz u kojem je 4,4 milijuna turista ostvarilo gotovo 32 milijuna noćenja, što je porast od po 6 posto u odnosu na isti mjesec lani. U kolovozu su tako i dalje najatraktivnije bile Istra, Kvarner te Splitsko-dalmatinska županija, a i brojne kontinentalne županije zabilježile su porast. Grad Zagreb je tako u kolovozu zabilježio 250 tisuća noćenja, što je rast od 16 posto, a ministar Cappelli pohvalio je metropolu na sve boljem razvoju ljetnih turističkih programa. Jedino su Talijani prošloga mjeseca ostvarili pad u dolascima, i to u iznosu od jedan posto.
- Razlog tomu je što Talijani, kao i Francuzi, kasno reagiraju pri rezervaciji smještaja, no radimo i na tome - rekao je Cappelli.
Planiranje 2018.
Prihodi u turizmu prošle godine iznosili su oko 10 milijardi eura, a do kraja ove godine, procjenjuju u nadležnom ministarstvu, mogli bi se povećati za 5 do 7 posto. HTZ, pak, već je počeo s pripremama kako bi rezultati sljedeće sezone bili još veći. Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, istaknuo je kako će do kraja ove godine Turistička zajednica prisustvovati na četiri velika europska sajma te provesti natječaj vezan za bolju suradnju s avioprijevoznicima. Sve to radit će se kako bi se što više produljila sezona te kako bi porasle investicije u turizmu. Procjenjuje se kako bi one u 2018. godini trebale iznositi između 700 i 800 milijuna eura, a neke od investicija su gradnja zračne luke u Lošinju, vrijedna 30 milijuna eura, kao i gradnja novog hotela Park i ACI marine u Rovinju. Do 2020. investicije u turizam trebale bi doseći između 6 i 7 milijardi eura.
- Trenutno radimo na paketu zakona koji bi se trebali donijeti u sljedećih godinu do dvije dana. Jedan od njih vezan je zdravstveni turizam, koji bi privukao investicije vrijedne 400 milijuna eura, a u pripremi je i zakon o turističkom zemljištu koji riješio imovinsko-pravne odnose mnogih kampova i hotela. Uskoro ćemo predstaviti i program o rekategorizaciji obiteljskog smještaja kojim bi se podigla njegova kvaliteta - najavio je Cappelli, istaknuvši kako je cilj da hrvatski turizam bude što raznovrsniji, a ne da se bazira isključivo na elitnom turizmu.