Odbili su joj stipendiju, kao i dva prigovora, no nakon dodatne provjere utvrdili grešku. Studentici Petri bit će odobrena državna stipendija za 2016.
Nakon zahtjeva Jutarnjeg lista za dodatnu provjeru slučaja studentice Petre (podaci u redakciji i MZOS-u) koja nije uspjela dobiti državnu stipendiju unatoč tome što su prihodi njezine četveročlane obitelji u 2015. iznosili osam kuna, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta jučer su potvrdili da je riječ o grešci koja će biti ispravljena u najkraćem roku.
- Nakon ponovne razmjene podataka s Poreznom upravom, Ministarstvo će studentici napraviti novi obračun bodova - potvrđuju u MZOS-u.
5000 stipendija
Neslužbeno doznajemo da su u Ministarstvu utvrdili da je greška u Poreznoj upravi.
Ujedno pozivaju sve studente koji smatraju da su zbog nečega zakinuti na ovogodišnjem natječaju da se jave u MZOS zbog naknadne provjere. Riječ je o natječaju kojim Ministarstvo dodjeljuje više od 5000 stipendija u iznosu do 1200 kuna mjesečno. Na natječaj se prijavilo oko 11 tisuća studenata, a nakon objave liste dobitnika njih više od 500 uložilo je prigovor. Povjerenstvo MZOS-a uvažilo ih je samo 89. Zbog niza slučajeva studenata koji tvrde da su zakinuti, Jutarnji list pokrenuo je akciju naknadne provjere dodjele stipendija.
Prva je javno progovorila Petra, studentica treće godine psihologije iz Zagreba. Unatoč tomu što je dvije godine primala državnu stipendiju na temelju socijalnog statusa obitelji, ove se godine njezino ime nije našlo na listi.
- Drago mi je da je u mom slučaju nepravda ispravljena, ali što je s ostalim studentima kojima su odbijeni prigovori - pita Petra.
Što s odbijenima?
Odgovor na njezino pitanje stiže od pomoćnika ministra za visoko obrazovanje Srećka Tomasa: - Prigovore smo rješavali u skladu s kriterijima i propisima, a studentski predstavnici nisu imali zamjerki na rješavanje prigovora. U tijeku je postupak slanja ugovora studentima koji su ostvarili pravo na stipendiju, a čim dobijemo povratno potpisane ugovore, slijedi isplata.
Na upit što će biti sa studentima koji su, poput Petre, uvjereni da im je prigovor neosnovano odbijen, pomoćnik ministra kaže da će ih još jednom pregledati i provjeriti.
- Ako je eventualno bilo nepravilnosti, ispravit ćemo ih. Nema nikakvog problema da ih provjerimo. Stalo nam je da svaki student koji to zaslužuje dobije stipendiju - tvrdi ministrov pomoćnik.
Jutarnji je jučer uputio na provjeru slučaj studentice koja se također nije našla na listi ovogodišnjih stipendista. Uvjerena je da su joj bodovi pogrešno zbrojeni.
- Prošle godine sam dobila stipendiju, ove nisam. Moja majka, ove godine kao i lani, radi kao čistačica za minimalac. Imam sestru koja se školuje, otac mi je preminuo - opisuje situaciju. Naime, po svakoj od navedenih stavki studentica je trebala biti bodovana, ali: - Ove godine nisam dobila stipendiju jer su mi uračunavali obiteljsku mirovinu koju primamo po pokojnome ocu. Javila mi se nekolicina ljudi koji zbog iste stvari nisu dobili stipendiju, a prijašnje dvije-tri godine jesu; jer su im uračunavali obiteljsku mirovinu koju djeca dobivaju nakon smrti roditelja/skrbnika koja se općenito smatra neoporezivim dohotkom, ali nije konkretno navedena u njihovoj tablici.
Nelogičnosti
- Prva nelogičnost bila mi je to što su u samoj tablici neoporezivih primitaka koji se ne uračunavaju navedene ‘Obiteljske mirovine odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja’ koje mogu dosezati i do pet-šest tisuća kuna mjesečno. Moja mirovina iznosi oko 1800 kuna mjesečno. Znači, netko tko ima trostruko veću mirovinu od mene ispada kao da ne dobiva tolike novce, a ja koja s tom mirovinom ne mogu pokriti ni režije ispada da spavam na novcima - objašnjava studentica (podaci u redakciji i u MZOS-u).
O svemu je poslala prigovor i objasnila nelogičnost u uračunavanju bodova, odnosno mirovine. Smatra da je time otkrila rupu u natječaju.
- Cilj mi je da se stipendije više ne dodjeljuju praktički šakom i kapom nego da ih dobivaju ljudi kojima je to stvarno potrebno - poručila je.
U drugome slučaju javila se samohrana majka troje djece iz Đakova, od kojih je dvoje studenata, jedan studira u Zagrebu, drugi u Šibeniku. Iako je sretna jer su njezini dobili stipendiju na temelju socijalnog statusa, i ona upozorava na nelogičnost i nepravdu.
Nepravde
- Na listi od oko 5200 stipendista, moji su sinovi pri dnu. Na visokim pozicijama na listi, međutim, vidim poznata imena. To su djeca čiji roditelji rade u inozemstvu, konkretno u jednom slučaju u Austriji, u drugome u Njemačkoj. To je velika napravda jer zbog takvih slučajeva mnoga djeca slabijeg materijalnog statusa nisu dobila stipendiju. Tražim mrvicu solidarnosti prema nama koji živimo u Hrvatskoj - kaže.
Da su na listi stipendista studenti čiji roditelji rade izvan Hrvatske i ne plaćaju porez u državi u kojoj im se dijete vodi kao stipendist u kategoriji socijalnih primanja, upozoravaju i studenti. Pomoćnik ministra Srećko Tomas kaže da nije upoznat sa svakim slučajem i ponavlja da će provjeriti listu.
Siromašnima u RH male šanse
Mladi iz siromašnijih obitelji i oni čiji su roditelji slabijeg obrazovanja, a time najčešće i slabijih primanja, u Hrvatskoj, prema istraživanjima i analizama koje su provedene posljednjih godina, imaju najmanje šanse upisati i završiti fakultet unutar Europske unije: dijete niskoobrazovanih roditelja u Hrvatskoj ima 17 puta manje šansi da će, kad odraste, biti visokoobrazovana osoba od djeteta iz slične obitelji u Norveškoj. Iako među roditeljima današnjih studenata ima oko 19 posto osoba s nižom stručnom spremom, njihova su djeca na hrvatskim fakultetima i visokim školama zastupljena s tek tri posto, što je jedna od najnižih stopa u EU. Djeca iz malih seoskih sredina, pokazala je analiza Jutarnjeg lista, u Hrvatskoj imaju dviostruko manje šanse uopće upisati fakultet od vršnjaka koji žive u gradskim sredinama. Glavni razlog zbog kojeg ne uspijevaju doći do visokog obrazovanja je manjak podrške u obitelji te, prije svega, financijske teškoće.
Prema istraživanju Eurostudent, koje je provedeno u nizu europskih zemalja, u Hrvatskoj neki oblik stipendije prima 23 posto studenata, a njihov udio s godinama opada - prije pet godina stipendiju je primalo 28 posto studenata. Prosječna stipendija hrvatskog studenta iznosi 945 kuna.
- Naša županija za deficitarna zanimanja daje stipendije od 800 kuna. I, iako je i meni to teško povjerovati, ima djece koja s tim iznosom pokriju cjelokupne mjesečne troškove - rekla nam je mr. Vesna Šerepec, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu Virovitičko-podravske županije. Radi se o županiji koja ima najmanji udio studenata u odnosu na mladu populaciju, osobito među djecom sa sela. (K. Turčin)