Milorad Pupovac izvijestio je jučer na Pantovčaku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović da su pregovori s HDZ-om prešli u drugu fazu. "Idu dobro, za sada nema ništa sporno. U završnoj fazi pregovora razgovarat će se o sudjelovanju predstavnika manjina u izvršnoj vlasti, kako bi Vlada bila funkcionalna i odgovorna", rekao je Pupovac, uz naglasak da je "prirodno da u HEP-u i Hrvatskim šumama budu predstavnici srpske zajednice".
Koliko dimenzija sadrži Pupovčev nastup u Uredu predsjednice?
Dvije: stratešku i taktičku. U strateškom pogledu, Pupovac je definitivno priznao da se gotovo dogovorio s HDZ-om, i usput otkrio da se razgovaralo i o primjeni ustavnog zakona o manjinama, s time da se ćirilica u Vukovaru nije spominjala. Ali važna je i taktika, a ovdje se prvi put moglo saznati kako SDSS traži sinekure u HEP-u i Hrvatskim šumama. Zašto onda ne i u Hrvatskim vodama ili JANAF-u, dodali bismo.
Što je suspektno u zahtjevu da se više Srba zapošljava u javnim poduzećima?
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina jamči zastupljenost manjina u ministarstvima, lokalnoj samoupravi, upravi i pravosuđu, ali službene statistike pokazuju kako su Srbi i mnoge druge manjine uvelike podzastupljene. Iako u Hrvatskoj sačinjavaju 4,35 posto stanovništva, broj Srba zaposlenih u javnoj upravi pao je sa 2,4 posto u 2009. na 2,35 posto u 2013. godini. U prosjeku po hrvatskim ministarstvima Srbi čine samo 2 posto zaposlenih, dakle dvostruko manje od sudjelovanja u cjelokupnoj populaciji.
Zašto onda skepsa prema najavama o zapošljavanju po nacionalnom ključu u HEP-u ili Hrvatskim šumama?
Zato jer je zapošljavanje po ključu (zajedničarskom i partijskom, lokalnom i rođačkom) jedan od osnovnih uzroka zbog kojih javna poduzeća slabo posluju. Nakalemi li se još i dodjela poslova na temelju nečijeg prezimena, a ne znanja i obrazovanja, situacija će se dodatno pogoršati.