IZBJEGLICE ANTE PORTAS

STRUČNJACI ANALIZIRAJU KRIZU U HRVATSKOJ 'S dolaskom kiša i zime, izbjeglice će krenuti prema Dubrovniku!'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 18.09.2015. u 12:13

Vedrana Baričević, Fakultet političkih znanosti:

Po zakonu ne smijemo zatvoriti granicu

Iako ne može nagađati koliki broj izbjeglica će se u narednom razdoblju prelijevati u Hrvatsku, Vedrana Baričević iz Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija pri Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, pretpostavlja da Hrvatska može očekivati daljnji nastavak krize i još neko vrijeme dolazak većeg broja izbjeglica.

- S obzirom da je ministar Ostojić u stalnom kontaktu s kolegama iz Srbije i Makedonije, pretpostavljam da jučer spomenuta brojka od 20 tisuća izbjeglica u naredna dva dana nije neosnovana - kaže V. Baričević.

Možete li procijeniti koliko bi izbjeglička kriza mogla potrajati?

- Ne, niti brojku niti vrijeme, jer je stanje krizno i u drugim zemljama. Činjenica je da ljudi najviše migriraju prije zime, što ne znači da se krize zimi ne događaju, no migracijska kretanja u hladnije doba ipak su smanjena. Ovo je ipak drukčija situacija i teško je bilo što prognozirati.

Po čemu je drukčija od dosadašnjih migracijskih procesa?

- Poprimljen je oblik masovnog dolaska koji se rješava izvanrednim mehanizmima koji dosad nisu bili u funkciji unutar zemalja EU. Europski sustav azila uglavnom počiva na pravilima za pojedinačne tražitelje azila, a za masovan dolazak izbjeglica postoje neka zakonska rješenja, no ona dosad nisu korištena.

Europa nema plan za izbjegličku krizu?

- Točno. Europska komisija nastoji potaknuti zemlje da usvoje sustave kvota, koje bi zemljama djelomično olakšale pitanje zbrinjavanja velikog broja izbjeglica. Međutim, ne postoji slaganje na razini EU oko kvota i vrlo će se teško postići taj zahvat jer zemlje ne žele pustiti svoje ovlasti i pristati na određene uvjete. U konačnici niti sustav kvota nije nužno dobro rješenje za izbjeglice, ako uzmete u obzir činjenicu da to znači relokaciju u zemlju koja ne mora biti osoban izbor i u kojoj ne postoje adekvatni uvjeti života.

Što je moguće učiniti u ovom trenu?

- Sustav zaštite izbjeglica postavljen je na problematičnim osnovama, jer se države ne žele obvezati prema EU na pružanje zadovoljavajućih standarda zaštite, već nastoje zadržati što veću kontrolu nad pitanjem izbjeglištva. Sve države pristale su na minimalne kriterije zaštite. Pritom neke zemlje pružaju adekvatnije sustave zaštite i primaju mnogo izbjeglica dok druge države imaju tek rudimentalne sustave zaštite i ne mogu se nositi s velikom brojem izbjeglica.

Koliko se Hrvatska u prvom izbjegličkom valu pokazala spremnom i organiziranom?

- Unatoč svemu što vidimo, sustav zasad dobro funkcionira, iako kako brojke rastu dolazi do određenih problema. I sama Vlada je svjesna da država nije sposobna primiti sve izbjeglice ako njihov broj nastavi rasti ovakvom brzinom.

Treba uzeti u obzir da nismo velika zemlja i da imamo ograničen broj djelatnika i resursa.

Kada govorite o različitim sustavima zaštite, od solidnih do rudimentalnih, gdje svrstavate hrvatski sustav?

- Hrvatska je novija zemlja u sustavu azila, no može se reći da nam azila funkcionira. Međutim, imamo nekoliko ključnih problema. Važan problem je da nemamo riješene integracijske politike, dakle za osobe koje dobiju status u Hrvatskoj i žele tu živjeti nemaju riješena pitanja integracije.

Tako da imate osobe pod subsidijarnom zaštitom i azilante koji često završavaju u izoliranosti i siromaštvu. Na prste jedne ruke možete nabrojati koliko je takvih ljudi ovdje imalo priliku dobiti posao, a ako u roku od dvije godine ne uspiju naći posao, gube osnovna prava.

Očekujete li da će Hrvatska razmatrati opciju zatvaranja granica?

- Hrvatska po zakonu ne može zatvoriti granicu za osobe koje bježe od rata ili drugih vrsta progona. Prema međunarodnim zakonima, europske su države dužne prihvatiti te osobe.

Hrvatska je rekla da ne namjerava zatvarati granice, i tu odluku jako pozdravljam. Naravno da ne možemo predvidjeti što će se događati u Europi i što ako druge zemlje zatvore svoje granice, odnosno hoće li Hrvatska u toj situaciji uvoditi kakve privremene mjere, to doista ne mogu reći. Vjerujem da možemo podnijeti izbjegličku krizu do određene brojke, međutim, veći mi je strah što će se dogoditi ukoliko druge države budu zatvarale granice.

Koje je rješenje?

- Solidarnost. No, to je očito utopija.

Anđelko Milardović, Institut za migracije:

Koridor je jedino racionalno rješenje

Anđelko Milardović nije potpisao apel koji poziva na humanizam pokrenut na Institutu za migracije i narodnosti gdje radi kao znanstveni istraživač, a odnedavno je i think tank Instituta za europske i globalizacijske studije. “To je romantičarska interpretacija humanizma i prosvjetiteljstva, koje je, znamo, okončalo loše. Pisan više u duhu civilnog društva, a ne znanstvene institucije koja bi trebala utvrditi krivce, uzroke i odgovornost.” Kao autor knjige Fenomenologija stranca i ksenofobije te Stranci pred vratima Europe, Milardović tumači moguće implikacije izbjegličkog vala u Hrvatskoj.

Što nas uči iskustvo Lampeduse?

- Lampedusa je samo metafora za dvostruke, licemjerne kriterije Europske unije. A zapravo se pretvara u svoju suprotnost - u tvrđavu Europe. Najveće zagovarateljice prihvata prisilnih imigranata ipak su odlučile privremeno suspendirati Schengen i proklamirane vrijednosti EU. Mađarski zid je klasična demonstracija tvrđave Europe.

Mijenjaju li izbjeglice, doista, dubinski sliku Europe?

- Postoji racionalni i iracionalni strah. Potonji je vezan uz ksenofobiju; stvaranje radikalne slike drugih kompleksan je fenomen, ovisan o obrazovanju, socijalizaciji, ekonomiji... Racionalan strah proizlazi iz objektivnih ograničenja da je Europa nepripremljena za migracije, da nije imala strategiju upravljanja društvom rizika. Ovo što se sada događa je dio globalnog rizika, a svi akteri unutar EU su se pokazali nedoraslima za upravljanje tim procesima. Bez racionalizacije, ovo je početak kraja EU.

Što bi značilo racionalno i odgovorno ponašanje u Hrvatskoj?

- Hrvatska nije u Schengenu, svatko tko prelazi granicu treba biti evidentiran. Taj koncept je doveden u pitanje zato što je nemoguće mobilizirati toliko popisivača za rijeku ljudi koja dolazi. Društveni sustav treba biti organiziran, a to znači prihvatiti onoliko ljudi koliko ih objektivno možemo primiti. Austrijski kancelar Werner Faymann danas je u Zagrebu počeo s diktatom premijeru Milanoviću i ‘upozorio’ da Hrvatska ne smije otvoriti koridor... Pa kako on njemu može određivati što će napraviti u situaciji društvene poplave?! Jedino racionalno rješenje je otvaranje koridora.

Kako to razriješiti: imamo ograničene kapacitete i preporuku da ne otvaramo koridor.

- To je mehanicistička interpretacija problema - ako nemamo smještajnih kapaciteta kako nećemo otvoriti koridor?! Važno je inzistirati na konceptu upravljanja krizom, jer živimo u društvu rizika. EU se mora uključiti - ne može nas hladno obavijestiti: nema koridora, mi ćemo svoje granice zatvoriti a vi primajte i dalje... To je neizdrživo! To je zona visokog rizika. Nije problem samo ni novac. Ako se ratne operacije na Bliskom istoku nastave, doći će do još većeg odljeva stanovništva... Dok je toplo vrijeme kretat će se Balkanskom rutom. Sa zimom valja očekivati promjenu smjera - ići će Sredozemljem preko Crne Gore i prema Dubrovniku.

Koja struja će prevladati?

- Ako Europa donese konkretne zakone i počne ih provoditi, onda će i politika Angele Merkel prevladati. Uz pretpostavku da se stvari u Njemačkoj ne radikaliziraju iznutra. To je jedan od scenarija raspada EU. Zbog internog rata kultura moguć je scenarij Titanica.

Od 6300 izbjeglica popisano je 2154 osoba, od čega 1527 muškaraca, 315 žena i 312 djece. Kako će ih Hrvatska tretirati; kao ilegalne, prisilne ili radne imigrante?

- U početku se mislilo s obzirom na ratne operacije u Siriji i prije u Libiji da se radi isključivo o prisilnim migrantima. No, sad vidimo da je to heterogena populacija. Angela Merkel i bankarska oligarhija misle da su izbjeglice dobrodošla radna snaga. Oni razmišljaju s pozicije proizvodnje profita. Imigrantsku populaciju nije moguće gledati samo kao ekonomsku kategoriju, kao robu koja se kupuje i prodaje, nego kao osobe s identitetom i ambicijama. Moguće je da netko u Hrvatskoj provede 30 godina i da se nikad ne adaptira.

Neprijateljski raspoloženi tvrde da će Hrvatska postati sabirni centar Europe.

- Vlada mora lupiti šakom o stol ako ne želi kaos. Ako se ratne operacije nastave, priljev izbjeglica može prerasti milijune, što će onda centralni komitet u Bruxellesu svakodnevno dijeliti kvote? To je glupo. Kvote imaju smisla tek kad prestanu ratne operacije. Ovako to izgleda kao trocistička politika koja je permanentno u izvanrednom stanju.

Izdvajamo