POVIJESNA SUŠA U DALMACIJI

STRUČNJACI UPOZORAVAJU Cisterne su odavno prazne, požari divljaju, na gradskim ulicama ne može se disati od smrada...

    AUTOR:
    • Damir Šarac

  • OBJAVLJENO:
  • 24.08.2017. u 08:31

Vlado Kos / HANZA MEDIA

Dalmaciju je osim destruktivnih požara ovog ljeta zadesila i još jedna prirodna nepogoda - suša kakva se nije zabilježila otkad se zapisuju padaline, piše Slobodna Dalmacija.

Već je proljeće počelo s upozorenjem, palo je 60 posto manje kiše od prosjeka, a nastavilo se lipnjem, srpnjem i kolovozom u kojima je – posebno u srednjoj i južnoj Dalmaciji i na otocima – palo tek smiješnih nekoliko litara po kvadratu, a ovoga mjeseca niti kapi!

Biljke su na rubu opstanka, kako je divljim životinjama nitko ne zna, masline i vinogradi mogu podnijeti još samo koji dan. Otočne gustirne odavno su prazne, vrtli su zapušteni, mnogi nemaju novca da bi kupili vodu pa su se usred godišnjih odmora "evakuirali" na kopno.

A tek gradovi... Splitska gradska jezgra prekrcana turistima smrdi na znoj, pišalinu, škovace i palmino ulje, pločnici kaleta i pjaca lijepe se pod nogama, na prometnicama je prst ulja i nečistoće. A kiše koja bi sve ovo isprala nema na vidiku. Meteorolozi očajnim stanovnicima obale i škoja samo ponavljaju: možda idući tjedan...

I tako iz tjedna u tjedan, od šibenskog područja naniže prema Dubrovniku, niti kapi! Stanje je, ukratko, očajno.

Ugrožen ekološki sustav

Ne treba više ništa opisivati, dovoljno je prenijeti statistiku dr. Višnje Vučetić, voditeljice Službe za agrometeorologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda za splitsko područje:

- U lipnju i srpnju izmjereno je svega 7,4 posto padalina od prosjeka za te mjesece koji iznosi 70 milimetara, dakle samo 5,2 milimetra. U kolovozu je prosjek 36,8 milimetara, a nije pala niti kap kiše dosad. Zadnja kiša zabilježena je 25. svibnja, kad je palo 17 milimetara.

Stanje je još gore na pojedinim područjima u Zagori i na otocima. U prvih deset dana osmog mjeseca zabilježena je srednja temperatura od 32 stupnja Celzijeva, što znači da su i noći bile iznimno tople. I tlo je pregrijano, na dubini od dva centimetra zabilježena je maksimalna temperatura od 48, 49 stupnjeva – iznosi dr. Vučetić, dodajući da je ovakvo stanje na biljke djelovalo katastrofalno:

- Zbog visokih temperatura zraka lišće je pregrijano i potrebno je zasjenjivanje biljaka, posebno povrtlarskih kultura, te prskanje lišća vodom u noćnim satima. Doista je i najotpornijim biljkama nevjerojatan napor opstati toliko vremena bez vode na ekstremnim temperaturama zraka i tla – pojašnjava dr. Vučetić.

A iz DHMZ-a još jedan podatak vezan uz splitsko područje: od prvog dana lipnja ove godine je zabilježena najmanja količina oborina od 1948. godine, od kada postoje mjerenja na marjanskoj postaji (7,6 litara po kvadratnom metru), a prije toga je najmanja izmjerena količina bila 9,53 litre, i to 1950. godine.

Dr. Vučetić navodi da se mediteranski dio Hrvatske mora priviknuti na očite klimatske promjene koje obilježavaju ekstremi, a upravo ove godine vidjeli smo ih u najgorem izdanju – iznadprosječne hladnoće i vrućine praćene dugim sušnim razdobljima.

Ekstremni uvjeti

Nažalost, sustav navodnjavanja, posebno u Dalmaciji koja je usprkos škrtom krajoliku bogata vodama (Čikola, Zrmanja, Krka, Cetina, Neretva, Ombla, podzemne akumulacije), nije niti u planu, a milijuni hektolitara zdrave vode otiču u more!

- Sjećam se jedne priče kad su izraelski stručnjaci (inače vrhunski u navodnjavanju u polupustinjskim uvjetima) pozvani na razgovor o mogućnostima navodnjavanja u Slavoniji. Kad su vidjeli koliko vode imamo, upitali su naše zbog čega su ih uopće pozvali...

Nažalost, zadnje godine svjedočimo katastrofalnim učincima promjena: pogađaju nas teške suše, neuzastavljivi požari i velike poplave. Krajnji je trenutak da počnemo nešto raditi o tom pitanju – potiče dr. Vučetić.

O ugroženosti ovoljetne dalmatinske poljoprivrede svjedočio nam je i mr. Stanislav Štambuk, viši stručni savjetnik Hrvatskog centra za poljoprivredu:

- Zbog ispodprosječnih padalina još od početka godine ispražnjene su prirodne akumulacije, a zadnja tri mjeseca su totalno iscrpila prirodu i poljoprivredne površine. Masline su na samom rubu izdržljivosti, možda mogu još koji dan čekati kišu. Mladi vinogradi stoje jako loše, a povrtnjaci i voćnjaci ovise o stalnom natapanju. Ovakve suše ne bi izdržali ni kaktusi – kaže Štambuk.

ELIPSO

Izdvajamo