ZAGREB - Nadan Vidošević nema svoj “biznis”, ali je ipak bio najbogatiji predsjednički kandidat . Nakon izbornog debakla ostao je utjecajan kao predsjednik Hrvatske gospodarske komore i šef Uprave Kraša, a izvor bogatstva pripisivao je roditeljskom nasljeđu i osobnim primanjima. Kako se samo njegove nekretnine procjenjuju na više od 15 milijuna eura, on bi od jeseni, kada kreće oporezivanje luksuza prema vrijednosti, mogao godišnje za svoje posjede plaćati 150.000 eura.
Skijalište i teniski teren
Naime, Vlada je odlučila da se više neće, kao dosad, plovila oporezivati po veličini, vikendice po kvadratu, a automobili prema snazi, nego će se gledati isključivo vrijednost imovine. Koliko će taj porez iznositi, još nije odlučeno, ali moguće je da će biti od 0,5 do 1,5 posto vrijednosti nekretnine, kako je u većini europskih zemalja.
Vidošević posjeduje zemljište od 80.000 kvadrata kod Ravne gore, takozvani Nadanland, unutar kojega ima kuću od 240 kvadrata te ribnjak, skijalište, teniski teren i druge sadržaje. Stručnjaci procjenjuju da imanje sa svim sadržajima koje je sagradio danas vrijedi oko 10 milijuna eura. Međutim, kako u Hrvatskoj dosad nije bilo poreza na luksuz, on je za tu nekretninu plaćao samo 500 kuna. Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić najveći je zagovornik takvog oporezivanja.
- Sada se u Hrvatskoj plaća porez na vikendicu od 5 do 15 kuna po kvadratu, pa vlasnik prostora od 100 kvadrata godišnje državi mora dati od 500 do 1500 kuna - tvrdi Jurčić.
Neusporedivo više
Porez na luksuz se u Austriji, primjerice, kreće od 0,5 do 1,5 posto. Ako u Hrvatskoj bude iznosio 1 posto, kakav je u Latviji, Vidošević će samo za Nadanland morati godišnje izdvojiti 100.000 eura! Ako bi se uvelo maksimalnih 1,5 posto, koliko svoje bogataše oporezuje Litva, platio bi 150.000 eura. No, malo je vjerojatno da će se Vlada ohrabriti na tako radikalan porez. Ekonomisti pretpostavljaju da će biti između 0,1 i 0,5 posto. U svakom slučaju prvi čovjek HGK i Kraša platio bi neusporedivo više nego dosad.
Osim toga, Vidošević u Zagrebu, na Gornjem Prekrižju, posjeduje obiteljsku kuću. U medulinskoj Pješčanoj uvali ima zemljište, a u Pisarovini šumsko i poljoprivredno zemljište. U Omišu je suvlasnik turističkog objekta. No, ta nekretnina neće biti na udaru novog poreza na osobnu imovinu jer za poslovne, pa tako i turističke objekte, vrijedi oporezivanje po posebnom zakonu.
Umjetnine i satovi
Posjeduje i zbirku suvremenog hrvatskog kiparstva i slikarstva. Ima 14.000 dionica Kraša i zavidnu zbirku satova Ulysse Nardin, IWC Schaffhausen i A. Lange&Sohne. No, hoće li se i na taj luksuz plaćati porez, također je nepoznanica.
Svaki 24. Hrvat ima dodatnu nekretninu
Država trenutačno od poreza na vikendice i apartmane godišnje uprihodi najviše 100 milijuna kuna. Hrvati posjeduju čak 182.513 vikendica, ljetnikovaca, apartmana i dodatnih stanova koje najčešće iznajmljuju, ukupne površine 10,4 milijuna četvornih metara, što je više nego u većini europskih država. Dakle, svaki 24. građanin Hrvatske ima dodatnu nekretninu.
Zanimljivo je da se po zakonu oporezuje samo nekretnina, ali ne i zemljište koje može zbog mnoštva luksuznih sadržaja biti čak vrednije od kuće. Osim toga, država je dopustila da gradovi, mjesta i općine sami odluče hoće li uvesti porez na dodatnu nekretninu, pa tako većina mjesta duž jadranske obale uzima taj novac dok Zagreb i većina kontinentalnih mjesta taj porez nije uvela. Kriteriji su zainteresiranost građana za gradnju u određenom području. No, to znači da je, primjerice, podsljemenska zona, gdje kvadrat dostiže i 5000 eura, zaštićena od poreznika iako je riječ o elitnom kvartu.