Konferenciju organizira Jutarnji lista okupila je stotinjak uzvanika. Otvorio ju je glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić. Konferencija, istaknuo je Ogurlić, pokušava dati odgovor na pitanje kako osigurati financijski stabilnu starost.
- Pravo je vrijeme da se s tim problemima suočimo - poručio je Ogurlić.
I predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić upozorio je na negativne demografske trendove s kojima se suočava hrvatsko drustvo. Starenje stanovništva, istaknuo je Kusić, problem je ne samo Hrvatske, nego cijelog razvijenog svijeta. To predstavlja velik izazov za održivost zdravstvenog, a posebno mirovinskog sustava.
- Mi po prvi puta imamo više starijih od 65 godina, nego mladjih od 14 - ocijenio je Kusić, dodavši kako se Hrvatska nalazi među predvodnicama negativnih demografskih trendova ne samo na Starom kontinentu, nego i u svijetu.
Skup u Esplanadi privukao je brojne uglednike iz javnog života. Među sudionicima su i Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, zatim Franjo Luković, predsjednik Nadzornog odbora EPH, ekonomski stručnjaci Velimir Šonje, Daniel Nestić, Predrag Bejaković, Sanja Madžarević Šujster, viša glavna ekonomistica Svjetske banke i demograf Ivan Ćipin. Tu su i čelnici mirovinskih fondova iz drugog stupa, Ante Zigman iz HNB-a i Dragan Primorac, bivši ministar znanosti, te predstavnici trećeg mirovinskog stupa, Damir Kuštrak iz Agrokora i Anđelka Buneta iz Fine.
- Europa i Hrvatska stare, mi smo već sada jedan od najstarijih europskih naroda. Imat ćemo otprilike isti broj stanovnika 2050., ali projekcije pokazuju da ćemo demografski skoro imati obrnutu piramidu. Svatko tko ulazi na tržiste rada već bi sada trebao razmišljati o svojoj mirovini - poručio je na Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava.
Mrsic ističe kako bi s vremenom trebalo povećati stopu izdvajanja za drugi mirovinski stup s pet na sedam do devet posto. No, građani bi trebali više ukagati i u treći mirovinski stup. Potrebno je povećati i financijsku pismenost građana jer je ona u Hrvatskoj slaba.
To dokazuje i anketa koju je Jutarnji list proveo među građanima. Film, doduše, pokazuje da građani prepoznaju potrebu ulaganja u vlastitu budućnost, no malo njih to rado jer, kako tvrdi, nakon što podmiri račune- za to im ne ostaje novca.
- Ne možemo samo strašiti i plašiti ljude. Treba hvatati nove poslovne modele. Tu postoje potencijali koji u Hrvatskoj nisu poznati - upozoriio je Gojko Drljača, zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista.
Troškovi mirovinskog sustava u budućnosti će nedumnjivo rasti, no nitko zapravo ne zna kako će 2050. izgledati države i društva. Mijenja se, istice Drljača, i profil potrošača, među kojima je sve više starijih ljudi.
Iako, kako pokazuju istraživanja, dvije trećine građana s pesimizmom gleda na umirovljeničke dane, građani su, ocjenjuje Drljača, svjesni rezultata mirovinske reforme i prepoznaje njene kvalitete. Smatra kako treba biti otvoren prema idejama unapređenja kvalitete mirovinskog sustava.
Konferenciju prate i brojni novinari.
Slika ionako niske stope zaposlenosti i starenja stanovništva biti će sve gora. Nastave li se sadašnji trendovi do 2030. godine ukupno stanovništvo past će na manje od četiri milijuna, a starijih od 65 godina bit će dvostruko više nego mlađih od 14 godina. Svaki četvrti stanovnik Hrvatske bit će stariji od 65 godina. Pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav bit će golem, tim više što danas samo 13 posto korisnika mirovina ima staž od 40 i više godina. Procjene Europske komisije pokazuju da će se udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći nastaviti smanjivati i 2030. dosegnuti samo 27 posto.
Financijska sigurnost
Sve to ukazuje da budući umirovljenici ne mogu računati na financijski osiguranu starost. Upravo to tema je konferencije Jutarnjeg lista “Ja umirovljenik 2030.- kako osigurati stabilnu financijsku starost” koja danas u Zagrebu okuplja vodeće stručnjake, predstavnike mirovinskih fondova i Vlade. Cilj nije samo utvrditi negativne trendove, nego i ponuditi konkretna rješenja pa i poslovne potencijale takozvane srebrne ekonomije koja se odnosi na prilike koje izrastaju iz javne i osobne potrošnje povezane sa starenjem stanovništva i specifičnim potrebama populacije starije od 50 godina.
Veliki utjecaj
Dražen Nikolić, direktor Founders Instituta Zagreb i jedan od pokretača platforme Living lab 50+, istaknut će procjene Euromonitora da će već 2020.godine srebrna ekonomija u Europskoj uniji dosegnuti vrijednost od 15 trilijuna eura. Financijski sektor, trebao bi uz industriju zdravlja i socijalnu skrb, biti među sektorima s najviše prilika. Dok su makroekonomski aspekt i održivost mirovinskog sustava ključna pitanja, važna su i konkretna rješenja koja mogu osobno poduzeti budući umirovljenici. Na sve to odgovore će na konferenciji ponuditi ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, čelnici mirovinskih fondova, demograf Ivan Čipin i ekonomist Velimir Šonje.
- S obzirom na odnos umirovljenika i zaposlenih, jasno je da je ključ za održanje adekvatnosti mirovina povećanje zaposlenosti. Očekujemo da će do 2020. godine broj zaposlenih porasti na 66,2 posto i da će odnos umirovljenika i zaposlenika biti 1 naprama 1,40. Do 2030. godine taj omjer bi trebao dodatno rasti i na kraju četvrtog desetljeća iznositi 1 naprama 1,55 - ističe ministar Mrsić.
Pet prilagodbi
Uz taj broj zaposlenika i osnaženje drugog i trećeg mirovinskog stupa, dodaje Mrsić, predviđamo da će mirovine iz prvog i drugog stupa biti iznad 60 posto plaće. Mrsić tvrdi da će se ukupna javna davanja za mirovine kao udio u BDP-u sa 10,9 posto smanjiti na 7,0 posto u 2060. godini. Od 2027.godine većina umirovljenika primat će mirovinu iz prvog i drugog stupa, što će dodatno smanjiti izdatke iz prvog stupa. Analitičar Velimir Šonje ističe pet dugoročnih prilagodbi u procesu starenja stanovništva: povećanje zaposlenosti, rast produktivnosti, imigraciju, pronatalitetnu politiku i odgovornu fiskalnu politiku uz individualnu štednju i ulaganja pojedinaca. Glavni partner konferencije je Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, suorganizator Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a pokrovitelj Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.