ZAGREB - Pad grilje s Vitićeva nebodera na savjesti je nas svih stanara koji smo odgovorni za nju. Mi smo već godinama spremni sudjelovati u financiranju obnove, ali, znate, ima i ljudi u ovoj zgradi koji žive doista skromno - rekao nam je Nenad Fabijanić, poznati arhitekt koji živi u slavnom neboderu u Laginjinoj 9.
Fabijanić je poznavao Ivana Vitića te napominje da je arhitekt ove zaštićene zgrade oduvijek htio da grilje budu aluminijske, baš kao i na četverokatnici koja se nalazi tik uz neboder, ali su mnogi tadašnji stanari zahtijevali da se stave upravo teške drvene grilje. Neboder nikada nije obnavljan tako da je adaptacija sada prilično skupa: treba popraviti kompletnu fasadu, a ako stave lakše i jeftinije drvene grilje, umjesto težih, cijeli projekt koštao bi 7,5 milijuna kuna.
Kulturno dobro
Stanari se od 2005. bore za obnovu svoje zgrade: smatraju da neboder koji je zaštićeno kulturno dobro ne trebaju popravljati samo oni. Zato se svake godine prijavljuju fondu spomeničke rente kako bi zajedno platili postavljanje nove fasade i grilja.
Petar Paradžik, predstavnik stanara, potvrdio nam je kako su prošle godine dobili potvrdu od spomeničke rente da će platiti dio troškova i sada čekaju na obnovu.
- Spomenička renta platit će jedan dio obnove, a drugi dio ćemo sufinancirati mi kao stanari. Koliki će to iznos biti, još ne znamo, ali spremni smo - kaže Paradžik i navodi kako nikada nisu tražili od Grada Zagreba da obnovi njihovu zgradu.
Zašto ugledni arhitekti i dizajneri koji žive u Vitićevu neboderu dopuštaju najmanje posljednjih sedam godina da tako slavna zgrada trune i čak postane opasna? Jesu li, pitali smo ih, mogli sami podignuti kredit dok čekaju odgovor spore birokracije?
Živi 130 stanara
- Razmišljali smo o mogućnosti podizanja kredita od Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva kako bismo mogli sanirati zgradu. U tom slučaju stanari bi plaćali 50 posto troškova, a Grad ostalih 50 posto. No, nikad se za to nismo odlučili nego smo sredstva svake godine tražili preko spomeničke rente, jer je naša zgrada ipak zaštićeni spomenik kulture - dodaje Paradžik.
Vitićev neboder zajedno s četverokatnicom koja se nalazi na istoj adresi ima 65 stanova u kojima živi oko 130 stanara. Svaki stan plaća mjesečnu pričuvu od 4,42 kune po kvadratu, što znači 309 kuna mjesečno za stan od 70 četvornih metara. S obzirom na to da su 2009. kupili novi lift i za to podigli kredit, svaki stan plaća još dodatnih tri kune po četvornome metru. Zato plaćaju još 200 kuna mjesečno.
- Da smo obnovili zgradu bez pomoći spomeničke rente, morali bismo mjesečno plaćati još 2000 kuna jer nam za sanaciju treba 7,5 milijuna kuna - kaže Paradžik i dodaje: - Zadovoljili smo sve uvjete u Zavodu za zaštitu spomenika, dobili sve potrebne dozvole i prijavljivali se na spomeničku rentu. Nikada od Grada nismo tražili da obnavlja našu zgradu. Sami smo platili 9,5 tisuća kuna kada smo skidali jednu grilju, a sami otplaćujemo i kredit za dizalo.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA