Zbog najavljene reforme zdravstvenog sustava koju će najviše osjetiti pacijenti, ministar zdravlja Dario Nakić od početka je mandata u središtu interesa javnosti.
Povećanje cijene police dopunskog osiguranja, uvođenje dodatnog osiguranja, promjene u hitnoj medicini, reorganizacija bolnica, povlačenje sredstava iz EU fondova samo su neke vruće teme. Za dio promjena koje bi trebale donijeti uštede u sustavu ministar je najavio da će se dogoditi već u prvoj polovici ove godine, no po njegovim riječima rokovi su ipak pomaknuti za većinu barem do jeseni. Ministar kaže da će se konkretni financijski rezlutati najavljenih reformi vidjeti ipak tek u 2017. godini.
Upravo je završena javna rasprava o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti. Najviše zamjerki odnosi se na novu organizaciju hitnih bolničkih prijema pa tako pučka pravobraniteljica traži da liječnik potpiše da pacijentu nije potrebna hitnoća, a ne trijažna medicinska sestra. Koji je stav Ministarstva?
- Trijažni list i otpusnica nisu isto. Otpisnicu uvijek potpisuje liječnik, trijažni list medicinska sestra. Već sada u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima (OHBP) imamo trijažnu sestru koja određuje stupanj hitnoće, a ovakvom reorganizacijom će trijažna sestra, uz određivanje stupnja hitnoće i ako nema potrebe za hitnim pregledom, uputiti pacijenta liječniku obiteljske medicine ili u izvanbolnički hitni prijem. Ako nije sigurna kako odlučiti, savjetovat će se s liječnikom koji će procijeniti ima li potrebe da pacijent ostane u bolnici na pregledu. Intencija je da se pacijent nikad ne vraća kući nego se nakon trijaže upućuje ili svom liječniku obiteljske medicine ili u izvanbolničku hitnu službu.
Ali papir na kojem piše da mora na drugo mjesto potpisuje medicinska sestra!
- Da. S tim da, ako postoji potreba za dodatnom medicinskom napomenom, to će dopuniti liječnik.
Riječju, ona je odgovorna ako je krivo istrijažirala i pacijent bude morao ponovno dolaziti u bolnicu ili, ne daj Bože, umre!
- Odgovornost u zdravstu leži na svim zdravstvenim djelatnicima koji su adekvatno osposobljeni za obavljanje svoje djelatnosti. U ovom slučaju, medicinska sestra nikada ne vraća pacijenta kući nego ga upućuje na daljnji pregled liječniku. Dosadašnjim načinom rada sestra i liječnici imali su veću odgovornost i opterećenje ostavljajući pacijente na dugotrajnom čekanju prije pregleda bez pravog uvida u hitnoću njihova stanja.
Nije li to opet jednako trošenje novca jer ako se ne pregleda u hitnoj, obavit će to negdje drugdje, a to opet treba platiti. Osim toga, bit će veća gužva u izvanbolničkim hitnim prijemima!
- Ne, neće. Naime, sad se nerijetko zaobilazi liječnik obiteljske medicine, odnosno redoslijed u sustavu i odmah se ide u bolnicu. Liječnici obiteljske medicine dežurat će u izvanbolničkim hitnim prijemima od 8 do 20 sati i tako će akutni, ali ne hitni pacijenti imati gdje dobiti pomoć.
Ušteda je u tome da će se u OHBP-ima smanjiti broj pretraga i liječnici će se više moći posvetiti hitnim pacijentima. Trijažu će pak raditi medicinska sestra s godinom dana staža u hitnoj službi ako je prvostupnica, odnosno tri godine ako ima SSS. Obavezan je i položeni ispit iz trijaže. Kad postoji dvojba, konzultira se liječnik. Riječju, oni sa šumom u uhu, koji žele previjanje ili ih boli grlo neće biti zbrinuti u bolnici. Realno će se događati da pacijenti koji su, primjerice, četvrte kategorije hitnosti budu prebačeni iz opreza u treću, ali objektivno ipak bi morao biti manji pritisak na hitne prijeme. Nije nam cilj naplatiti 150 kuna nego osloboditi dovoljno vremena liječnicima za hitne pacijente.
Vjerojatno ste svjesni opasnosti da ćete biti glavni krivac kad se prvi put bude pogrešno istrijažirao pacijent!
- Treba li svaki pacijent imati liječnika uz sebe? To je nemoguće. Događa li se da ljudi umru u bolnici premda su oko njih liječnici? Da, budući da je nemoguće predvidjeti sve komplikacije u pojedinim slučajevima. No, uvjeren sam da će biti manje propusta u liječenju koji su inače bili posljedica preopterećenosti.
Koji je realni datum za početak primjene novog sustava hitne pomoći?
- Ne mogu reći kada će to biti, ali nastojat ćemo da to bude tijekom srpnja zbog potrebne saborske procedure.
Kakva je financijska korist ove promjene?
- Očekujemo prije svega racionalizaciju u potrošnji laboratorijskih i dijagnostičkih pretraga. Na godišnjoj razini računamo da bi ušteda reorganizacije hitne mogla biti oko 50 milijuna kuna.
To je daleko od 500 milijuna kuna, koliko kažete da bi godišnje trebali vratiti za stare dugove. Osim toga, pokazalo se da sustav ne može funkcionirati bez otprilike 23 milijarde kuna.
- Mi to moramo uštedjeti na puno segmenata u cijelom sustavu. Primjerice, osim ovih 50 milijuna, oko 100 milijuna ušteda može se postići na lijekovima, odnosno kontrolom potrošnje. Veća će biti kontrola potrošnje skupih lijekova, za što je lani potrošeno oko 850 milijuna ili oko 150 milijuna kuna više nego godinu prije.
Znači li to da ćete smanjiti dostupnost skupih lijekova ili ćete zaustaviti stavljanje na listu novih lijekova?
- Ne, ali stručnjaci moraju prije svega reći jesu li indikacije za davanje nekih skupih lijekova opravdane. Formirat ćemo i povjerenstvo u HZZO-u samo za skupe lijekove. Sada imamo povjerenstva u bolnicma koja će predlagati liječenje, ali za dio lijekova zeleno će svjetlo morati dati i povjerenstvo HZZO-a u kojem će biti stručnjaci. Kad je riječ o skupim lijekovima, u kontaktu smo s britanskim NICE-om (tijelo koje određuje isplativost stavljanja lijeka na listu) oko implementacije njihovih smjernica. Moramo vidjeti postoji li mogućnost smanjenja troškova kroz zajedničku nabavu posebno skupih lijekova.
Neće li još jedno povjerenstvo produljiti čekanje pacijenta na liječenje?
- Ne bi trebalo.
Trebaju vam 23 milijarde kuna, kako ćete to ostvariti ako iz toga morate vratiti i dio dugova?
- Iz cjelokupne reforme i reorganizacije sustava treba doći do 500 milijuna kuna, a oko 400 milijuna od povećanja prihoda.
Drugim riječima, povećat ćete cijenu police dopunskog!
- To je nepopularna, ali nužna mjera.
No to je novac koji se ne može prelijevati u obvezno osiguranje!
- Mi ćemo to morati učiniti. To znači da ćemo ići u zakonsku izmjenu koja će omogućiti da se iz dopunskog osiguranja pokrivaju i troškovi obveznog.
Drugim riječima, dio građana će obvezno zdravstveno osiguranje plaćati dvostruko kroz doprinose i kroz dopunsko!
- Neće. Cijena police dopunskog u odnosu na druge zemlje u Hrvatskoj je bitno manja.
Što ćete učiniti s privatnim osiguravateljima. I oni imaju police dopunskog. Kako ćete im ‘oteti’ novac za obvezno, to je ipak njihova zarada?
- To ćemo učiniti ili pravilom o niveliranju prema kojem bi i oni morali snositi dio troškova obveznog osiguranja, osobito ako u njihovu portfelju budu mlađi osiguranici, ili će se privatni osiguravatelji izjednačiti cijenom police za sve osiguranike bez obzira na godine s HZZO-ovom policom.
Mislite da će to proći u EK?
- Uvjeren sam da hoće. Ići ćemo u izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.
Imamo nekoliko bolnica na čekanju za financiranje rekonstrukcije ili izgradnje nekih odjela poput Siska ili Bjelovara. Što s njima?
- Činjenica je da ni jednoj nisu bila osigurana sredstva iz fondova EU-a, odnosno nema suglasnosti za financiranje. Što dovoljno govori o ozbiljnosti namjere da se ti projekti i realiziraju.
I što sad?
- Najlakše je bilo nositi vreću punu obećanja. Sva su ta obećanja prebacivana na one koji dolaze. Za bjelovarsku bolnicu izdana je suglasnost na projekt 21. siječnja, kad je imenovana Vlada, s tim da je rečeno da će se morati financirati iz ‘alternativnih izvora’. Mi sada tražimo način kako možemo provesti izgradnju ili rekonstrukciju u realnim okvirima. Ne bi li nam trebala biti opomena ruševno stanje bolnice u zagrebačkom Blatu i brojnih drugih ne završenih projekata.
Što je s dječjom bolnicom Srebrnjak?
- Moramo dati suglasnost oko opravdanosti medicinskih sadržaja i procijeniti održivost projekta.
Situacija s opremom u bolnicama je alarmantna. Ima li pomaka?
- Konačno smo dobili odobrenje za nabavu tri 128-slojna CT-a za KBC-e Split, Osijek i Sestre milosrdnice koji bi trebali doći u rujnu. Potom bi se do kraja godine trebalo instalirati još devet 128-slojnih i još četiri 64-slojna uređaja, čime bi se situacija ipak popravila.
Najavili ste police dodatnog osiguranja nakon što stručna društva HLZ-a naprave smjernice za ‘standardno’ liječenje pojedinih zdravstvenih problema. Prema informacijama iz HLZ-a, tek će nekoliko smjernica možda biti gotovo do jeseni. Koja korist od toga i što to znači za primjenu dodatnog osiguranja?
- Do jeseni ćemo imati smjernice naših stručnih društava za liječenje dijabetesa, visokog krvnog tlaka, štitnjače te KOPB-a, odnosno astme. Slijedit će one za kontrole onkoloških bolesnika i za predoperativnu obradu te bol u leđima. To ćemo koristiti u određivanju nadstandarda i standarda.
Tako ćete imati dvije kategorije osiguranika, i to na temelju materijalnih mogućnosti. Zbog te je neravnopravnosti bugarski ustavni sud srušio nadstandard.
- Mislim da je dobro da građani koji si to mogu priuštiti plate svoju protezu kuka ili koljena po većoj cijeni, dobiju traženu uslugu, a i bolnice bi pri tome mogle nešto zaraditi. Konačna korist bila bi za sve, podizanjem kvalitete redovne usluge.
Kako kad je cijena rada ista i za lošiju i za kvalitetniju protezu?
- Pa na ugradbenom materijalu. Uvjeren sam da bi to bilo dobro za sustav.
‘Dugove ipak nećemo vratiti do 2018., kako smo obećali’Čini se da će vam za sve te promjene trebati više vremena nego što ste planirali? - Istina. Sad je već prošlo gotovo pola godine i pravi će se efekti zapravo vidjeti tek 2017. godine. Cilj nam je da postojeća dugovanja zdravstva vratimo do kraja mandata premda smo mislili da je to moguće do kraja 2018. Krećete navodno u reformu bolnica od jeseni. Ne bi li se već sada trebao znati barem status svake bolnice. Što znači regionalna bolnica više razine, što niže razine, što županijske, što gradske, a što subregionalne? Izazvali ste negodovanja u bolnicama, primjerice, u Splitu i Šibeniku premda su kriteriji rangiranja još nepoznanica! - Nismo imali namjeru izlazi u javnost s detaljima dok posao ne bude završen. Samo smo najavili da ćemo vidjeti kako bi se bolnice funkcionalno povezivale ne bismo li uveli više reda u bolnički sustav. Nikad nismo rekli što će u nazivu konkretno značiti regionalno više, odnosno niže razine. Sve reakcije došle su a da se ne zna o čemu se govori. Želimo definirati čime će se koja bolnica baviti. Ovo nije podjela po regijama jer ih i nemamo. Zato ne želim govoriti o tome dok sve ne definiramo. Kad budemo spremni, onda ćemo s tim izaći u javnost. Cilj nam je da pacijent ne luta u sustavu. Znači li to da pacijent više neće moći odabrati u koju će bolnicu otići? - Zapravo ne, ali želimo da jedan pacijent bude prijavljen, za pretragu ili zahvat samo na jednom mjestu, a ne kao dosad na pet. Kako ćete to kontrolirati kad bolnice i ambulante nisu informatički umrežene? - Istina je da se moramo informatizirati. Pokušat ćemo dobiti sredstva EU. Tako ćemo imati bolju kontrolu sustava. No, nemamo izbora i moramo smanjiti godišnji gubitak bolnica od 1,2 milijarde kuna. Da imamo veći BDP da pokrijemo ta dugovanja, ne bi bilo problema. |