Jedan od rezultata revizije financijskog izvješća Konzuma, koje je objavljeno prošlog tjedna, glasio je da je kompanija u 2015. ostvarila poslovni gubitak od 1,4 milijarde kuna, iako je prvotno izvješće govorilo o dobiti od 235 milijuna kuna. To omogućuje sadašnjoj izvanrednoj upravi Agrokora, odnosno Konzuma da za tu godinu zatraži povrat uplaćenog poreza na dobit, a ako je u toj godini stopa poreza na dobit iznosila 20 posto, to znači da će Konzum zatražiti povrat poreza za 2015. u iznosu od oko 60 milijuna kuna.
Uz to, budući da tvrtke porez na dobit plaćaju unaprijed putem akontacije, Konzum je i tu akontaciju u 2016. platio negdje u visini od oko 60 milijuna kuna, što znači da će Uprava Konzuma zatražiti preplaćeni porez na dobit u iznosu od oko 120 milijuna kuna. Naravno, Porezna uprava se ne mora složiti s poslovnim izvješćem Konzuma i može poslati svoje ljude da dublje pročešljaju “novu” poslovnu bilancu Agrokora za 2015. i 2016. koju je sastavila izvanredna uprava i revizijom potvrdila tvrtka PricewaterhouseCoopers. To bi bilo, naravno, više nego interesantno, ali ne i nemoguće.
Traže povrat
S druge strane, izvanrednoj upravi Konzuma ne preostaje ništa drugo nego da zatraži povrat poreza, jer mora štititi interes kompanije koju vodi. S treće pak strane, Porezna uprava, iako neovisna institucija, ipak je podređena Ministarstvu financija pod vodstvom Zdravka Marića. Pa ako Porezna uprava poželi dati svoj pravorijek i odluči provesti svoju inspekciju financija Konzuma kako bi utvrdila porezne obveze tvrtke, uključujući i porez na dobit, to bi, da se malo jače izrazimo, značilo i da sumnja u rad izvanredne uprave i PWC-a. Uglavnom bi to bila jako vesela situacija. Ali to kad su u pitanju porezne obveze Konzuma nije sve što se može reći na tu temu.
Budući vlasnici Konzuma, naime, do 2021. mogu koristiti bivše gubitke za umanjenje porezne osnovice. Radi se o tome da nakon što neka tvrtka ostvari porezni gubitak, sljedećih pet godina ne mora platiti porez na dobit u ukupnom iznosu toga gubitka. Člankom 17. stavka 1. i 2. Zakona o porezu na dobit navodi se da ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima pravo na porezni gubitak, a porezni gubitak se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice sljedećih pet godina. Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja, prema stavku 4. istog članka zakona, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijega datuma.
“Temeljem navedenog, dobit ostvarena u poreznom razdoblju prvenstveno se koristi za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja i to tako da se pokrivaju gubici onim redoslijedom kojim su ostvareni, odnosno porezna osnovica se smanjuje najprije za gubitke starijega datuma. Gubitak se može prenositi i nadoknaditi tijekom pet godina računajući od godine u kojoj je gubitak nastao. Ako je gubitak nastao na primjer u 2000. godini, pet godina za prijenos gubitka računa se od 2001., pa je zadnja godina u kojoj se gubitak može prenositi i nadoknaditi 2005.”, navodi se u obrazloženju Porezne uprave tog poreznog instrumenta.
Odbici
Naravno, ako već u prvoj godini porez na dobit bude na razini prethodnog poreznog gubitka, tada je već u toj godini iskorišteno pravo “prebijanja” poreznog gubitka i nema produženja i dvostrukog korištenja tog “instrumenta” na period od pet godina. Kada se radi o budućim obvezama Konzuma po porezu na dobit, potrebno je naglasiti da se i u 2017. vjerojatno može očekivati manji gubitak, iako će EBITDA (dobit prije poreza, kamata, amortizacije i drugih stavki) biti pozitivan.
Dakle, ako dobit Agrokora u 2018. bude pozitivna, tada će moći od porezne osnovice odbiti do 120 milijuna kuna staroga gubitka, a moguće i gubitak iz 2017. Uglavnom, čišćenje bilanci Konzuma u prethodnim godinama barem će dijelom pomoći poslovanju tvrtke.
“Premijeru, ili ste bili naivni ili su vas prevarili”
Ivica Toćdorić jučer je na svom blogu Martini Dalić, pošto ju je teško optužio, upozorio da će morati dokazivati svoju nevinost, osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor je pozdravio, a premijera Andreja Plenkovića prozvao zbog izjave da nije znao za Ramljakove sastanke s predstavnicima Knightheada.
“Poštovani gospodine predsjedniče Vlade, ako vi niste znali za sastanke gospodina Ramljaka s predstavnicima fonda Knighthead prije donošenja neustavnog lex Agrokor, onda ste bili ili naivni ili prevareni. Gospodin je Ramljak taj isti fond doveo u šibenski TLM, a njihov konzultant savjetnik mu je u Agrokoru, i znaju se i poslovno surađuju već godinama. U svakom slučaju to je znala vaša potpredsjednica koja je, uz svoje partnere iz Ramljakova kruga, taj isti lex i pisala”, ustvrdio je Todorić.
On tvrdi da je Ramljak u suradnji s M. Dalić intenzivno komunicirao i prije donošenja lex Agrokor s nekim ljudima iz koncerna, a sumnjiva mu je i uloga odvjetnika Tina Doličkog. Tom je prilikom Todorić pozvao Plenkovića da provjeri SMS poruke koje je Ramljak poslao 25. ožujka jednom članu Uprave Agrokora. Ta će poruka, tvrdi Todorić, uz e-mail koji je Dalić poslala jednom članu Uprave koncerna 28. ožujka, pokazati da je bilo prijetnje i prisile u potpisivanju lex Agrokor.
“Ne zaboravite pritom da je najizravniju prijetnju i zastrašivanje potaknula upravo Vaša Vlada, samo dan prije nego sam bio prisiljen potpisati aktivaciju lex Agrokor, dakle 6. travnja u Agrokor je ušla policija”, istaknuo je Todorić. (Dean Žugčić)