PROZIVKA ZA 'ŠTETNE UGOVORE'

TRAG NOVCA POD ISTRAGOM Todorić naplaćivao milijarde za upravljanje: Jesu li naplate bile za stvarne usluge ili je riječ o izvlačenju novca?

    AUTOR:
    • Frenki Laušić,
    • Dean Žugčić

  • OBJAVLJENO:
  • 20.04.2017. u 15:19

Zagreb, 171116.
Sjediste tvrtke Agrokor.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
CROPIX

Goran Marić, ministar državne imovine, iznio je jučer nove optužbe na račun Agrokora tvrdeći da je taj koncern sklapao de facto fiktivne “ugovore o upravljanju” s Ledom, Jamnicom, Tiskom i drugim povezanim kompanijama ukupno vrijednim 500 milijuna kuna na godišnjoj razini te da je na taj način izvlačen novac iz tih firmi.

Dakle, tu se ne radi o izdavanju Agrokorovih mjenica za isporučene robe i usluge ili izdavanju mjenica bez pokrića u robi i uslugama kao kolateralu za kredite nego se, po Mariću, radi o izvlačenju novca iz Agrokorovih tvrtki preko faktura iza kojih nije bilo realno izvršenih usluga. “To je jedan od razloga zbog kojih tvrtke poput Jamnice, Leda i Tiska nisu mogle plaćati svoje dobavljače, stoga bi te ugovore trebalo raskinuti, ako već nisu, jer su štetni za te kompanije”, rekao je Marić. “Bilo bi dobro izvršiti analizu cjelokupnog stvarnog stanja. Očekujem da će izvanredni povjerenik odgovoriti tim zadaćama, ali očekujem i, primjerice, da se hitno raskinu, ako još nisu, svi štetni ugovori koje je Agrokor imao s povezanim društvima. Ne štetnima za Agrokor, nego štetnima po ta povezana društva. Jer, neka od tih društava su plaćala desetke milijuna kuna Agrokoru a da prave protučinidbe zapravo nije bilo, odnosno protučinidba je bila u pomoći u upravljanju. Nažalost, to je bila takva pomoć da ih se dovelo u poteškoće”, kazao je Marić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.

Dodao je da nije bilo razloga niti osnove za bilo kakvo plaćanje Leda, Jamnice i Tiska Agrokoru po 10, 20, pa i 50 milijuna kuna godišnje. “Takvih je ugovora bilo otprilike 500 milijuna kuna godišnje. To trenutno treba raskinuti, jer zbog tih ugovora te tvrtke nisu mogle plaćati svojim dobavljačima nego su plaćale Agrokoru. Ovo nije iznenađenje za sve one koji se ozbiljno bave ekonomskim poslom. Ja sam još 2005. napisao da je bespredmetno pregovarati s nekim kompanijama u Hrvatskoj, a poslovno pregovaranje je preduvjet tržišnog gospodarstva”, ustvrdio je ministar.

Međutim, ako je točno to što Marić tvrdi, a radi se o vrlo ozbiljnim optužbama za koje bi ministar morao podastrijeti dokaze, ako se stvarno radi samo o provizornim ugovorima i fakturama, onda je to posao ne samo za Antu Ramljaka, nego i za Dinka Cvitana, odnosno Državno odvjetništvo. Pogotovo zbog količine samog novca jer ako je riječ o 500 milijuna kuna godišnje, to bi u pet godina bilo 2,5 milijardi kuna. Iz izvora bliskih prinudnoj upravi Agrokora neslužbeno nam je rečeno da za sada ne mogu potvrditi ni demantirati takve navode, ali da je u tijeku veliko “pretresanje i pospremanje”, odnosno analiza i revizija kompanije u kojoj će se utvrditi sve okolnosti poslovanja. “Agrokor je sedimentna pojava. Ne samo trenutno, nego u hrvatskoj ekonomskoj povijesti, to je najsloženiji gospodarski predmet”, rekao je tom prigodom Marić.

- Firme unutar nekakve velike grupacije ili holdinga često imaju usluge upravljanja, a to onda mora biti postavljeno transparentno, da se zna da povezana društva plaćaju matici za dio posla koje matica odrađuje za njih - rekao je naš visoko pozicionirani sugovornik upoznat sa situacijom. To mora biti definirano, kazao nam je, kao postotak nekakvog prihoda, a rijetko je to nekakva konkretna usluga. Isto tako, poreznici gledaju da se to ne koristi kao nekakav porezni štih pa da je to u jednoj godini više, a u drugoj manje.

- Holding kompanija traži od svojih članica participaciju jer se i ona mora hraniti. Ne može se reći da menadžment Agrokora nije radio u interesu svih članica holdinga - dodao je. Agrokor tako funkcionira, kaže drugi sugovornik, od 1991. kada god je imao nekakve akvizicije, a financije su u Agrokoru uvijek bile centralizirane.

- Kad je Agrokor ušao u nelikvidnost, onda tih 500 milijuna kuna može izgledati jako puno, ali treba se gledati na gotovo 50 milijardi prihoda. Ako je neki revizor pogledao izvještaje i ako je suvlasnik Europska banka za obnovu i razvoj, zašto su oni pristali na to jer su oni sigurno imali taj podatak - pita se naš sugovornik.

Ministar državne imovine opet se oštro dotaknuo i uloge Hrvatske narodne banke kad je riječ o Agrokoru. “Ne znam da postoji zapisnik Vijeća koji procjenjuje da će biti ugrožena financijska stabilnost Hrvatske. I zato mi je vrlo neinteligentno mahanje HNB-a naknadnom pameću”, istaknuo je, dodajući da se čak ni u bivšoj državi nije moglo dizati toliko milijardi kuna mjenica bez pokrića a da to institucije ne znaju.

Petrokemija i Borovo do ljeta u dokapitalizaciju i privatizaciju

Goran Marić tvrdi da odluka o arbitraži u slučaju Ina-MOL neće utjecati na odluku Vlade o vraćanju Ine u hrvatsko vlasništvo, nego će na to najviše utjecati visina cijene i sam model otkupa, a najavio je i dokapitalizaciju Petrokemije i Borova do ljeta.

“Još nismo došli do završne faze procjene vrijednosti Ine, načina otkupa, ali ideja je tu i ona ostaje na snazi”, rekao je. Komentirajući situaciju u Petrokemiji, naveo je da su sve dosadašnje reakcije države prema Petrokemiji “bile trenutne, nijedna dugoročna”, dodajući da je u utorak imao sastanak s dobavljačima, s PPD-om, te da se redovna isporuka plina nastavlja, kao i da će u sljedećih 10 dana Petrokemija dobiti kredit iz kojeg će namirivati tekuće obveze. “Ali istodobno se ide u proces restrukturiranja i dokapitalizacije Petrokemije.

Država će zadržati najmanje do 25 posto plus jedna dionica da bi imala utjecaja na ključne odluke. Ali, Petrokemija će ići u dokapitalizaciju i privatizaciju, a taj proces će se realizirati navjerojatnije do ljeta”, naglasio je Marić. Uz to, potvrdio je i da Borovo do ljeta ide u dokapitalizaciju. “Vatrogasna mjera je dana, ona je nužna, ali ta vatrogasna mjera je nepotrebna ako nema dugoročnog rješenja”, kazao je Marić.

 

ELIPSO

Izdvajamo