Vladajući i oporbeni saborski zastupnici u četvrtak su bili jednoglasni u podršci Mostovom prijedlogu izmjena Ovršnog zakona kojima bi se trebalo pomoći građanima pod ovrhama, Vlada je na zakon intervenirala s 13 amandmana, a Most je na svoj zakonski prijedlog uputio dodatni paket amandmana.
"Želimo dati zraka našim građanima, uvrstiti određene promjene koje netko može nazvati revolucionarnim, netko manje revolucionarnim ali koje ipak idu prema tome da se pomogne ljudima koji se nalaze u teškoj socijalnoj situaciji, ali da se s druge strane ne onemogući vjerovnike, odnosno one kojima su osobe dužne da svoj dug naplate", rekao je Mostovac Miroslav Šimić.
Most je na zakon danas podnio i nove amandmane. Njime, kao i uvažavanjem većine zastupničkih te vladinih amandmana, kazao je, nastoje pronaći najkvalitetnije rješenje, da se s jedne strane zaštite oni građani koje se godinama "guli kroz Ovršni zakon, a s druge strane da se omogući vjerovnicima da svoje dugove naplaćuju".
"Jedna od ključnih stvari koje Most želi promijeniti je zaštititi jedinu nekretninu odnosno sprječavanje provođenja ovrhe na nekretnini koja je opterećena založnim pravom zbog ugovora o kreditu u slučaju kada je vrijednost glavnice kredita već plaćena kreditoru", rekao je 'mostovac' Grmoja pojašnjavajući nove amandmane.
Povećava se, kaže, iznos glavnice zbog koje se jedina nekretnina ne može ovršiti s prvotno usuglašenih 20 na 50 tisuća kuna, a u takvoj situaciji je oko 220 tisuća ljudi. U slučajevima gdje je glavnica veća od tih 50 tisuća kuna te u slučaju ovrhe nekretnine nude rješenje zamjenskog smještaja na 18 mjeseci koji bi plaćala država ili bi ponudila nekretninu u vlasništvu države.
Druga ključna stvar koju Most želi razriješiti je, kaže Grmoja, deblokada dugotrajno blokiranih ovršenika, pri čemu je preduvjet obustave ovrhe činjenica da se tražbina ne naplaćuje.
Predloženim novim amandmanima Mosta sprječava se, kaže, gomilanje duga nerazmjernim rastom kamata kada se ovrha ne može uspješno provesti.
Most predlaže i apsolutni zastarni rok jer, po Grmojevim riječima, osoba ne može biti doživotno blokirana. Zastarni rok od 10 godina koji je propisan Zakonom o obveznim odnosima dovoljno je dug rok da bi ovrhovoditelj svoju tražbinu mogao naplatiti ako je takva tražbina naplativa. Nužnost unošenja takve odredbe u Ovršni zakon, kažu, leži u činjenici da je tražbina koja punih 10 godina nije naplaćena, očito nenaplativa.
'Mostovac' Hrvoje Runtić iznio je zabrinjavajuće podatke Fine. "30. travnja ove godine bilo je 328.872 blokirana građana, s ukupno 42 milijarde i 190 milijuna kuna, u odnosu na kraj prošle godine, to je povećanje broja blokiranih od 1696, a duga od milijardu i 30 milijuna kuna. Jedan od zaključaka koji se može iz toga izvući je da Ovršni zakon, ovakav kakav je u principu, ne funkcionira. Glavnica ovih 42 milijarde je oko 8 milijardi kuna, znači ljudi su dužni 8 milijardi, a kroz ove sve godine je taj dug narastao na 42 milijarde kuna, zateznih kamata i drugi troškova", pojašnjavao je Runtić.
I upravo kad je Goran Aleksić čestitao i Mostu i HDZ-u, koji je "pokazao da nije osvetoljubiv i kreću u smjeru suradnje" zaiskrilo je između predlagača Mosta i predstavnika Vlade, tajnika u Ministarstvu pravosuđa Josipa Salapića, a sve zbog današnjih Mostovih amandmana zbog kojih je Salapić kao mogućnost naveo i treće zakonsko čitanje.
"Nitko ne želi incidente, želimo donijeti zakon koji će štiti interese građana RH ali zakon mora biti u skladu s Ustavom. Pitanje je li moguće završiti zakon ili iskoristiti Poslovničku mogućnost da zakon ide u treće čitanje", rekao je Salapić dodajući kako je Most išao širiti dimenzije zakona koji u određenim prijedlozima nisu provedivi.
Kako su Mostovi amandmani provedivi tvrdio je 'mostovac' Miro Bulj koji je poručio kako vremena za treće čitanje nema jer građani iseljavaju iz zemlje.
I Anka Mrak Taritaš (GLAS) je rekla kako nitko nema pravo prema tim blokiranim reći 'sad smo se šalili'. "Dovršimo proces da se izglasa i da se krene u provedbu", pozivala je Mrak Taritaš. Rekla je i da savršenog rješenja nema te je stoga vrijedno da sutra idu izmjene zakona.
"Učinimo sve da zakon bude provediv i da se sutra usvoji", apelirao je i IDS-ovac Giovanni Sponza.
HDZ-ov Ivan Šuker poručio je kako je svima u interesu da se donese zakon koji pokazuje i pravnu sigurnost i socijalnu osjetljivost. "Treba naći tijekom dana zajedničko rješenje da izglasamo zakon. Nikom nije u interesu da gledamo traume hrvatskih građana", složio se i Ivan Šuker (HDZ).
I SDP je dao podršku izmenama Ovršnog zakona.
SDP-ovac Orsat Miljenić zamjerio je izostanku socijalnog kriterija. "Ako štitimo jedinu nekretninu... Ako ja kao saborski zastupnik budem deložiran imam dovoljno novca da uzmem i iznajmim stan. Ne mogu građani sudjelovati i kod onog koji ima i može si platiti i za onog oni koji nema. Treba voditi računa o socijalnim kriterijima", navodio je.
Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) zadovoljan je jer je, kaže, predlagač prihvatio amandman njegove stranke prema kojem svaka stranka u postupku plaća svoje troškove.
"Zašto mi je drago? Jer pokazuje da na ovako važnim pitanjima mi možemo izvrsno surađivati. Ovo pokazuje da možemo i prevladavati neke razlike među nama jer ovo su toliko važna pitanja za hrvatske građane da ona nadilaze sve naše manje ili veće razlike", poručio je Lovrinović.
Konačnom prijedlogu izmjena Ovršnog zakona koji je Vlada prihvatila i na njega podnijela svojih 13 amandmana više se neće moći provoditi ovrha na jedinoj nekretnini kada je vrijednost glavnice manja od 20 tisuća kuna. Ako netko i ostane bez nekretnine neće ostati na cesti, jer će građanima koji dođu u takvu situaciju biti 18 mjeseci zajamčeno pravo na smještaj. Predlaže se i dizanje zaštićenog dijela primanja s dvije trećine na tri četvrtine prosječne neto plaće u Hrvatskoj .
Beljak žestoko napao Salapića i Jandrokovića
Salapićevo obrazlaganje stava Vlade u saborskoj je raspravi izazvalo HSS-ovca Krešu Beljaka koji je najprije pozvao predstavnika Vlade da se uvaže svi amandmani koje dolaze iz opozicijskih klupa.
"Ja vas molim da ovaj puta ne zeznete, jer ste do sada jako puno puta uglavnom zeznuli, a nećete zeznuti stvar ako ćete poslušati i uvažiti amandmane", poručio je Beljak.
Salapić mu je uzvratio kako njegove amandmane u ovom prijedlogu zakona nije vidio niti ga je vidio na sastancima gdje se o tome razgovaralo.
"Kad vi već mene prozivate, onda se ja ne sjećam od kad ste vi tu. Ja se sjećam da ste bili tu, da ste bili u HDZ-u, da ste bili u HDSSB-u pa ste bili saborski zastupnik... Nemojte se gospodine Salapiću sa mnom zezati jer nećete dobro proći", prijetio je Beljak.
Intervenirao je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručivši Beljaku kako je pokazao elementarno nepoznavanje saborskog Poslovnika.
"Vi ste pokazali elementarno poznavanje političkog uhljebljivanja, jer ste predsjednik Sabora, a bili ste i uz Sanadera, i uz Kosoricu i uz Karamarka i sad ste uz Plenkovića, što ste vi pokazali", vikao je Beljak.
Jandroković mu je na to uzvratio kako se ponaša nepristojno, krši Poslovnik, a napomenuo mu je i kako ga danima nema Saboru, a "sada ovdje dolazi i dijeli lekcije".