BUDUĆI USTROJ BIH

U BERLINU SE RADI OZBILJNO Merkel nije zadovoljna politikom RH i Hrvata u BiH, ali podržava konstitutivnost

    AUTOR:
    • Snježana Pavić

  • OBJAVLJENO:
  • 21.07.2017. u 22:57

German Chancellor Angela Merkel awaits the arrival of the new European Parliament President Antonio Tajani at the Chancellery in Berlin, Germany, February 24, 2017. REUTERS/Hannibal Hanschke
REUTERS

Je li Njemačka za građansku Bosnu i Hercegovinu i ukidanje prava tri konstitutivna naroda? Jesu li Nijemci, u želji da konačno vide zemlju s funkcionalnom državnom strukturom zaboravili koliku važnost ima nacija na Balkanu? Treba razlikovati službeni stav njemačke vlade od stavova pojedinih diplomata, ističe Željana Zovko, hrvatska zastupnica Europskog parlamenta. 

“Moguće je da pojedini njemački diplomati i političari ne prepoznaju koncept nacionalnih prava i zastupaju građansku državu, u želji da pojednostave funkcioniranje sustava, ne znajući koje to posljedice izaziva u Bosni i Hercegovini. Međutim, Europska pučka stranka, kojoj pripadamo i ja i njemačke CDU/CSU apsolutno prepoznaje potrebu zaštite naroda, nacionalnog identiteta i kulture”, ističe eurozastupnica HDZ-a iz Mostara.

Takvu politiku nikad ne bih vezala uz njemačku kancelarku Angelu Merkel, poručuje Željana Zovko.

Žestoka poruka

No demokršćani Angele Merkel (CDU, uvijek u koaliciji s bavarskim kršćanima iz  CSU) u koaliciji su sa socijaldemokratima, a u SPD-u postoje drugačiji pogledi na uređenje BiH. “Vrijeme je da se BiH riješi svoje rekordne disfunkcionalnosti, nacionalno homogene getoizacije, gdje se i dan danas slave promotori i akteri etničkog čišćenja, održavaju koncerti u čast onih koji su ubijali druge, oslikavaju se zgrade ratnim zločincima”, poručio je ovih dana zastupnik SPD-a Josip Juratović u intervjuu za sarajevske Vijesti.ba. Juratović je pokazao da mu takva ideja nije mrska (“pa ne žive svi Hrvati u BiH u hercegovačkom kantonu”), no nije potvrdio da je riječ o službenom prijedlogu bilo njemačke vlade, bilo SPD-a. 

Ovog trena nema ni jednog papirnatog dokaza da se politika prema BiH promijenila, kaže i predsjednik izaslanstva EP-a za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula.

Čak i da netko to službeno predloži, realizacija je upitna jer je za svaku promjenu ustrojstva BiH nužan veliki konsenzus i međunarodnih faktora i strana u BiH, podsjeća Picula.  To je i razlog zašto se od Daytonskog sporazuma 1995. nije ništa promijenilo u unutrašnjem ustrojstvu Bosne i Hercegovine, usprkos svim dokazima da je takva tvorevina, s dva entiteta i tri konstitutivna naroda, preglomazna i nefunkcionalna. Međunarodna situacija se promijenila, danas nitko nema moć nekadašnje Clintonove Amerike koja je 1995. intervenirala i zaustavila rat u BiH, a zbog suprostavljenosti interesa teško je i zamisliti da bi bilo kakva reforma unutrašnjeg uređenja te zemlje mogla dobiti opći koncenzus.

Na pitanje može li komentirati neslužbene vijesti o promjeni njemačke politike, Picula odgovara da se svako malo pojavi novi val glasina vezanih za jugoistok Europe, za koje se uskoro pokaže da su promašene, poput nagađanja o stvaranju carinske unije. No to što se pojavljuju ovakve ideje možda ukazuje na to da je vrijeme da EU dosadašnju politiku prema BiH zamijeni novom, kaže Picula.

Uloga Turske

Njemačka i Velika Britanija krenule su prije četiri godine s novim pristupom BiH kako bi prekinuli stagnaciju u kojoj se ta zemlja nalazi od 2006. kad je propao posljednji pokušaj dogovora tri strane u BiH o promjeni Ustava. Cilj je bio maknuti u stranu ustavne promjene o kojima očito nije moguće postići koncenzus i ojačati gospodarske i reformske procese.

Svaka promjena unutrašnjeg uređenja BiH, ponavlja Picula, zahtijevala bi konsenzus i u BiH i u međunarodnoj zajednici. A oko BiH kao građanske države nemoguće je zamisliti konsenzus.

Ideju kao nerealnu odbacuju i u BiH.

Bivši diplomat u Njemačkoj i profesor politologije sa Sveučilišta u Mostaru Mile Lasić kaže da mediji prenose priču o izmišljenom Merkel-Erdoganovom planu preustroja BiH u građansku državu po načelu “jedan čovjek - jedan glas”. Ne radi se o tome, ne zato što to Turska ne priželjkuje, nego zato što Njemačka zna da je to mission impossible i posljednje što BiH treba, ističe Lasić.

Avet Herceg-Bosne

Umjesto toga, u Berlinu se radi ozbiljno, naglašava on, na Berlin plus procesu za zemlje Zapadnog Balkana, koji podrazumijeva milijarde eura potpore infrastrukturnim povezivanjima. Ono što je točno u posljednjim medijskim nagađanjima o promjeni njemačke politike prema BiH je to da njemačka vlada ne gleda dobro na politiku Hrvatske prema BiH ni na dosta radikalnu poziciju hrvatske strane u BiH, ističe Srećko Latal, direktor BIRN-a. HDZ BiH u zadnjih godinu ili dvije javno traži treći entitet, a Hrvatska se vidi kao netko tko to podržava.

“Čini se da je hrvatska politika izgubila detaljno razumijevanje situacije u BiH pa smatra da je treći entitet najjednostavnije rješenje za BiH. A nije”, ističe Latal.

Kad se angažira u BiH, Hrvatska mora - upozorava i Tonino Picula - uzeti u obzir način na koji nas drugi doživljavaju i voditi računa da ne potiče sumnje o našoj ulozi u BiH. Kao članica EU i NATO-a, morali bismo tražiti saveznike za svoju politiku, a ne da se sami izoliramo, ukazuje eurozastupnik i bivši ministar vanjskih poslova.

ELIPSO

Izdvajamo